Dio zastupnika iz aktualnog, osmog saziva Sabora prilično je uvjeren da se nakon idućih izbora više neće naći na popisu zastupnika, a neki ministri da im je mandat na odlasku vjerojatno i jedini koji će ikada imati u izvršnoj vlasti, pa otud ideja da se u zadnji čas pokuša dogovoriti novo preslagivanje. Zbog toga su se, govori nam jedan od vodećih ljudi u vladajućoj koaliciji koja je na odlasku, posljednjih dana počela intenzivno propitivati razmišljanja i osluškivati stavovi i vjetrovi koji pušu između HDZ-a i Mosta, a u kontekstu promjene na čelu HDZ-a. protiv opoziva Povjetarac koji je, kako tvrdi naš izvor, inicijalno zapuhao u redovima jednog dijela HDZ-a pošao je od činjenice da je Most pristao pridružiti se inicijativi za raspuštanje Sabora kao posljedica za ponašanje HDZ-a koji pod vodstvom Tomislava Karamarka nije odustajao od rušenja premijera Tihomira Oreškovića, a time i cijele Vlade.
Karamarko je sada povijest, na čelo HDZ-a dolazi Andrej Plenković koji se i sam izjasnio protiv opozivanja Oreškovića i možda su se stvorili uvjeti za preslagivanje. Tako naš sugovornik opisuje motive zbog kojih se u dijelu političkog establišmenta na odlasku rodila ideja da se u posljednji trenutak krene u preslagivanje i iskoristi nadolazeći tjedan - zadnji do konačnog raspuštanja Sabora. Oni koji bi zajahali mrtvog konja smatrali su da bi se mogao postići dogovor između Mosta i HDZ-a s Plenkovićem na čelu da se odredi novi mandatar koji bi sa 76 potpisa odjurio na Pantovčak do predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i zatražio status mandatara. dvojbena odluka Sabor je, doduše, izglasao odluku o samoraspuštanju, čija je neizbježna posljedica raspisivanje novih izbora. Odluka je, međutim, izglasana s odgodom i stupa na snagu 15. srpnja, dokad Sabor i inače radi prije uobičajenog nastupanja ljetne stanke.
To znači da još tjedan dana Sabor, za razliku od Vlade, kojoj je izglasano nepovjerenje pa se njezina uloga prema tumačenju ustavnopravnih stručnjaka tumači tehničkom (s još slabijim mandatom jer je izgubila povjerenje parlamenta), ima pune ovlasti. Tako bi Sabor u idućih tjedan dana mogao potpuno legalno imenovati i novu Vladu. Pitanje je samo što bi se dobilo tim činom. Da bi takva Vlada trajala dulje od dva mjeseca, koliko nas dijeli od novih izbora, morala bi se poništiti odluka o raspuštanju osmog saziva Sabora. Vrlo je dvojbeno može li Sabor ponovo glasati o istoj stvari i poništiti odluku koju je već donio i čije su političke posljedice već nastupile. A posljedice su najevidentnije u HDZ-u, čiji se predsjednik Karamarko povukao i sada se bira novi. Osim toga, posljedica raspuštanja Sabora i pripreme za izbore je i stvaranje novih koalicija, u čemu je najznačajnija odluka HSS-a da na iduće izbore ne ide više s HDZ-om, nego da pristaje na ponudu SDP-a da bude dio njhove Narodne koalicije. - Stvari su otišle predaleko. Sada više nema govora ni o kakvom preslagivanju. Nešto takvo bilo bi političko samoubojstvo jer tko bi ovu vrstu manevriranja i predomišljanja objasnio biračima - riječi su jednog od vodećih HDZ-ovaca. S vrlo sličnim argumentima, i u Mostu su objasnili razloge odbacivanja ideje formiranja nove Vlade bez izbora.