Kada smo zbrojili koliko smo lani uplatili u državni i proračune lokalnih jedinica i državnih institucija, ispalo je da smo im dali više od milijun eura. To je velik iznos za tvrtku od samo 160 zaposlenih, s godišnjim prihodima od oko osam milijuna eura.”
Takva i slična upozorenja među hrvatskim se poduzetncima često mogu čuti kada se od njih traži da ocijene hrvatski porezni sustav. Mnogi od njih najčešće ga ocjenjuju kao - porezni pakao. U ovom konkrentom slučaju, a radi se o tvrtki Lipik Glas, jednoj od hrvatskih tvrtki umreženoj u svjetski lanac automobilske industrije, takve su ocjene izostale. Ipak, njen generalni direktor Danijel Zadjelović bez zadrške upozorava da visoki porezi, ali i propisi koje često ni sami poreznici ne znaju protumačiti, ugrožavaju ne samo poslovanje njegove tvrtke, nego i gospodarstvo u cjelini.
- Takav porezni sustav za nas je veliki pritisak, pa investicije ili odgađamo, ili im pribjegavamo u posljednjem trenutku - kaže Zadjelović.
Parafiskalni nameti
Usporedbe poduzetnika kažu da oni nisu toliko nezadovoljni visinom poreza na dobit, čija je stopa 20 posto i, kao takva, konkurentna stopi istog poreza u okruženju. No, njihovo poslovanje guše drugi porezi, posebno PDV, čija je stopa od 25 posto među najvišima u Europi, kao i visoki doprinosi, koji otežavaju zapošljavanje. Poduzetnici su posebno nezadovoljni parafiskalnim nametima.
No, ništa im manji problem ne predstavlja ni česta izmjena poreznih propisa. Dodatno ih muče i nejasni propisi, koje često ni poreznici ne znaju objasniti.
- Mi često poslujemo s inozemstvom. Ali, kada smo od porezne tražili obajšnjenja o plaćanju poreza na uvezene alate, odgovor od nje ili nismo dobili, ili je on bio potpuno nejasan. Zapravo ste prepušteni sami sebi i idete u rizik jer morate obračunati porez, a niste sigurni jeste li to dobro napravili - žali se Zadjelović.
Slična upozorenja stižu i od poreznih stručnjaka. Tako, primjerice, poznati porezni stručnjak Vlado Brkanić ukazuje na preveliko birokratiziranje kojem su izvrgnuti poduzentici, ali i sami poreznici.
Komplicirane uplate
- Sustav se često mijenja, a sve se lomi preko leđa poduzetnika. Jedna od posljednjih poreznih perverzija je uvođenje izvješćivanja o dohocima, obrazac JOPPD, koji sadrži brojne podatke i ima vrlo kompliciran način popunjavanja. Porezna uprava, dakle, sada ima podatke o svim dohocima, no pitanje je u kojoj je to mjeri suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa. S druge strane, bilo bi zanimljivo saznati za koliko je uvođenje tog obrasca povećalo troškove rada porezne administracije - napominje Brkanić.
Hrvatska je, tvrde stručnjaci, porezima visoko opterećena zemlja. Iako je udio poreza u hrvatskom bruto domaćem prozivodu (BDP) 2011. godine iznosio 32,9 posto, što je za 3,5 postotna boda manje od prosjeka EU, u kojoj je udio poreza dosezao 36,4 posto, Marina Kesner - Škreb s Instituta za javne financije (IJF) upozorava da nas usporedba sa sličnim zemljama svrstava na sam vrh ljestvice poreznog opterećenja. Tako je, recimo, indeks poreznog napora za razdoblje od 1994. do 2009. godine u Hrvatskoj iznosio 1,18, što je na razini prosjeka razvijenih zemalja.
- Hrvatski je indeks poreznog napora jednak prosjeku skupine razvijenih zemalja. U okviru zemalja u razvoju, sličan indeks poreznog napora kao Hrvatska imaju Mađarska i Slovenija, a u skupini razvijenih zemalja Australija, Grčka i Norveška. Ipak, bez obzira na sve, može se zaključiti da Hrvatska ubire više poreza nego što dopušta njezin porezni kapacitet - upozorila je nedavno Marina Kesner - Škreb u Newsletteru IJF-a po nazivom “Je li Hrvatska dosegla porezni maksimum?”. Autorica u spomenutom članku odmah daje i odgovor.
Česte izmjene poreza
- Porezni teret više ne bi trebalo više povećavati jer nama konkuretne zemlje mnogo niže oporezuju građane i poduzeća - zaključuje Kesner - Škreb. Taj zaključak ilustrira podacima po kojima je porezn opterećenje u drugim tranzicijskim članicama EU - dakle, u zemljama s kojima se možemo uspoređivati - manje od onog u Hrvatskoj.
Visoki porezi, česte izmjene poreznih propisa i njihovo često proizvoljno tumačenje jedan su od razloga, upozoravaju stručnjaci, raširene porezne evazije. Doduše, dio zasluga za nju, objašnjava Anto Bajo s IJF-a, snosi i raširena ‘kultura neplaćanja’ u hrvatskom društvu, no najveće zasluge ipak pripadaju visokom poreznom opterećenju.
- Imamo visoke poreze s obzirom na stupanj razvoja. Porezi su nam veliki zbog neracionalne državne potrošnje - napominje Bajo za Jutarnji, koji jedine mogućnosti smanjenja poreznog opterećenja vidi u smanjenju rashodne strane proračuna. To, međutim, podrazumijeva reforme, od kojih hrvatske vlade zaziru.
Zbog svega toga, dio stručnjaka, poput Stjepana Gadže i Irene Klemenčić, u novom broju Financijske teorije i prakse, časopisa IJF-a, zagovaraju da Hrvatska konačno razvije sustav kojim će spriječiti neplaćanje poreza. Sličan su sustav, uostalom, razvile i druge članice EU i tako osigurale bolje punjenje proračuna.
Nešto više preporuka oko boljeg prikupljanja poreza u istom su časopisu dali Mihaela Bronić i Vjekoslav Bratić s IJF-a, koji predlažu ukidanje pojedinih, manje značajnih poreza, ali i smanjenje troškova ubiranja poreza, koji su u Hrvatskoj među najvišima u EU. Naime, usporedba podataka o administrativnim troškovima prikupljanja poreza u Hrvatskoj i ostalim članicama EU pokazuje da oni u nas iznose 0,45 posto BDP-a, po čemu smo, ako zanemarimo Grčku, za koju nema podataka, rekorder na EU-ljestvici. Istodobno, prosječan trošak prikupljanja poreza u EU iznosi 0,23 posto BDP-a.
Trošak poreza
Ono što posebno zabrinjava je velik rast troškova ubiranja poreza. U razdoblju od 15 godina, od 1997. do 2012., oni su se više nego udvostručili, budući da su porasli s oko 700 milijuna na preko 1,4 milijardi kuna. Najveći dio troškova, oko dvije trećine njih, čini trošak osoblja, a posebno zabrinjava velik rast troškova usluga, koji sada čine gotovo četvrtinu svih administrativnih troškova prikupljanja poreza. Među njima, glavnivna otpada na troškove IT usluga, i to ne za nabavu novih uređaja i programa, nego za održavanje postojećih, ističu Bronić i Bratić u analizi.
No, unatoč takvim troškovima, hrvatsku bi se poreznu administraciju u proteklom razdoblju teško moglo ocijeniti kao učinkovitu. O tome, uostalom, dovoljno govore i podaci o ogromnim nenaplaćenim poreznim davanjima.