Glavni direktor Brodarskog instituta dr. Ognjen Kuljača jučer je, kako doznaje Jutarnji list, podnio ostavku koju je najavio prije nekoliko dana.
- Ne mogu vam ni potvrditi ni demantirati tu informaciju - rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru Ognjen Kuljača koji je na čelu Institiuta bio od 2015. godine.
Oko 130 djelatnika, mahom visokoobrazovanih inženjera na STEM području, već tri mjeseca nije primilo plaću, čiji su im dijelovi ovih dana ipak počeli stizati, račun Instituta blokiran je zbog duga Croatia banci od 10 milijuna kuna, a u zadnje vrijeme govori se i o njegovu stečaju. No, u sličnoj situaciji Institut je bio prije dvije godine, kada su djelatnici bili bez plaće četiri mjeseca. Tada je rješenje nađeno u kreditu HBOR-a od 20 milijuna kuna. No, bilo je to privremeni spas, jer je krajem 2016. godine došlo do ponovne blokade računa.
Nepovoljan status
Ipak djelatnici smatraju da Brodarski institut, koji ima 70-godišnju tradiciju istraživanja u tehničkim znanostima, ima budućnost, ali je potrebno naći novi, dugoročno održiv model poslovanja.
Utemeljen 1948. godine, Brodarski institut od 1992. godine djeluje kao trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu RH, odnosno ministarstava znanosti, obrane i gospodarstva. No, upravo je takav pravni status, uz loše upravljanje institucijom, glavni generator duboke poslovne krize ove institucije.
- Zbog pravnog statusa Institutu je onemogućen pristup fondovima iz kojih se financiraju istraživanje i razvoj. Jedini način da se očuva znanstveno-istraživačka djelatnost jest da se promijeni pravni položaj Instituta, bilo preoblikovanjem trgovačkog društva u javnu ustanovu, bilo osnivanjem nove javne ustanove - rekla je Nina Antičić, savjetnica direktora i voditeljica marketinga i prodaje.
Iako ima jedinstvene laboratorije te četiri bazena za ispitivanje brodova, što pruža mogućnosti za bogatu istraživačku djelatnost kakva se nekad njegovala, Institut je danas sveden na pružanje usluga klijentima.
- Usluge koje mi pružamo danas nisu trivijalne i da bi se razvile metodologije i mjerenja, bio je potreban ozbiljan znanstveno-istraživački rad. Ohrabrujuće je da danas, na temelju posljednjih ozbiljnih istraživanja prije više od 20 godina, možemo na svjetskom tržištu pružati usluge koje su na visokoj razini. Da bismo to mogli raditi za 20 godina, moramo ići ukorak s novim zahtjevima i imati razvojno-istraživački rad kako bismo mogli odgovoriti na zahtjeve tržišta - rekla je mr. sci. Marta Pedišić Buča, vodeći istraživač.
Klijenti iz svijeta
Naglasila je kako su na Institutu u tijeku ugovoreni poslovi koji su sada ozbiljno ugroženi. - Dio naših klijenata je iz RH, ali imamo klijente iz EU i SAD-a. Primjerice, radimo na projektu broda koji je vrijedan 50 milijuna eura, pa za svaki dan kašnjenja slijede penali koji se mjere u stotinama tisuća eura. Apeliramo stoga da se respektira sadašnje očuvanje poslova, jer ako se to uništi, teško ćemo vratiti povjerenje klijenata - dodala je Marta Pedišić Buča.
Slično misli i Ivan Bublić, voditelj kvalitete sustava upravljanja laboratorijima.
- Mi smo više od 20 godina na tržištu, ali radimo specifična ispitivanja i mjerenja koja nitko u RH ne radi. Na te se usluge oslanjaju i brodogradnja i industrija, a kad to nestane, bit će problem jer to nitko u Hrvatskoj ne može raditi. A riječ je o procesima bez kojih se ne može ni u industriji ni u brodogradnji. Ako Institut ode u stečaj, bit će ga teško ponovno pokrenuti. Stečaj bi vjerojatno značio i kraj Instituta - zaključio je Ivan Bublić.
Povijest ustanove: Od podmornica do topovnjača
U bivšoj državi, Brodarski je institut do 1991. godine bio nositelj razvoja ratnih podvodnih i nadvodnih plovila. Razvio je lake fregate klase Split te raketne topovnjače, ophodne i desantne brodove. Projekti svih podmornica napravljeni su u Brodarskom institutu: klasa Heroj, klasa Sava i klasa Una. Sve su to plovila koja predstavljaju tehnološki vrhunac u području ratne brodogradnje. Tijekom Domovinskog rata za potrebe naoružanja Hrvatske vojske napravljeno je više od 80 projekata. Među ostalim, razvijene su raketne topovnjače Kralj Petar Krešimir lV. i Kralj Dmitar Zvonimir, diverzantske podmornice Velebit, mali protuminski brod, a 2008. godine je izrađena Studija izvedivosti za nove obalne ophodne brodove (OOB) Hrvatske ratne mornarice, u sklopu koje je razvijeno idejno rješenje obalnog ophodnog broda koji se danas gradi u splitskom brodogradilištu.