Hrvatski iseljenici, barem oni koji su domovinu napustili da bi se zaposlili u Irskoj, čini se, dobro se snalaze.
Neki od njih na društvenim mrežama, i to pod imenom i prezimenom, javno objavljuju da žive i rade u Irskoj, ali istovremeno primaju naknadu za nezaposlenost od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što je ilegalna, ali potpuno dostupna praksa s obzirom na to da HZZ nema kako doznati da su se njihovi korisnici u međuvremenu zaposlili u inozemstvu.
Zloporaba
“Ja sam se dogovorila s direktorom da dobijem otkaz kao tehnološki višak i otišla na burzu rada te pokupila naknadu s burze. Nije naodmet taj novac, a radila sam za njega... Uvijek dobro dođe, to koji iznos imate ovisi o ukupnom stažu, a svaka kuna, tj. euro ovdje će vam dobro doći”, piše jedna neanonimna korisnica.
Na pitanje nije li malo neobično raditi u Irskoj, a u Hrvatskoj istovremeno koristiti naknadu za nezaposlenost, ista Hrvatica odgovara da je to iskoristila jer je “gore s mužem i djetetom koje je tek krenulo u školu, a u Hrvatskoj imamo kredit pa nam je naknada olakšala cijelu stvar”.
Ova javna rasprava o zloporabi socijalnog i drugih sustava u Hrvatskoj vidljiva je na Facebook stranici “Idemo u Irsku”.
Grupa je popularna, ima više od 33 tisuće korisnika koji dnevno na njoj objavljuju desetke postova, a korisnici često razmjenjuju i savjete kako zaobići domaći birokratski sustav. Kad je u pitanju HZZ, državna institucija s više od 1200 zaposlenih, ona doista nema od koga dobiti informaciju da se neki njen korisnik naknade zaposlio u inozemstvu.
Ukinuta obveza
“Sustav razmjene podataka o zapošljavanju između zemalja članica EU ne postoji te jedina informacija o zapošljavanju u inozemstvu dolazi od same nezaposlene osobe. Ako se osoba sama ne odjavi do prvog poziva savjetnika, ona može ostati u evidenciji Zavoda, što ne traje dulje od mjesec dana. Identičan problem imaju i druge zemlje EU s obzirom na to da su procedure u radu s nezaposlenima slične”, potvrdili su nam u HZZ-u.
Dodatno je mogućnost zloporabe sustava omogućila i odluka HZZ-a da osobama koja su na Zavodu prijavljene kao nezaposlene ukine obvezu obaveznog osobnog mjesečnog javljanja u podružnicu Zavoda, nego je to sad moguće učiniti telefonskim pozivom ili mailom.
To praktično znači da se korisnik naknade može javljati iz neke strane zemlje, a da HZZ ništa ne zna.
Propisi i sustav
Moguće je i da savjetnik HZZ-a takvu nezaposlenu osobu koja radi u inozemstvu pošalje na razgovor za posao, ali ako poslodavac Zavodu ne prijavi da se kandidat nije pojavio - korisnika se ne može sankcionirati.
Pitanje je koliko je masovna ta pojava, ali Jutarnji je, pretražujući društvene mreže, uspio detektirati barem dva slučaja pa je velika vjerojatnost da ih ima više, iako se o tome mnogi javno ne izjašnjavaju.
Kako doznajemo od sugovornika, na jednak je način danas moguće zloporabiti i mnoge druge socijalne naknade, poput dječjeg doplatka, za kojeg postoje rijetke provjere.
Iz HZZ-a napominju kako je zakonom propisano da isplata naknade za nezaposlenost prestaje u trenutku zasnivanja radnog odnosa neovisno o tome je li radno mjesto u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Iseljeni Hrvat pravo na naknadu za nezaposlenost, dakle, može koristiti isključivo dok ne radi, a po dolasku u stranu zemlju potom se dužan u roku od sedam dana javiti službi za zapošljavanje, ako tamo namjerava tražiti posao. Tako je propisano, ali sustav je moguće zaobići.
-----------------------------
Kontroliramo društvene mreže
Djelatnici HZZ-a, doznajemo iz ove institucije, reagiraju na svaku informaciju o isplati nepripadne novčane naknade, pa tako kontroliraju i društvene mreže.
“No, često je nemoguće uhvatiti sve zloupotrebe, a vrlo često i same izjave naših korisnika koje daju na mrežama nisu istinite”, objasnili su.
Upozoravaju također da su osobe koje su ostvarile primanja na koja nemaju pravo, prema Zakonu o popsredovanju pri zapošljavanju, dužne vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke.