Politički brak između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i stranke Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića mogao bi ponovno ući u nemirne vode. Ovog puta razlog za bračne razmirice neće biti teme iz Drugog svjetskog rata nego izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi koji je u narodu već prozvan “lex šerif”.
Puzajući napad
Ministarstvo uprave je 18. rujna novi zakon uputilo u javnu raspravu, a o njemu će se ovog četvrtka raspravljati i na sjednici zagrebačke Gradske skupštine. Naime, raspravu o “lex šerif” zatražili su svi oporbeni klubovi koji traže da se usvoji stav kojim se zagrebačka Gradska skupština protivi takvom nacrtu Zakona te kojom se poziva Vlada da odustane od izmjena i dopuna.
Nacrt zakona predviđa ukidanje odredbe o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju gradonačelnika ako predstavničko tijelo ne usvoji proračun, što prevedeno znači ako Bandiću padne prijedlog proračuna, na izbore ne ide on, već gradski zastupnici.
Stav zagrebačke Gradske skupštine, bez obzira na to kakav bude, za Vladu nije obvezujući, ali će pokazati odnose, kako u predstavničkom tijelu, tako i među koalicijskim partnerima. A prema informacijama Jutarnjeg, upravo ovakav prijedlog oporbenih klubova unutar Gradske skupštine podržat će i Neovisni za Hrvatsku, trenutni skupštinski partneri Milana Bandića.
U redovima te stranke novi Zakon smatraju skandaloznim, a upravo takve riječi na jednom od skupštinskih odbora izgovorio je Tomislav Jonjić, zastupnik Neovisnih: - Izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi su puzajući napad na demokraciju - izjavio je Jonjić na raspravi Odbora za kontrolu.
Ovakav Jonjićev stav za Jutarnji je kratko potvrdio i sam Hasanbegović: - Mi ćemo stati iza prijedloga kojeg su podnijeli oporbeni klubovi, rekao nam je.
Ako uistinu dođe do takvog scenarija, Hasanbegovićevi Neovisni stat će uz zahtjeve SDP-a, HSLS-a i Sandre Švaljek, HSS-a, GLAS-a Anke Mrak Taritaš, ali i stranaka okupljenih unutar Kluba lijevog bloka, među kojima je i Nova ljevica koju predstavlja Rada Borić.
Hasanbegović i Borić u dosadašnjem radu Gradske skupštine u više su navrata imali žestoke obračune, kako o promjeni naziva Trga maršala Tita, tako i u raspravi da se iz Razvojne strategije Zagreba izbaci pojam rod. Tada je Hasanbegović kolegicu iz Nove ljevice nazvao “osobom Borić”.
Smiješne stvari
Ovoga puta njih dvoje stat će jedno uz drugo protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koji će, ako se usvoji, najviše koristi donijeti gradonačelniku Bandiću. Zagrebačka oporba, naime, smatra da će Bandić time dobiti šerifske ovlasti i da će gradski parlamentarizam postati beskoristan. Takav stav oporbe Bandić je nazvao smiješnim.
“To su smiješne stvari. Građani su me šest puta birali. Taj zakon treba urediti. Koliko mi je poznato, ograničit će se mandati, a Vlada će ugraditi neke ‘ziherunge’ kako bi onemogućili neke gradonačelnike i načelnike da ‘nore’. Tim Zakonom uredit će se odnosi između gradonačelnika i Skupštine. Na nacionalnoj razini, Sabor bira Vladu i ministre. U Zagrebu Skupština ne bira gradonačelnika, već se biraju neposredno. Nelogično je da, ako Skupština ne bira, imaju istu odgovornost i istu sudbinu. Nelogično je da, ako se nekome digne šešir i kaže ajmo rušit proračun, svi idemo na izbore”, objasnio je Bandić na Radio Sljemenu.
Ploče i spomenik
Odnosi između Bandića i Neovisnih gotovo od samih početaka bili su poljuljani. Prva razmirice dogodile su se još prije konstituiranja novog saziva Gradske skupštine. Tada su Neovisni tražili 26 potpisa za promjenu Trga maršala Tita, što je Bandić ispunio tek kada je Branko Lustig zamrznuo mandat, a na njegovo mjesto došao Vjekoslav Jeleč.
Kriza u braku nastupila je i kada je Bandić oštro napao Hasanbegovića zbog Tomáša Masaryka: - Neka pusti Masaryka na miru. Revizija povijesti nije ekskluzivno pravo Hasanbegovića niti ijednog vijećnika u Gradskoj skupštini. Ako se tako nastavi, onda će on uskoro raditi samo to što radi - baviti se prošlošću - poručio mu je Bandić.
Zatim su se posvađali zbog odbijanja Gradskog ureda za katastar da skinute pločice Trga maršala Tita daruje Povijesnom muzeju, iako je tu odluku donijela Gradska skupština. Posljednja svađa bila je oko postavljanja spomenika Ivi Loli Ribaru.