Hrvatska je sigurna zemlja, a najveći problemi sa sigurnosnog aspekta su korupcija na koju je naslonjen gospodarski kriminal, organizirani i kibernetički kriminal te sve lošija demografska slika stanovništva. Politički ekstremizam je zabilježen, ali je toliko malobrojan i neorganiziran da ne predstavlja gotovo nikakvu prijetnju, pa jedina stvarna opasnost koja prijeti od ekstremista je od onog u navijačkim skupinama, što se i vidjelo na Europskom nogometnom prvenstvu.
S terorizmom smo suočeni utoliko što ga ima u okruženju i što smo, posebice u vrijeme migracijskog vala koji je prolazio kroz Hrvatsku, poslužili kao tranzitni pravac. Strane tajne službe zainteresirane su za nas uglavnom kao članicu NATO saveza i EU, dok se gospodarska špijunaža kojoj smo izloženi ograničava za važnije gospodarske projekte i nove tehnologije. Energetska sigurnost trebala bi nam biti blistava realizacijom Jadransko-jonskog plinovoda i izgradnjom LNG terminala na Krku. Tajna služba riješila se prošlosti jer su Državnom arhivu predani svi dokumenti koji su u njoj nastajali od 1937. do 30. svibnja 1990. godine.
Međunarodna suradnja
Osnovni su to zaključci “Javnog izvješća 2016.” koji je u nedjelju objavila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). Riječ je o trećem izvješću koje ova tajna služba prezentira građanima. Izvješće obuhvaća prošlu godinu i prvu polovicu ove, a potpisuje ga novi ravnatelj SOA-e Daniel Markić. U uvodnom obraćanju Markić naglasak stavlja na suradnju s međunarodnim partnerima koju ocjenjuje kao iznimno bitnu. Navodi da je SAO aktivna u tijelima EU i NATO-a te nizu međunarodnih multilateralnih sigurnosno-obavještajnih platformi. Tako je SOA dio Protuterorističke skupine (Counter Terrorism Group - CTG) u kojoj su srodne službe zemalja EU, te Norveške i Švicarske.
Javno izvješće ima nekoliko poglavlja, a jedno od opširnijih se tiče terorizma. U njemu su informacije o terorističkim napadima u Francuskoj i Belgiji te podatak o oko 900 osoba koje su od 2012. s područja BiH, Kosova, Srbije Makedonije i Albanije otišle u sukobe u Siriji i Iraku. Tajna služba bilježi i broj džihadista povratnika. U Hrvatsku se nije vratio ni jedan, ali u susjedne države vratilo ih se oko 300. Trenutačno se na područjima pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s hrvatskom putovnicom. Posebno se obrađuje slučaj Tomislava Salopeka koji je u srpnju prošle godine otet u Egiptu gdje je radio za francusku tvrtku CGG. Premda su otmičari nakon mjesec dana objavili snimku dekaptirane osobe tvrdeći da je to Salopek, SOA i dalje radi na slučaju kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice, te njegova sudbina.
Položaj Krima
Pod naslovom “Pojas nestabilnosti u europskom okruženju” govori se o području sjeverne Afrike, Bliskog istoka, do rusko-ukrajinske granice. Taj pojas obilježavaju krizna žarišta, oružani sukobi, širenje terorizma i džihadističkih pokreta, migracije, ekstremizam, te organizirani kriminal. U manjem poglavlju se spominje ukrajinska kriza koja je zakomplicirala i zahladila odnose između Rusije i zapadnih zemalja, opisuje položaj Krima koji se sve više integrira u Rusiju, te ističe postojanje i drugih žarišta, odnosno “zamrznutih” sukoba poput onih u Moldaviji, Gruziji i Azarbajdžanu.
SOA navodi i brojčane podatke o svom radu. Tako je tajna služba tijekom prošle godine predsjednici Kolindi Grabar- Kitarović i Vladi uputila po oko 300 različitih analitičkih uradaka. Drugim tijelima je poslala oko 10.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija. Lani je dostavljeno 5670 izvješća o provedenim sigurnosnim provjerama. Od toga je njih 5010 bilo radi omogućavanja pristupa klasificiranim podacima, a 660 su bile temeljite sigurnosne provjere. Za 111 osoba SOA je nakon provjera dala negativno mišljenje. Lani je bilo izdano i 29 sigurnosnih provjera za pravne osobe radi ishođenja certifikata poslovne sigurnosti.
Na kraju se iznosi ponešto podataka o samoj SOA-i, pa saznajemo da im je lani proračun iznosio oko 324 milijuna kuna, te da se stalno trude ulagati u razvoj, modernizaciju službe i obrazovanje kadra. U kadrovskoj strukturi 40 posto čine žene, ali ih je samo 23 oposto na rukovodećim pozicijama. Kao i ranije, u javnom izvješću poziva se i na prijave zainteresiranih za rad u SOA-i.
Završni podaci odnose se na nadzor. Lani je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost proveo 12 nadzora u SOA-i, a saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost njih pet. Prošle godine bilo je zaprimljeno 25 zahtjeva za uvid u dokumentaciju SOA-e vezano za njihovo postupanje. Protiv zaposlenika bilo je inicirano šest disciplinskih postupaka radi povrede službene dužnosti.