Ovo je potpuni kaos. Zaista ne znamo koliko još dugo možemo ovako izdržati - žale se ovih dana pojedini članovi HDZ-a i Domoljubne koalicije. Na vladajuće, opterećene svakodnevnim svađama i sukobima, pao je još jedan težak kamen - obiteljska afera Tomislava Karamarka. I zahtjev oporbe za njegovom ostavkom s mjesta prvog potpredsjednika Vlade. Poslovanje i ugovor Karamarkove supruge Ane s lobistom MOL-a i Karamarkovim prijateljem Jozom Petrovićem bacili su, naime, sasvim novo svjetlo na više puta ponovljene izjave prvog potpredsjednika Vlade kako se zalaže za povlačenje iz arbitražnog postupka u slučaju Ina - MOL. A nakon izbijanja afere i ultimatum koji je Karamarko postavio Mostu za daljnju suradnju daje sasvim novi okvir cijeloj priči. Podsjetimo, osim odustajanja od arbitraže, šef HDZ-a je tražio i da na mjesto ravnatelja policije te šefa PNUSKOK-a dođu kadrovi koji odgovaraju njegovoj stranci. Ne čudi stoga što se mnogi pitaju može li Karamarko politički preživjeti i ove nanovije događaje.
Slijeganje ramenima
HDZ-ovci na spomen afere njihova šefa samo sliježu ramenima. Službeno o tome nerado govore. No, zato u kuloarima ne skrivaju nezadovoljstvo.
- Bilo je pitanje trenutka kad će se Karamarku obiti o glavu njegovo prijateljstvo s Jozom Petrovićem. A ne znamo ni kakvi još podaci mogu iscuriti u javnost - govore HDZ-ovci, koji će za lobista mađarskog MOL-a reći i da je “siva eminencija stranke”.
- Od početka je kadrovirao po stranci i imao velik utjecaj na Karamarka. Dok mi u stranci za većinu odluka nismo ni znali, njih nekolicina je održavala kružoke po Sheratonu. Pa, znate da ih zovemo ‘društvo iz Sheratona’ - kažu dobro upućeni izvori iz stranke te otkrivaju još neke zanimljivosti o ulozi Petrovića.
- Kad su se vodili pregovori s Mostom, još u vrijeme kad se nije znalo hoće li se oni odlučiti za suradnju s nama ili sa Zoranom Milanovićem, na jednom od tih prvih sastanaka sjedio je i Jozo Petrović. Onako, sa strane, sve je pažljivo pratio. Zbog čega je on uopće dolazio na te sastanke - komentiraju naši sugovornici, nezadovoljni i time što njihov šef zagovara povlačenje iz arbitražnog postupka.
- Čija je to odluka? Nekog pojedinca? Jer na Predsjedništvu stranke, koliko ja znam, o tome se nije raspravljalo. Ne znam uopće više čemu služi to tijelo. I zašto o svemu tome govori ministar Darko Horvat u čiji resor to uopće ne spada, osim što je dobar s Petrovićem. Stalno govore o gubitku spora i gubicima. A što ako dobijemo spor, a oni se zalažu za povlačenje. Čija bi to onda odgovornost bila - kritiziraju neki HDZ-ovi članovi. Spominju i praznu sabornicu, nejedinstvo u stranci i Domoljubnoj koaliciji, odluke s kojima se ne slažu i u čijem donošenju uopće ne sudjeluju.
- Stranačka tijela se ne sastaju, ne sjećam se ni kad je održana sjednica Predsjedništva, ne postoji nikakva koordinacija ni u stranci, ni među koalicijskim partnerima. Sasvim smo dezorijentirani. Znam da se čeka 28. svibnja i da završe unutarstranački izbori, no nisam siguran do kakvih pomaka će to dovesti ako se nastavi ovakav odnos između HDZ-a i Mosta jer svaka tema koja se otvori ujedno znači i novi potencijalni sukob - govori nekolicina HDZ-ovih zastupnika.
‘Medijski linč’
Oporba, pak, zbog afere Ina - MOL i ugovora Karamarkove supruge s Petrovićevom tvrtkom traži ostavku prvog potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a.
- Karamarko je trebao dati ostavku. Ne kažem da tu postoji bilo kakav element kaznene odgovornosti, pretpostavljam da ne, ali politički je to nemoguće. Treba izdvojiti privatno, poslovno od javnoga. Političari se bave javnim poslom, u javnom interesu i očito se priča, kad je riječ o HDZ-u, ponavlja s generacije, s koljena na koljeno. S obzirom na to da nije dao ostavku, tražit ćemo da odstupi i da mu se izglasa nepovjerenje - najavio je šef SDP-a Zoran Milanović dva dana nakon što je afera izbila u medijima. Isti dan javnosti se obratio i premijer Tihomir Orešković.
- Ja vjerujem da gospodin Karamarko nije napravio ništa kontra interesa Republike Hrvatske. Pričekat ćemo i što će reći Povjerenstvo za sukob interesa - rekao je o spornom ugovoru Orešković. Dodao je da je Ina strateška firma za Hrvatsku i da će se puno više uključiti u cijeli proces. A dok su se oko slučaja koji je uzdrmao vladajuću koaliciju žestoko sukobili Mostov Miro Bulj i HDZ-ov Andrija Mikulić, čelnik Mosta Božo Petrov o zahuktaloj aferi samo je pomirljivo rekao: “Sve je rečeno. Gospodin Karamarko sam je sve rekao. Treba prvo vidjeti što se dogodilo”. Prema neslužbenim informacijama iz Mosta, oni ostaju pri svome ranijem stavu da je Ina kompanija od nacionalnog i strateškog interesa.
- Neka Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa i institucije odrade svoj posao, pa će Most onda odlučiti kako će se postaviti po pitanju Karamarka - kaže izvor iz Mosta i poručuje: “Arbitraža se nastavlja”.
U medijima je istupila i Ana Karamarko pokušavajući objasniti sporne ugovore i posao koji je odrađivala za MOL-ova lobista Jozu Petrovića. Jedini koji se posljednjih dana na temu Ina - MOL nije ukazivao u medijima bio je prvi potpredsjednik Vlade. Umjesto toga Karamarko se, sad već po običaju, oglasio na Facebooku.
“Zbog medijskog linča na moju obitelj i mene osobno donio sam odluku da se izuzmem iz svih procesa koji podrazumijevaju donošenje bilo kakvih odluka oko Ine, sve dok Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ne donese odluku prema zahtjevu koji sam im uputio”, napisao je Karamarko. Pri tome je ponovio da se zalagao za povlačenje iz arbitražnog postupka, spomenuvši kako u slučaju nepovoljnog ishoda arbitražnih postupaka Hrvatskoj prijeti šteta koja se “broji u milijardama kuna” te da nije zanemariv ni podatak kako svake godine skupo plaćamo i odvjetničko društvo koje zastupa Hrvatsku u tim postupcima.
Ostvaren cilj
I dok Karamarko, Orešković i Petrov čekaju odluku Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, u oporbi, ali i u Domoljubnoj koaliciji problematičnim smatraju Karamarkovu političku odgovornost.
U Klubu SDP-a, koji je najavio pokretanje opoziva prvog potpredsjednika Vlade, kažu da je za ocjenu je li bilo sukoba interesa irelevantno to što je tvrtka Drimia raskinula ugovor s Petrovićevom tvrtkom Peritus savjetovanje nekoliko dana prije nego što je Karamarko preuzeo dužnost u Vladi.
- Ovdje se radi o dvije stvari. Jedna je pitanje sukoba interesa, a druga je odgovornost za donošenje odluka. Tomislav Karamarko je znao s kim posluje i znao je da uživa u prihodima firme MOL-ova lobista. Jednako je tako znao koje su mu ambicije, koje dužnosti želi preuzeti i koje će odluke u odnosu na Inu i MOL morati donositi. Njegova najava da će se izuzeti iz odlučivanja o Ini ne drži vodu jer se kao predsjednik HDZ-a od toga ne može izuzeti - kaže nam sugovornik iz Kluba SDP-a.
U Mostu, pak, ističu kako su oni time, što se Karamarko sam izuzeo od donošenja odluka u slučaju Ina - MOL, ostvarili svoj cilj. Na pitanje kako će se Karamarko izuzeti iz odlučivanja kad je šef stranke, mostovci poručuju kako je to “pitanje za HDZ”.
- Sve oko Ine je pod direktnom kontrolom premijera Oreškovića, što mi smatramo dobrim - kažu neslužbeno u Mostu.
Neki članovi Karamarkove stranke, kad je riječ o odluci Povjerenstva, ističu da to nije važno jer je sve što se dogodilo nanijelo štetu i Karamarku i HDZ-u.
- Bojim se da je riječ o nepopravljivoj političkoj šteti za Karamarka. Nije uopće važno kakva će biti odluka Povjerenstva. Ključno je to što će sve ono što Karamarko bude poduzimao oko Ine u javnosti biti dočekano sa sumnjom - kaže jedan dugogodišnji član HDZ-a. Slično smatraju još neki u HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji.
- Ako me pitate ima li tu neke kaznene odgovornosti, onda je odgovor - ne. Ali, to je moralno upitno. Sumnja je bačena. Problematično je posebno zato što si predsjednik nacionalne stranke, a optužuju te za izdaju nacionalnih interesa. Uz to, ti danima šutiš. No, Karamarku do sada svašta spočitavalo, a on je preživio, pa će možda i ovo - kaže jedan od naših sugovornika.
Osobni odnosi
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Goran Čular, na pitanje kako bi trebalo tretirati činjenicu da je supruga predsjednika HDZ-a bila u poslovnom odnosu s konzultantom MOL-a, odgovara da je to irelevantno.
- Ako se želi preispitivati politika HDZ-a prema Ini kroz prizmu osobnih odnosa predsjednika stranke, onda je sasvim dovoljna činjenica da je Karamarko kućni prijatelj s Jozom Petrovićem - kaže Čular, napominjući da ništa više od toga ne treba ako ćemo biti osjetljivi na osobne odnose ljudi koji imaju funkcije u državnoj vlasti s osobama iz određenih interesnih skupina. Čular napominje i kako bi u slučaju konzultantskih usluga koje je Karamarkova supruga Ana Karamarko pružala Petroviću bilo zanimljivo vidjeti jesu li te usluge doista pružene ili je, kao i u mnogim slučajevima kada su posrijedi konzultantski ugovori, on samo pokriće za prebacivanje novca. No, taj bi odgovor morala dati Porezna uprava kada bi se upustila u preispitivanje ovog poslovnog odnosa.
Inače, do 18. lipnja u Saboru bi se na dnevnom redu moralo naći glasanje o opozivu prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Do tada će se neke stvari iskristalizirati i bit će puno jasniji odnos političkih snaga. U prvom redu bit će završeni izbori u HDZ-u, što znači da će se iz sastava Predsjedništva vidjeti koliku podršku Karamarko uživa u svojoj stranci i kakav mu je autoritet među vlastitim zastupnicima. Nadalje, pred zastupnicima bit će i stav Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u odnosu na podatak da je Karamarkova supruga Ana Karamarko bila u poslovnom odnosu s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem.
Prema saborskom Poslovniku, na prijedlog petine zastupnika može se pokrenuti pitanje povjerenja premijeru, pojedinom članu Vlade ili Vladi u cjelini. Konkretno to znači da SDP može sam pokrenuti opoziv Tomislava Karamarka, no razgovara se i s drugim strankama oko davanja podrške prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade. Neformalno se razgovaralo sa zastupnicima HNS-a. Neki su već izrazili želju da potpišu prijedlog, no eventualnog dogovora na razini stranačkog vodstva neće biti prije ponedjeljka.
Novi sporni ugovori?
U svakom slučaju, pridruži li se HNS inicijativi za Karamarkov opoziv, što nije nemoguće budući da je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak odmah nakon objave ugovora između Ane Karamarko i Joze Petrovića rekao da je to prvorazredno političko pitanje i da je odluka Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u tom kontekstu irelevantna, to bi definitivno značilo da HDZ ne može računati s HNS-om oko preslagivanja u Saboru i stvaranja većine bez Mosta. Premda, ako se zbroje saborski glasovi SDP-ovih zastupnika i njihovih saveznika u Saboru, za rušenje Karamarka nedostaje samo pet glasova zastupnika Mosta. No, kod njih, kažu, nitko neće lobirati.
- Nije nam ni na kraj pameti mostovce vući za rukav. Oni će sami odlučiti mogu li prijeći preko toga da se javno iznosila povijest bolesti člana njihova Kluba, mogu li protiv toga da je HDZ na lokalnoj sredini ustoličio osobu koja je navodno prijetila smrću drugom njihovu zastupniku. Uostalom, prilikom glasanja o povjerenju Karamarku vidjet će se je li Božo Petrov mislio ozbiljno kada je Karamarka prozivao zbog Ine ili je to bila galama radi ostanka na vlasti - kaže jedan od ključnih ljudi u SDP-ovoj inicijativi za opoziv drugog čovjeka Vlade.
Poslovnik Sabora kaže da se prijedlog za izglasavanje povjerenja članu Vlade mora bez odgode staviti na dnevni red. Vlada je dužna očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam dana od dana uvrštavanja prijedloga u dnevni red. Sabor će o povjerenju raspravljati i glasovati najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru. Procedura bi se mogla pokrenuti oko 18. svibnja, što znači da se Karamarkova sudbina u Vladi mora znati do 18. lipnja. U raspravi o prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja članu Vlade može se očitovati taj član Vlade, a može to učiniti i premijer. Tijekom saborske rasprave premijer i Karamarko mogu održati govor, mogu se javljati tijekom rasprave i davati svoja pojašnjenja. Odluka o nepovjerenju Karamarku može se donijeti većinom od ukupnog broja zastupnika u Saboru. Ako ga Sabor ne opozove, prijedlog se ne može ponoviti prije proteka šest mjeseci.
Kada bi se dogodilo da se zastupnici Mosta, ili samo dio njih, pridruži inicijativi za Karamarkovu smjenu, to ne bi značilo automatski pad Vlade. Cijela Vlada pada i traži se novi mandatar jedino u slučaju kada premijer podnese ostavku ili mu se na inicijativu petine zastupnika izglasa nepovjerenje. No, kako je Karamarko predsjednik stranke, i to najveće stranke u vladajućoj koaliciji, inicijatori njegova opoziva smatraju da nakon njegova pada Vlada više ne bi mogla opstati i da bi se išlo na nove izbore. Ipak, ističu da se stalno provode neki eksperimenti, pa je sve moguće.
- U mjesec dana se još svašta može dogoditi. Spominje se da postoji još spornih ugovora koje je sklopila Karamarkova supruga i, ako je to točno, realno je očekivati da izađu na svjetlo dana. Uostalom, i oko suradnje Drimije i Petrovićeve firme govorilo se o 60.000 eura prihoda koji su otišli Karamarkovoj obitelji od posla s MOL-ovim lobistom, da bi se već kroz par dana pokazalo da je taj iznos gotovo dvostruko veći - kaže naš sugovornik.
SDP-ova najava postupka opoziva prvog potpredsjednika Vlade, prema mišljenju profesora Čulara, uobičajeno je djelovanje opozicije koje vjerojatno neće polučiti stvarnim izglasavanjem nepovjerenja Tomislavu Karamarku.
- Pokušavaju iskoristiti aktualnu aferu kako bi izvršili pritisak na vlast. A s obzirom na okolnosti u Saboru, na priče o preslagivanju i neslaganja u vladajućoj koaliciji, možda nešto i ispadne - kaže Čular i napominje da bi se lako moglo dogoditi da postignu suprotan učinak, a to je da se nakon glasanja o povjerenju Karamarku osnaži njegova pozicija i da se vladajuća koalicija čvršće okupi oko njega.
Mišljenja oko toga u HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji su podijeljena. Još ima podosta onih koji su uvjereni da će turbulentni brak s Mostom opstati.
Borba za delegate
- Strpite se još dva tjedna. Sve će biti bolje nakon 28. svibnja, kad završe izbori. Sada smo svi u tome, obilazi se teren, traje borba za svakog delegata. I predsjednik se posvetio stranci. Ali, nakon toga sve će se promijeniti - govori jedan od Karamarkovih suradnika. Kaže kako je plan da se s Mostom početkom lipnja održi jedan “pravi, ozbiljni razgovor”.
- I Vijeće za suradnju počet će ponovno raditi. Nije slučajno da sve to kreće u lipnju. Ni izglasavanje o nepovjerenju neće biti prije sredine lipnja. Dakle, još uvijek ima vremena da se sjedne i da dođe do dogovora. Pa, nije se Most baš tako spreman odreći vlasti - ističe naš sugovornik. Dodaje kako bi eventualna preslagivanja ili novi izbori došli u obzir tek ako propadne i taj novi pokušaj s Mostom koji se planira za lipanj, ali ističe, kako bi to onda bilo tek na jesen.
Dio članova HDZ-a i Domoljubne koalicije, pak, kaže kako je situacija u kojoj se nalaze apsurdna. Kažu kako su u pravu oni koji govore da je Hrvatska u ozbiljnoj političkoj krizi.
- Ne funkcionira ni koalicija, ni odnos s premijerom. Situacija je sve gora, nezadovoljstva i unutarnji sukobi u HDZ-u sve intenzivniji, a mnogi se pitaju hoće li još nešto isplivati u medije. Ne vjerujem da su na desnoj strani moguća bilo kakva preslagivanja. Ovo što najavljuju Milan Bandić i BUZ-ov Milivoj Špika više mi sliči na Bandićevo uobičajeno preuveličavanje nekog njegova utjecaja. Osim toga, priča o tome pojavila se u jeku afere “konzultantica” pa sam skloniji vjerovati da se time htjelo pomaknuti fokus s Karamarkove afere - smatra jedan od članova Domoljubne koalicije. Dodaje kako nije zanemarivo što su se brojni HDZ-ovci držali po strani kad je trebalo oko te priče javno istupati.
Braniti neobranjivo
- Teško je braniti neobranjivo. Osim toga, to je i svojevrsna poruka šefu HDZ-a jer su ljudi nezadovoljni što se s njima uopće ne razgovara, niti ih se uopće konzultira oko bilo kakve odluke - kaže naš sugovornik. Kad je riječ o izglasavanju nepovjerenja Karamarku, ističe kako je ovo prvi put da je sve moguće.
- Most sada snižava strasti, ali nakon svega teško mi je vjerovati da bi Miro Bulj ili Ivan Kovačić podržali Karamarka, a vjerojatno nisu jedini u Mostu. No, s druge strane, u situaciji u kojoj se nalazimo sve je moguće - kaže naš sugovornik.
Zaista je teško prognozirati što će se sve dogoditi za mjesec dana kada će Karamarkova sudbina u Vladi biti na dnevnom redu Sabora. Ključna će sigurno biti odluka mostovaca, koji na pitanje što će biti s glasovanjem o povjerenju Karamaraku, neslužbeno odgovaraju: “To ćemo još vidjeti. Ne treba nikud žuriti”. No, sudeći po dosad viđenom u vladajućoj koaliciji, taj odgovor vrijedi za danas. A sutra je novi dan…