U golemom metalnom kavezu u kutu prohladnog hangara prof. Stjepan Bogdan pali karbonsku elisu priključenu na minijaturni metalni motor. Na prvi pogled, stroj izgleda nedovršeno.
Iz motora vire žice i malena matična ploča, a tanka prozirna gumena cijev od njega vodi prema zidu i završava na dnu plastične bočice pune benzina. Na drugom kraju hangara, okružena zaštitnim mrežama, leži karbonska konstrukcija letjelice u nastajanju.
U objektu smo 210 borongajskog kampusa gdje FER-ovci sklapaju benzinski dron za NATO.
Pravo čudovište
Kad ga dovrše, Morus će biti pravo čudovište - dva metra široka, 25 kilograma teška autonomna letjelica pogonjena sa 4 propelera koja će u zraku moći izdržati punih sat vremena i preletjeti 20 nautičkih milja.
Riječ je o novom uspjehu FER-ova robotičkog laboratorija Larics u kojem su zajedno s kolegama iz laboratorija Labust dio međunarodnog konzorcija koji je 2014. godine pobijedio na natječaju prestižnog NATO Science for peace and security programa. Osim timova s FER-a, u konzorciju je i ekipa sa Sveučilišta u Dubrovniku, zatim tim sa sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta i istraživači Sveučilišta Limeric iz Irske.
Projekt Morus težak je više od 6 milijuna kuna, a pobijedio je u konkurenciji 32 projekta iz cijelog svijeta.
- Osnovni cilj projekta je stvoriti letjelicu koja će umjesto ljudi u čamcima za lošeg vremena moći sama izaći na pučinu pri, primjerice, havariji tankera, pronaći podvodnu ronilicu koja provodi inspekciju, podići je i vratiti na obalu kako bi se očitali njezini podaci - govori Bogdan.
Osim toga, ovakav dron može se koristiti za inspekciju opožarenih područja, naftnih bušotina ili vjetrenjača.
- Zamislite da smo imali ovakvu letjelicu kad se dogodila tragedija na Kornatima. Ne bismo morali slati mlade vatrogasce u vatrenu stihiju - kaže.
Međutim, Morus nije samo još jedan dron.
Inovacija je mnogo. Prije svega, FER-ovci su se odlučili za benzinski umjesto električnog drona jer dulje može letjeti, pouzdaniji je i stabilniji. Uz to može nositi puno više tereta, ukupno 75 kilograma.
- S osam litara goriva, koliko planiramo u njega ulijevati, trebao bi u zraku biti minimalno sat vremena - kažu mi laricsovci. Dosad, kažu, još nisu čuli da je netko na svijetu napravio nešto slično.
Inspiracija
Druga inovacija koje se dosad također nitko nije sjetio su maleni uređaji nalik na vage koji će biti smješteni u svakom krilu drona, inače dugačkima 85 cm.
Riječ je o utezima od 1,5 kilograma koji će se velikom brzinom micati lijevo-desno, kako bi dron lakše mijenjao svoje težište, bio stabilan te kako bi se njime moglo lakše upravljati.
- Inspiracija mi je došla iz raketa i starih podmornica koje slične balaste koriste kad polijeću ili zaranjaju. Samo što je njegov sustav znatno dinamičniji i brži - kaže Bogdan.
U tome su FER-ovci prvi na svijetu. A u takvim projektima, najteži dio je programiranje i stvaranje algoritama upravljanja.
- Morali smo sve programirati od nule - kažu. Projekt Morus sada je na isteku svoje prve godine. Već u ožujku dron bi trebao odraditi svoj prvi let, a nakon toga će tim iz Dubrovnika razviti sustav hvataljki za njega.
Bukva ili karbon
Karbonski okvir drona naručen je od tvrtke iz Kine i upola je jeftiniji od, primjerice, jednakog iz Njemačke koji su isprva razmatrali. Dio propelera je od karbonskih vlakana, a dio od bukovine.
Materijal koji se pokaže bolji u testovima bit će odabran na kraju. Svaki motor ima 12 konjskih snaga, a propeleri se vrte na 6500 okretaja. Sama konstrukcija letjelice dizajnirana je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Bogdan naglašava kako je Science for peace and security isključivo civilni program NATO-a i letjelica se nikad neće smjeti koristiti u vojne svrhe.
- Sva intelektualna prava ostaju nama, članovima konzorcija. NATO sudjeluje samo s financijskim sredstvima u nabavi opreme. Kad Morus završimo, planiramo osnovati startup tvrtku i letjelicu komercijalizirati - zaključuje Bogdan.