Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u lipnju, nedugo nakon drugog kruga lokalnih izbora, ali i formiranja nove većine u Saboru i preslagivanja Vlade. Istraživanje pokazuje tko gubi, a tko dobiva potporu birača te kakav je dojam građana o političarima, potezima vladajućih i smjeru u kojem Hrvatska ide
HDZ lipanj završava s 34,8 posto potpore anketiranih birača, u odnosu na 33,7 posto iz svibnja i već je treći mjesec u blagom rastu. Istina, sve je to unutar statističke pogreške baš kao i rast SDP-a koji lipanj završava na potpori od 22,2 posto, naprema 21,7 posto iz prethodnog mjeseca.
Most, koji je skoro dva mjeseca u oporbi, lipanj završava potporom od 7,4 posto, što je pad u odnosu na potporu od 9,2 posto iz svibnja. Živi zid je postojan i može računati na potporu od 7,3 posto, tek 0,3 posto manju nego je to bio slučaj prije mjesec dana.
Nakon „velike četvorke“ nalazi se stranka Milana Bandića 365 s potporom od 3,6 posto (3,3 posto u svibnju), a slijedi ih HSS koji se oporavio i sada uživa potporu od 3,3 posto, naprema samo 2,1 posto u svibnju. IDS može računati na 2,6 posto, a HNS pak ima potporu od 2,4 posto - ulazak u Vladu i raskol u stranici očito su tek malo uzdrmali njihovu potporu koja je prošli mjesec iznosila ipak nevelikih 2,8 posto, a uzme li se u obzir statistička pogreška koja u ovom istraživanju iznosi do 3,6 posto, podrška narodnjacima je ionako izrazito niska. Pitanje je koliki rejting imaju u pojedinim regijama u kojima su tradicionalno bili jaki, no to ovo istraživanje, koje je provedeno na teritoriju cijele Hrvatske, ne pokazuje.
HSU lipanj završava na potpori od 2,4 posto (ispod 1 posto prošlog mjeseca), a stranka Pametno na 2 posto (2,4 posto prethodni mjesec). Ostale stranke ili neke druge, imaju trenutačno 5,3 posto među biračima, a neodlučnih birača je 6,5 posto.
Većina ne odobrava rast Vlade, ali potpora raste
Da će se Vlada raspasti misli 43 posto građana, da će odraditi još 3 i pol godine misli njih 42 posto, a ne zna njih 15 posto. U odnosu na mjesec prije to je zapravo dobar rezultat za premijera. Tada je 56 posto građana mislilo da koalicija neće odraditi mandat do kraja, a tek ih je 32 posto mislilo suprotno.
Vladine politike ne odobrava 54 posto ispitanika, odobrava ih 34 posto, a ne zna njih 12 posto. No i tu je vidljiv blagi pad pesimizma u Vladine politike i porast optimizma. Mjesec prije Vladine politike nije podržavalo 63 posto ispitanika, a uz Banske dvore bilo ih je samo 27 posto.
Iako većina građana, njih 64 posto, misli da zemlja ide u lošem smjeru, suprotno misli njih 24 posto, a ne zna 11 posto. Činjenica je kako je zaustavljen tromjesečni trend rasta pesimizma smjerom kojim ide Hrvatska (prošli mjesec je to mislilo 73 posto ispitanika) ovo je prvi mjesec u kojem raste optimizam.
Veća podrška predsjednici i premijeru
Svaki drugi građanin, ili njih 50 posto, daje podršku radu predsjednice, što je porast od 5 postotnih poena u odnosu na mjesec prije. Istodobno, 40 posto birača joj ne daje podršku, ali taj je broj u padu za 5 posto. Odgovor na to pitanje ne zna njih 10 posto.
Među ispitanicima i dalje ima najviše onih koji o predsjednici imaju pozitivan dojam – njih je 55 posto, dok je onih s negativnim dojmom 37 posto. Premijer Plenković je među ispitanicima popravio dojam u odnosu na mjesec prije i sada o njemu pozitivno misli njih 43 posto (38 posto u svibnju), dok je onih s negativnim dojmom 46 posto, naprema 49 posto u prošlom istraživanju. Božu Petrova pozitivnim ocjenjuje 36 posto ispitanika (32 posto prethodni mjesec), a negativan dojam ima njih 52 posto, ipak manje nego u svibnju kad je ta brojka bila 54 posto. O šefu SDP-a Davoru Bernardiću među ispitanicima 25 posto njih misli pozitivno, a njih 55 posto negativno, čime se dojam Bernardića spustio u odnosu na prošli mjesec kada je 27 posto ispitanika o njemu mislilo pozitivno, a 52 negativno.
Napomena: Istraživanje provodi agencija Ipsos između 1. i 18. u mjesecu. Podaci se prikupljaju na uzorku od 978 punoljetna građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja u okviru omnibus istraživanja agencije. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja te spolu i dobi. Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.