MIŠLJENJE JEZIKOSLOVACA

Jezični savjet Vladi: Vratite Ministarstvo zdravstva, samo je to u duhu našeg jezika

Zagreb, 301014.
Ulica Republike Austrije 16.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je pretisak Hrvatskog pravopisa ciji je original napravio Ivan Broz.
Na fotografiji: dr. Zeljko Jozic, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / CROPIX

dr. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Miješanje politike u hrvatski jezik uvijek završi njezinim porazom jer stručnjaci nedvojbeno dokažu da su političari uglavnom loši jezikoslovci. To je potvrdilo i preimenovanje Ministarstva zdravstva u Ministarstvo zdravlja prije pet godina.

Doslovno “preko noći”, ali i bez konzultacija sa stručnjacima Ministarstvo je dobilo naziv koji nije u duhu hrvatskog jezika, niti obuhvaća ono čime se bavi. Baš zbog toga Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, točnije ravnatelj Željko Jozić ima “prvi jezični savjet za novu hrvatsku Vladu”, odnosno predlaže da se konačno u duhu hrvatskog jezika vrati ime Ministarstvu zdravstva, i to što prije. To je ujedno i uvod u novi projekt Jutarnjeg lista, odnosno 333 jezičnih savjeta, potrebnih svakodnevno, koje će čitatelji Jutarnjeg lista dobivati tijekom tri dana, počevši od ponedjeljka, a napravili su ih vodeći hrvatski jezikoslovci.

Zašto je potreban naziv Ministarstvo zdravstva, a ne zdravlja?

- Zato što je naziv Ministarstvo zdravlja, uveden potkraj 2011. godine, jezično nepravilan. Naime, zdravlje je ‘stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje’, a zdravstvo ‘djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti’. Ime Ministarstvo zdravlja oblikovano je vjerojatno prema engleskome uzoru (Ministry of Health).

Što bi bilo u duhu hrvatskog jezika i zašto?

- Konkretno ministarstvo nesumnjivo se bavi djelatnošću zaštite zdravlja i liječenjem bolesti, a ne bavi se stanjem organizma. Zato je u duhu hrvatskoga jezika jedini pravilan naziv Ministarstvo zdravstva.

Osim Srbije i Crne Gore, koje imaju ministarstvo zdravlja, većina slavenskih zemalja ima ministarstvo zdravstva.

- Sasvim logično, jer je riječ o pravilnoj uporabi koju smo mi, unatoč mišljenju jezikoslovaca, napustili.

Neki su kod promjene naziva navodili kao razlog ‘lakši prijevod na engleski’. Može li to biti izgovor?

- Naravno da ne može. Kad se hoće, lako se pronađe opravdanje, no pritom se ne uzima u obzir da u engleskome ne postoji jednorječna istovrijednica hrvatske riječi zdravstvo (zdravstvo se prevodi kao health services, medical services, health care i health care industry). To samo dokazuje da je hrvatski jezik nešto bogatiji i praktičniji od engleskoga. Osim toga, da bismo mogli dobro prevoditi na strani jezik, moramo taj jezik dobro poznavati, a ne mijenjati svoj.

Jesu li se 2011., kad je promijenjen naziv, konzultirali jezikoslovci ili samo politika?

- Koliko mi je poznato, bila je riječ o čistome političkom hiru, koji je doživio brojne kritike jezikoslovaca. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje uzaludno je pisao otvorena pisma i bunio se protiv takve samovolje političara. Moje kolegice Milica Mihaljević i Lana Hudeček o tome su napisale i stručni rad u jezikoslovnome časopisu, ali do danas glas struke nije naišao na pozitivan odjek.

Budući da je po Ustavu u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski, treba li jedanput zauvijek završiti ovu priču s ministarstvom koje se brine i o zdravlju i zdravstvenoj politici i zdravstvu ukupno?

- Krajnje je vrijeme za to. Iskreno, nije mi jasno kako se to već nije dogodilo, ali je očito da je riječ o inerciji i nebrizi za hrvatski jezik. Vjerujem da će se napokon u ovome slučaju poslušati glas struke i da će napokon biti vraćeno Ministarstvo zdravstva.

ELIPSO

Izdvajamo