Ankete koje za Jutarnji list i RTL provodi Promocija plus po svim izbornim jedinicama, već sada nakon objavljenih rezultata za III., V., VIII. i IX. izbornu jedinicu pokazuju trendove zbog kojih bi se u Mostu Bože Petrova trebali zabrinuti.
Naime, u postocima se vidi da mu podrška birača znatno pada. U nekim izbornim jedinicama, poput SDP-ove utvrde osme istarsko-riječke, ta je potpora prepolovljena; 2015. su na izborima imali 10,51 posto glasova, dok prema našoj anketi sada osvajaju tek 5,4 posto, odnosno plešu malo iznad praga.
Još drastičniji pad bilježe u HDZ-ovoj utvrdi, IX. izbornoj jedinici koja obuhvaća sjevernu i dio srednje Dalmacije te Liku. Na prošlim izborima, uz pomoć primoštenskog načelnika Stipe Petrine koji se od njih rastao, tamo su osvojili 15,12 posto glasova i dva saborska mandata za Petrinu i Mira Bulja. Sada im je ta podrška i više nego prepolovljena - osvajaju tek jedan mandat i 6,8 posto glasova.
Most pada i u V., slavonskoj izbornoj jedinici, i to za jedan mandat. Na prošlim izborima sa 11,45 posto osvojenih glasova mandate su izborili sadašnji tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić te Ivica Mišić, koji više nije u Mostu. Prema istraživanju Promocije plus, sada osvajaju tek sedam posto glasova i jedan mandat.
Pametno i Živi zid
U III. izbornoj jedinici koja obuhvaća sjever Hrvatske i koja je tradicionalno naklonjena ljevici, Most opet gubi, ali znatno manje nego u ostalim izbornim jedinicima. Robert Podolnjak bi tako, prema istraživanju, opet osvojio mandat, ali sa 6,3 posto, umjesto 7,9 posto glasova.
Kada se detaljnije pogledaju rezultati naših anketa, onda vidimo da je Most poprilično razočarao svoje birače koji su ih zaokružili u studenome prošle godine. Najdrastičniji pad svog biračkog tijela bilježe u V. izbornoj jedinici. Tamo su, prema našim anketama, uspjeli zadržati samo 31,6 posto svog biračkog tijela iz studenoga 2015. Ti se birači, očito razočarani Mostom, vraćaju HDZ-u (14 posto) i SDP-u (12,3 posto), a najviše je onih koji će sada apstinirati jer smatraju da više nemaju kome dati glas (19,3 posto), dok i Živi zid dobiva 5,3 posto Mostovih birača u toj izbornoj jedinici.
U osmoj izbornoj jedinici, nekadašnji birači Mosta vraćaju se IDS-u (15,7 posto) te Živom zidu (5,9 posto), a tek 33,3 posto će ih ponovno zaokružiti Most, dok ih 15,7 posto još ne zna kome dati glas, a jednaki broj njih će na dan izbora ostati doma.
Ofenziva Petrine
Most je više od polovice svojih birača izgubio i u IX. izbornoj jedinici, gdje se vjerni birači Stipe Petrine vraćaju primoštenskom načelniku (12,5 posto), a u jednakom postotku i HDZ-u, dok je SDP uspio vratiti 5,6 posto glasača, a Živi zid 4,2 posto. Tu je u igri i Pametno za koje se sada odlučuje 2,8 posto Mostovih birača.
Andrej Plenković uspio je vratiti razočarane HDZ-ove birače i u III. izbornoj jedinici, gdje 10,3 posto nekadašnjih Mostovih simpatizera sada glasuje za HDZ, a 7,7 posto za Živi zid, dok je kod SDP-a situacija takva da ih sada preferira 5,1 posto nekadašnjih Mostovih birača. I tu uskače Pametno koje je uspjelo ukrasti Mostu 2,6 posto glasača, dok je u toj izbornoj jedinici velik broj onih koji sada neće izaći na izbore (23,1 posto).
Pad Karamarka
Prema svemu sudeći, čini se da je Mostova kampanja potpuno promašena. Koliko god se trudili prikazati kao reformatori, oni to nisu biračima pokazali u kratkom mandatu dok su bili na vlasti. Uspjeli su reformirati samo HDZ, a na tom valu izbacivanja nekadašnjeg predsjednika Tomislava Karamarka počeli su se i dizati iz mrtvih, ali nakon dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, ponovno padaju, što vidimo i u analizi naših anketa.
Iako su ih svi analitičari upozoravali da im priča o tome da su HDZ i SDP isti te da su oni jedina ispravna stranka u Hrvatskoj više neće uspjeti, oni opet u kampanji samo o tome pričaju. Tvrdoglavo inzistiranje na tome da niti novi čelnik HDZ-a niti predsjednik SDP-a ne mogu biti novi premijeri nije naišlo na uspjeh. Petrov kao kandidat za premijera nikome se ne čini kao ozbiljna priča, posebice ako znamo da je on to već jednom odbio, a na nestranačkog mandatara više nitko neće pristati. Most nakon svrgavanja Karamarka, i micanja Tihomira Jakovine s liste Narodne koalicije nije imao nekih značajnijih istupa koje bi birači honorirali. U kampanji su gotovo nevidljivi, HDZ i SDP su ih pojeli, pa su tako mediji puni Plenkovića i Milanovića, dok se Mostove objave tek stidljivo pojavljuju kao male i nevažne vijesti koje ispunjavaju medijski prostor.
Niti Panenićevo podizanje kaznene prijave protiv bivšeg HNS-ova ministra gospodarstva nije imalo jači utjecaj na tijek kampanje. HDZ je medijski prostor lukavo iskoristio za promoviranje novog predsjednika, debata na javnoj televiziji napokon je potaknula umjerenu i konstruktivnu kampanju, a o Mostovu programu gotovo da nitko ne govori, dok se, primjerice, Pametno tu dobro snašlo jer su izašli s projekcijom trogodišnjeg proračuna i odličnim ekonomskim programom.
Puno obećavali
Most se, primjerice, ljuti što se na HRT-u sučeljavaju predsjednici dviju najvećih stranaka bez Bože Petrova, ali kada ih tražite, recimo, komentar vezano za vanjsku politiku, ne mogu naći prikladnog sugovornika na tu temu jer ga očito niti nemaju. Petrov i Grmoja tako više ne govore ni o osvajanju milijun glasova, jer su i oni svjesni da to neće biti moguće.
Politički analitičar Ivan Rimac, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže da je Most izgubio povjerenje birača jer su se silna obećanja koja su davali prije prošlih izbora “utopila” u koaliciji s HDZ-om.
- Teško da se može promijeniti taj trend. Oni su imali svoj kredo na prošlim izborima, obećavali su puno, a sada kada se to nije ostvarilo, teško je preokrenuti taj trend i vratiti izgubljeno povjerenje - smatra Rimac.
Mostova kritička pozicija, u kojoj ne nude rješenja, prema njegovu mišljenju, nije nešto što će dugoročno privući birače. Slično je bilo, navodi Rimac, s Laburistima, koji su se nakon ulaska u Sabor brzo potrošili jer su ostajali samo na kritici, bez konstruktivnih rješenja.
- Isto se događa s Mostom. Za njih je sada važno da prežive. Moraju poraditi malo na promjeni retorike gdje će više pažnje posvetiti rješenjima, a ne da samo pričaju kako su oni nešto sprečavali. Kritika postojećeg, bez donošenja rješenja nema izgleda za opstanak na političkoj sceni - zaključuje Rimac.
Sociolog Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ima ponešto drugačije mišljenje o Mostu, pa kaže da ovi rezultati zapravo predstavljaju uspjeh Mosta jer prelaze prag u svim izbornim jedinicama, a u nekima imaju vjerojatno šansu i za dva mandata.
- Bilo je neminovno da izgube dio biračkog tijela. Lijevi birači su otišli od njih jer su sastavljali Vladu s Karamarkom, a desni jer su rušili tu istu Vladu. Oni su u kratkom vremenu narasli i ljudi su glasali za njih a da nisu znali što dobivaju. A činjenica da će opet biti ključni čimbenik u sastavu nove Vlade za njih je uspjeh - kaže Bagić te dodaje da upoznavanje Mosta nužno vodi do pada potpore, ali da sada svi znaju što je Most, te da će oni, prema njegovu mišljenju, osvojiti 12, a možda i 15 mandata.
Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja kaže da ankete koje obljavljujemo nisu dobro napravljene jer je nemoguće, smatra, da Most u IX. izbornoj jedinici osvaja tako malo glasova, jer je vidio reakcije ljudi na terenu koje izaziva Miro Bulj.
Grmoja: Ankete ne štimaju
- Postoci se ne čine realnima kada gledamo VIII. i IX. jedinicu. Bulj će samo u Cetinskoj krajini dobiti od 7 do 8000 glasova. Uvjeren sam da će Most osvojiti više od 19 mandata, koliko smo dobili na prošlim izborima, i svi oni koji su sada neodlučni glasat će za nas - kaže Grmoja.
Njima je bitno, navodi Grmoja, da su najjača treća opcija te da će svugdje prijeći prag.
- Mi ni na prošlim izborima u anketama za IX. izbornu jedinicu nismo ni prag prelazili pa smo osvojili dva mandata - napominje.
Na pitanje jesu li i oni možda zakazali u kampanji, Grmoja odgovara kako se uvijek može bolje, ali da ne ovisi sve o njihovu angažmanu jer su ograničeni resursima i financijama, a da HDZ i SDP sve čine kako bi izbacili Most iz igre, ali da im to neće uspjeti.