Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević ključni je sudionik konferencije 'Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija' koju 15. studenog u zagrebačkoj Laubi organizira Jutarnji list.
Koje su dobre, a koje loše strane ovogodišnje protupožarne sezone?
Najvažnije je što u vrlo intenzivnoj sezoni, koja je nametnula visok tempo svim sastavnicama sustava i svim operativnim snagama, u Hrvatskoj nije bilo ljudskih žrtava. Također, nije bilo značajnih šteta na stambenim i gospodarskim objektima.
Najveća šteta nastala je na poljoprivrednim površinama, a točan iznos štete bit će poznat nakon što završe svi izvidi koje provode nadležna tijela.
Nije bilo teže povrijeđenih vatrogasaca ni većih šteta na vatrogasnoj opremi i zrakoplovima. Usprkos velikom angažmanu Hrvatske vojske, kako zrakoplovne tako i kopnene komponente, nije zabilježen nijedan izvanredni događaj. Nekoliko evakuacija stanovništva i turista bilo je preventivne prirode i nije se odrazilo na normalan tijek turističke sezone. Unatoč vrlo izazovnoj situaciji u priobalju te broju i intenzitetu požara, cestovni promet i opskrba električnom energijom zanemarivo kratko su bili u prekidu.
Loše strane koje su karakterizirale ovu protupožarnu sezonu možemo percipirati kao dobru priliku za unapređenje sustava. Određeni nedostaci, gdje prvenstveno mislim na strateško komuniciranje i povremenu nedovoljnu obaviještenost građana, bit će ispravljeni već do sljedeće sezone.
Kada smo neke od najvećih događaja sagledali retroaktivno, kroz stručnu analizu, ustanovili smo kako tijek događaja nije bio isključivo u rukama operativnih snaga. Ono što na prvi pogled nije vidljivo je da u zaštiti od požara veću ulogu od operativnih snaga ima lokalna zajednica i njezina sposobnost da podupre kurativne djelatnosti. Pri sagledavanju istine moramo biti objektivni, uzimajući u obzir obim ugroze.Neki od koraka koje namjeravamo poduzeti dio su srednjoročnog plana implementacije Sustava domovinske sigurnosti u sve pore hrvatskog društva. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se pri konstrukciji ovakvih sustava ne teži savršenstvu, nego postizanju optimuma. Razmak između te dvije pozicije uvijek će biti manevarski prostor za negativne ocjene, što će nas opet dodatno motivirati za poboljšanja, u skladu s financijskim mogućnostima.
Gdje vidite mjesta za napredak?
Nova sigurnosna paradigma mora odgovoriti raznim izazovima koje donosi današnje doba. Tu mislim na globalno zatopljenje i ostale okružujuće okolnosti koje negativno utječu na problematiku požara otvorenog prostora kao što su zapuštena poljoprivredna zemljišta, demografska struktura u ruralnim područjima, geografska obilježja RH i meteorološke prilike na određenim mikrolokacijama.
Prvi poduzeti korak je dubinska analiza sustava vatrogastva u Hrvatskoj, koju provode svi subjekti uključeni u pripremu i provedbu obrane od požara otvorenog prostora, kako tijela državne uprave, tako i gospodarski subjekti i predstavnici operativnih snaga. Već sada je vidljivo da se najveći napor mora usmjeriti u preventivne radnje, poštivanje zakona i inspekcijski nadzor. Svakom laiku je jasno da je nemoguće od požara zaštititi objekt ili poljoprivredno zemljište ako nisu zadovoljene osnovne pretpostavke iz Zakona o zaštiti od požara. Svi zajedno, uključujući fizičke osobe koje su vlasnici nekretnina i pravne osobe koje gospodare šumama i zemljištem, morat ćemo promijeniti shvaćanje o tome da se bez preventivnih radnji ne možemo uspješno boriti protiv požara. Sve redovne mjere zaštite od požara i sve izvanredne mjere propisane Programom Vlade RH morat će se ubuduće striktno provoditi i nadzirati. Ovo je proces koji nije moguće provesti preko noći jer zahtijeva promjenu načina razmišljanja svih građana i promjenu kulture ponašanja, uključujući i osiguravanje objekata i poljoprivrednih površina.
U kurativnom smislu svakako ćemo krenuti u prilagođavanje sustava vatrogastva novim izazovima. Bolja arhitektura sustava vatrogastva, bolja međuresorna uvezanost u korištenju svih državnih resursa, smanjenje inercije u protoku informacija, sve su to mjere koje namjeravamo poduzeti nakon što stručni tim završi analize sezone i iznese prijedloge.
Razmišljamo i o uvođenju novih tehnologija kao odgovora na povećan broj i žestinu požara, radi povećanja svjesnosti o situaciji i olakšavanja brzog donošenja kvalitetnih odluka, osobito kod prioritizacije požarnih događaja. Svako ulaganje u preventivu će se na duge staze višestruko isplatiti.
S obzirom na intenzitete požara ove godine i najave kako će ih sljedećih godina biti još više, treba li Hrvatska nabavljati dodatne protupožarne avione?
Kao uvod razmotrimo sljedeću statistiku: Italija ima jedan zrakoplov CL 415 na svakih 15.000 četvornih kilometara požarno ugrožene površine, Francuska ima jedan na 40.000 km, a Hrvatska ima jedan zrakoplov CL 415 na svakih 4000 četvornih km požarno ugrožene površine. Kada na postojećih šest aviona CL 415 pribrojimo i šest aviona Airtractor AT 802, jasno je da RH ima sasvim dovoljno protupožarnih zrakoplova za svoje potrebe.
Dokaz ovoga je što smo ove godine unatoč vrlo intenzivnoj PP sezoni bili angažirani u pomoći u Izraelu, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te nedavno Italiji. Republika Hrvatska je, ne samo u relativnom, nego i u apsolutnom iznosu, jedna od tri najveće davateljice pomoći drugim državama uz Italiju i Francusku.
Ono što ćemo poduzeti u smislu još učinkovitijeg načina rada naših protupožarnih zrakoplova je izgradnja hangara za održavanje u Zemuniku. Time će se omogućiti optimizacija procesa održavanja i na taj način imat ćemo još veću prosječnu dnevnu raspoloživost zrakoplova. Naravno, najvažnija je briga o ljudima - ove godine povećat ćemo naknadu zrakoplovnim tehničarima za otežane uvjete rada.
Uvođenje novih tehnologija za zapovijedanje i nadzor, komunikaciju u realnom vremenu i pomoć u odlučivanju, glavna je domena u kojoj se rad zrakoplova može unaprijediti. Time će se omogućiti striktno pridržavanje doktrine uporabe protupožarnih zrakoplova, iste one doktrine koja je dovela do toga da su naše zračne snage prepoznate i priznate kao jedne od najučinkovitijih na svijetu.
Umjesto da neplanski i nepotrebno nabavljamo zrakoplove, koncentrirat ćemo napore na opremanje vatrogasaca, njihovo osposobljavanje i integraciju u poboljšani sustav zaštite od požara. Za cijenu samo jednog protupožarnog zrakoplova u vatrogasnom sustavu možemo napraviti revolucionarne promjene. Nemojmo zaboraviti da požar nije ugašen dok na njega ne stupi vatrogasna čizma, neovisno o tome koliko dobru pripremu tog nastupa napravili zrakoplovi.
Hoće li u pripremama za sljedeću protupožarnu sezonu vojska dobiti neke nove zadaće i hoće li doći do nekih organizacijskih promjena?
Vojska će, kao i uvijek do sada, sukladno mogućnostima, pružati pomoć civilnom stanovništvu. U procesu izgradnje Sustava domovinske sigurnosti, kada se sagledaju sve potrebe i mogućnosti ostalih sudionika odgovornih za zaštitu i spašavanje u državi, vojska će svakako pružiti maksimum.
Ono što ne smijemo zaboraviti je da vojska primarno služi obrani zemlje i da je u toj ulozi nitko ne može zamijeniti. Opet nas to dovodi do zaključka da će reorganizacija sustava vatrogastva morati odgovoriti izazovima u ulozi “first respondera”, dok će Hrvatska vojska uvijek biti spremna pružiti pomoć, ali neće na sebe preuzimati ulogu Civilne zaštite jer to ni zakonski nije predviđeno.
Koliko ste zadovoljni suradnjom i integracijom vatrogasnih snaga i zračno-kopnenih vojnih protupožarnih snaga na terenu?
Suradnja navedenih snaga je više nego dobra, ona nam pruža primjer kako će sustav u budućnosti funkcionirati kod svih ugroza. Morate biti svjesni da je u određene dane ovog ljeta bilo više od 20 istovremenih požarnih događaja diljem Dalmacije i da su te snage uspješno zaštitile živote građana RH i turiste. Naravno da nas očekuje razdoblje usuglašavanja određenih propisa, zajedničko uvježbavanje i optimizacija kako bismo postigli još bolje rezultate.
Koliko požari u priobalju tijekom turističke sezone ugrožavaju nacionalnu sigurnost?
Po svojoj definiciji, požar kao oblik prirodne katastrofe spada u domenu onoga što stručnjaci nazivaju ugrozom nacionalne sigurnosti. Međutim, upravo zbog toga sam iz svoje pozicije zadovoljan učinkom naših operativnih snaga u ovoj PP sezoni. Unatoč svim definicijama, nacionalna sigurnost zapravo nije bila ugrožena. Turizam, kao vitalni interes države, ima najbolje rezultate u povijesti države. Nije bilo gubitka ljudskih života, ključne infrastrukture ni narušavanja vitalnih funkcija društva.
Ono što se ne smije zanemariti je da napor koji je uložen u borbu protiv požara ima značajnu financijsku težinu, za sve slojeve države od pojedinca do državnog proračuna. Upravo iz tih razloga provest ćemo navedene promjene u sustavu, kako nas u budućnosti protupožarna sezona ne bi toliko financijski iscrpljivala.
Budući da je dio požara ovog ljeta namjerno podmetnut, postoje li saznanja da je riječ o terorističkim djelima?
Da bi se neko djelo klasificiralo kao terorizam, ono mora imati obilježja smišljenosti i organiziranosti u svrhu izazivanja straha. Mora imati konačan i izražen politički cilj. Terorizam teži zastrašivanju društva i posredno oslabljivanju vlasti. Ono što je sigurno je da u određenim slučajevima postoje obilježja kaznenog djela. Jasno da svako namjerno paljenje nije dobronamjeran i društveno koristan čin, ali nazivati to terorizmom, samo tako iz rukava, malo je pretjerano. Hrvatska je sigurna zemlja, jedna od najsigurnijih u svijetu kako za život tako i za odmor. Mi ćemo dati sve od sebe da tako i ostane.