Pa što bih ja sada trebao? Danijel Ropuš je vijećnik HSS-a, potpredsjednik ličko-senjske Županijske skupštine, jedan od obnovitelja stranke. Pred austrijskim sudom nije optužen nego je svjedok. Nisam ni sudac ni porota, a po Statutu HSS-a nema temelja za njegovo isključenje iz stranke. Mislim da bi nadležne hrvatske institucije trebale ispitati o čemu se tu radi, je li u aferi Hypo banka trojac - Davorin Mlakar, Josip Vresk i Danijel Ropuš počinila kazneno djelo ili nije. Sve dok se to ne utvrdi, Danijel Ropuš je za mene član stranke kao i svaki drugi”. Tako nam je predsjednik HSS-a, Krešo Beljak, prokomentirao sudski proces vezan uz prenamjenu zemljišta u vlasništvu Hypo banke u Šimunima na otoku Pagu koji je ovo ljeto pred Zemaljskim sudom u Klagenfurtu ušao u fazu glavne rasprave. HRT je objavio detaljan iskaz Josipa Vreska austrijskim istažiteljima u kojem opisuje kako su on, Mlakar i Ropuš za usluge u prenamjeni zemljišta Hypo banke u Šimunima na Pagu primili po 210.000 eura. Bez ugovora. U gotovini, na ruke.
Krešu Beljaka zamolili smo za komentar jer su dvojica od trojice hrvatskih aktera afere prenamjene zemljišta vezani uz HSS - član DIP-a Josip Vresk bivši je član te stranke, a Danijel Ropuš aktivni je HSS-ovac i lokalni dužnosnik iz Novalje na Pagu. Treći, najutjecajniji među njima, novopečeni ustavni sudac Davorin Mlakar donedavno je bio istaknuti član HDZ-a. Nastojali smo utvrditi zbog čega su bivši direktori Hypo banke u hrvatskom dijelu operacije spašavanja preplaćene investicije na Pagu odabrali upravo njih trojicu.
Mister P
Valja podsjetiti da je na početku ove priče o nekretninskoj akviziciji Hypo banke na Pagu - “Mister P”. Tako su vodeći ljudi Hypa, Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger, u svojim konspirativnim bilješkama koje su poslije zaplijenili austrijski istražitelji zaveli VIP klijenta iz Hrvatske, Ivića Pašalića. Početkom 2003. osnovano je više tvrtki u Lihtenštajnu, a jedna od njih pod nazivom Hiltop bila je u Pašalićevu suvlasništvu. Hiltop je preko hrvatske tvrtke-kćeri osnovane pod nazivom Piper d.o.o. u rujnu 2003. u Šimunima na Pagu kreditom Hypo banke kupio 140 hektara zemljišta, i to za 4,37 milijuna eura. Samo dva mjeseca poslije Pašalić je tu tvrtku, skupa sa zemljištem na Pagu, prodao sestrinskoj tvrtki Hypo banke za 37,2 milijuna eura, osmerostruko više nego što je platio. Bankari Hypa s vremenom su shvatili da na kupljenom zemljištu u Šimunima ne mogu graditi ništa jer se ono nalazi u zelenom pojasu. Tijekom 2007. otpočeli su akciju njegove prenamjene u kojoj su iz Hypo banke izvukli dodatnih 1,7 milijuna eura. Od toga iznosa, 730.000 eura otišlo je trojici hrvatskih političara koji su svoje političke veze i utjecaj iskoristili za prenamjenu zemljišta. Do kraja 2007. veći dio, 60 posto, zemljišta Hypo banke u Šimunima na Pagu ušao je u turističko-građevinsku zonu.
Tužiteljstvo u Klagenfurtu u rasvjetljavanju afere Šimuni pokrenulo je dva sudska procesa. Jedan u kojem su zbog kupoprodaje zemljišta iz 2003. optuženi Ivić Pašalić, Milan Lučić i Igor Mlinar, te nekadašnji šefovi Hypo banke Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger, a drugi za izvlačenje 1,7 milijuna eura iz Hypo banke za prenamjenu zemljišta 2007. u kojem su optuženi jedan od bivših direktora Hypo banke, Josef Kircher, te austrijski poduzetnici Alex Kropiunig i Arnold Schleschitz. Dvojica posljednjih osigurali su fiktivne račune preko kojih je novac banke izvučen, a trojica hrvatskih pomagača u prenamjeni zemljišta Davorin Mlakar, Josip Vresk i Danijel Ropuš su svjedoci. Tužitelj i branitelji optuženih složili su se da ih nema potrebe ispitivati i na glavnoj raspravi jer je na temelju njihovih iskaza u istrazi i drugih dokaza neosporno utvrđeno da su uzeli 730.000 eura. U tome drugom postupku austrijski tužitelji fokusirali su se na trojicu svojih državljana, a uloga hrvatske trojke koja je Hypo banci pomogla u prenamjeni preplaćenog paškog zemljišta nije ih pretjerano zanimala. Hrvatsko tužiteljstvo ni za ovaj, niti za ostale krakove Hypo korupcije u koju su do grla umiješani pojedini pripadnici hrvatske politike ne pokazuje nikakav vidljiv interes.
Politička poznanstva
Čini se, međutim, da se trojac Davorin Mlakar, Josip Vresk i Danijel Ropuš u akciji spašavanja investicije Hypo banke, tj. prenamjeni zemljišta nije našao slučajno. Riječ je o političkim poznanstvima i spregama uspostavljenim još u prvoj polovici devedesetih, u razdoblju u kojem je moćni savjetnik predsjednika Tuđmana, Ivić Pašalić, kadrovirao po visokim pozicijama u državnoj upravi.
Funkcija zamjenika ministra unutarnjih poslova u Račanovoj Vladi, na koju je 2000. postavljen iz kvote HSS-a, nije prva pozicija Josipa Vreska u izvršnoj vlasti. Od 1993. do ožujka 1996. Vresk je bio u HDZ-ovoj Vladi Nikice Valentića i u prvim mjesecima Vlade Zlatka Mateše. U Ministarstvu pravosuđa bio je ravnatelj Uprave za imovinskopravne poslove, a kraće vrijeme i pomoćnik ministra pravosuđa.
“U tim godinama Vresk nije bio član HSS-a. Bio je blizak HDZ-u”, kazao nam je jedan od dugogodišnjih HSS-ovaca. Vresk potječe iz sela Bedenec u općini Ivanec u Varaždinskoj županiji. “On je tada komunicirao samo s Ivićem Pašalićem. Bez njegove pomoći ne bi mogao dobiti mjesto u Ministarstvu pravosuđa. Pašalić je iznimno bio zainteresiran za kadroviranje u pravosuđu”, uvjerava nas jedan od članova HDZ-a iz Vreskova rodnog kraja.
Ivić Pašalić je, krajem osamdesetih i početkom devedesetih, službovao kao liječnik u bolnici za plućne bolesti Klenovik kraj Ivanca. Upravo tamo, u Vreskovu zavičaju, i počela je Pašalićeva politička karijera: u Ivancu je osnovao HDZ i postao prvi predsjednik općinske organizacije novoosnovane stranke.
Vreskovo poznanstvo s Davorinom Mlakarom, s kojim će se puno godina poslije naći u aferi Hypo, potječe još iz prve polovice devedesetih. Iste 1993. kad je Vresk došao u Ministarstvo pravosuđa na čelo Uprave za imovinskopravne poslove, Davorin Mlakar postao je tajnik Valentićeve Vlade, a 1994. ministar uprave.
Za ministra pravosuđa, još u zadnjim mjesecima Valentićeve Vlade, imenovan je Miroslav Šeparović, tadašnji Pašalićev unutarstranački oponent. Kad je i novi premijer Zlatko Mateša ostavio Šeparovića na ministarskoj poziciji, Vresk je u veljači 1996. napustio Ministarstvo i u Ivancu kraj Varaždina otvorio odvjetnički ured. U HSS se učlanio u drugoj polovici devedesetih nakon što je na čelo te stranke došao Zlatko Tomčić. Vresk, kojeg su u HSS-u doživljavali kao Tomčićeva čovjeka, 2000. je postao zamjenik ministra unutarnjih poslova u Račanovoj Vladi. Nedugo zatim tadašnji novinar Jutarnjeg lista Tomislav Krasnec otkrit će da je Vresk preprodao gradski stan u Zagrebu koji je bio dobio na korištenje.
Guranje u Sabor
Krajem 2003. Vresk je ušao u Sabor kao zamjena HSS-ovu varaždinskom županu Zvonimiru Sabatiju. Kad ga je u veljači 2007. Sabor izabrao u DIP, Vresk je već bio otišao iz zastupničkih klupa i ponovo nakratko otvorio odvjetnički ured jer je Sabati 2006. aktivirao svoj zastupnički mandat. Materijali iz austrijske istrage pokazuju da je 210.000 eura za usluge u prenamjeni Hypova zemljišta u Šimunima primio u proljeće i ljeto 2007. kad je već bio član DIP-a. Da je Josipa Vreska u saborskim klupama netko silno gurao, pokazuje činjenica da je među šest članova DIP-a jedini kojeg je Sabor u veljači 2015. reizabrao na još jedan osmogodišnji mandat u DIP-u. U tome tijelu na plaći nešto većoj od 15.000 kuna trebao bi ostati do 2023.
Hypo banka je 2007. kao pomagače u prenamjeni zemljišta u Šimunima angažirala Mlakara, Vreska i Ropuša očito po preporuci nekog dobro upućenog iz Hrvatske. Vresk i Mlakar su zbog poslova koje su do tada u državnoj upravi obavljali imali razuđenu i učinkovitu mrežu poznanstava u državnoj i lokalnoj upravi i pravosuđu.
Danijel Ropuš, lokalni HSS-ov dužnosnik u Novalji na Pagu, od 1991. je vlasnik atraktivnog restorana na novaljskoj rivi. Uz paški sir i janjetinu tamo se sreću političari, nacionalni i oni lokalni, bankari, konzultanti raznih fela. Dogovara se i posluje. Preprodaja zemljišta Hypo banci, uostalom, nije jedini Pašalićev posao na Pagu. U vrijeme preprodaje tog zemljišta 2003., kao i njegove prenamjene četiri godine poslije, u gradu Pagu na vlasti je bila koalicija predvođena HDZ-om.
Interesna mreža uspostavljena u prvoj polovici devedesetih preživjela je do danas. Moć te mreže hrani se utjecajnim državnim pozicijama na kojima njezini pripadnici godinama uspješno plivaju.