Kakva je kvaliteta uvoznog mlijeka koje se na našem tržištu prodaje ispod proizvođačke cijene? Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Zašto se u Hrvatskoj prodaje povrće iz zemalja izvan EU koje prskaju svoje proizvode pesticidima koji su kod nas zabranjeni? Dokad će vrijediti pravilo da se domaća hrana kontrolira od polja do stola, a ona iz zemalja EU uvozi bez ikakve kontrole?
Ovo su samo neka od pitanja koja su ostala bez odgovora na današnjem okruglom stolu "Kakvu hranu jedemo (i uvozimo) u Hrvatskoj?" koji su organizirali Zbor agrarnih novinara pri HND-u i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.
Naime, iako su najavili dolazak, iz Ministarstva poljoprivrede nisu poslali svog predstavnika jer je Damir Agičić, pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane, danas bio zauzet akcijom suzbijanja ptičje gripe. Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, rekla je kako "apsolutna sigurnost ne postoji, ali je stanje sigurnosti hrane zasigurno puno bolje nego što se može iščitati iz medija".
Ivo Delonga, direktor Euroinspekt Croatiakontrola d.o.o., tvrtke koja provodi kontrole hrane, rekao je kako se 80 posto kontrole radi po ugovoru (samokontrole), a u ostalih 20 posto ubrajaju se druge kontrole.
- Trebamo kontrolirati svu hranu bilo da je ona iz Nizozemske ili iz Tajlanda. Trebalo bi razmisliti i o objedinjavanju svih inspekcija koje rade s hranom da ne bi došlo do preklapanja ovlasti. Eto, lani nismo imali nijedan uzorak GMO soje, što je posljedica velike akcije u kojoj smo prije tri godine upozorili na opasnost od takve soje - rekao je Delonga i dodao kako bi sada trebalo pooštriti kontrolu sojine sačme koja se i inače deklarira kao GMO.
Matija Brlošić, predsjednik HPK, požalio se na propuste u označavanju i deklariranju proizvoda.
- Kako to da se u dućanima pod etiketom domaćeg prodaje medna mješavina u kojoj je tona kineskog meda i kilogram domaćeg? Na svašta se može napisati da je iz Hrvatske, a nigdje nije propisano koliko toga u sastavu treba biti. Znamo li je li mlijeko s velebitskih pašnjaka baš s tih pašnjaka? - istaknuo je Brlošić.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, upozorio je na propuste u deklariranju mlijeka i sireva, poput trapista koji to zapravo nije.
- Hrvatska nema plan monitoringa uvoznih proizvoda. Imamo najnižu cijenu mlijeka u EU, a u vrhu smo kvalitete proizvodnje - rekao je Bobetić. Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, upozorio je na nelojalnu konkurenciju uvoznog povrća koje se pojavljuje na našim policama kada je berba domaćeg i tako mu ruši cijenu.
- Predao sam ministru popis tvrtki koje uvoze povrće iz Srbije i BiH i na njemu uopće ne navode zemlju podrijetla, nego samo pišu da je "iz otkupa". To se povrće tretira sredstvima koja su kod nas zabranjena - rekao je Gregorić.
Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, jedini je od sudionika skupa rekao kako hrana kod nas nije sigurna.
- Kod nas se prodaje krumpir iz BiH i Srbije od proizvođača koji nisu kao mi prošli tečaj za upotrebu pesticida. To je roba koja ima puno pesticida od kojih su mnogi kancerogeni i puni su alergena. Onaj je dječak preminuo od salmonele iz jaja, a ljudi se i dalje truju krumpirom čiji je uvoz Njemačka zabranila - rekao je Mesarić. Kaže kako je upozorio nadležne iz Ministarstva, ali su mu poručili da svoje sumnje potkrijepi dokazima.
- Pa što je onda njihov posao? Ljudi se truju lošim krumpirom, a uskoro će ga biti još više jer mi svoj sve više izvozimo i prolazimo sve kontrole bez problema - kaže Mesarić.
Svi sudionici okruglog stola složili su se da nam je što prije potreban Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi koji bi regulirao mnoga pitanja u lancu proizvođač, trgovac, potrošač. Svoju šansu domaći proizvođači vide u kratkom lancu opskrbe lokalnom hranom, za studente, škole, bolnice, vojsku...