Dugoročna i visoka nezaposlenost u Hrvatskoj jedan je od glavnih razloga masovnog iseljavanja kojemu svjedočimo zadnjih godina, a u kojem zemlju godišnje napuštaju deseci tisuća uglavnom mladih i obrazovanih
Upravo zbog ovog trenda ni statistički podaci, koji zadnjih godina govore o laganom padu broja nezaposlenih u Hrvatskoj, u javnosti ne odjekuju pozitivno i optimistično, nego se gledaju upravo kao rezultat iseljavanja. Krajem siječnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirane su 244.134 nezaposlene osobe, što je 16,7% ili 49.102 osobe manje nego u siječnju 2016., kada je na Zavodu bilo prijavljeno 293.236 nezaposlenih.
Gradonačelnik.hr analizirao je, pak, situaciju na lokalnoj razini i istražio koliko se u zadnjih godinu dana smanjila registrirana nezaposlenost u gradovima, prema službenim podacima HZZ-a. Od ukupno 128 gradova, 60 ih bilježi smanjenje nezaposlenosti u siječnju 2017. u odnosu na isto razdoblje lani. Kao uvjerljivi pobjednik ističe se, pak, Grad Klanjec, u kojem je u godinu dana broj nezaposlenih smanjen za čak 26 posto. No, važnija od samih brojki je činjenica da ovaj rezultat nije posljedica iseljavanja nego, kako ističe gradonačelnik Zlatko Brlek, zapošljavanja.
Fali radne snage
“Klanjec je mali grad s otprilike 3000 stanovnika i svako novo otvoreno radno mjesto i zapošljavanje u velikoj mjeri smanjuju nezaposlenost. Mene kao gradonačelnika te brojke o postotku smanjenja nezaposlenosti čine ponosnim, tim više što prema podacima HZZ-a sa Zavoda nije nitko otišao na rad u inozemstvo. Naše stanovništvo zapošljava se na području grada Klanjca i okolice, te grada Zagreba zbog blizine jer smo od glavnoga grada udaljeni samo 30-ak kilometara”, kaže Brlek. Ističe da se na području grada upravo završava izgradnja proizvodnog pogona od 3600 m2 u kojem je u siječnju primljeno dvadesetak novih radnika, a Grad Klanjec je izmjenom prostornog plana i oslobađanjem od komunalnog doprinosa omogućio njegovu izgradnju.
“Pomažemo i obrtnicima sa svog područja u sufinanciranju kamata na kredite za kupnju novih strojeva za pogone, što također pridonosi zapošljavanju jer svaki novi stroj je barem jedno novo radno mjesto. Vjerujem da će u budućem razdoblju pokazatelji o nezaposlenosti biti još bolji jer trenutno smo pred ugovaranjem izgradnje dviju novih tvornica u našoj poslovnoj zoni. Trudimo se biti mjesto koje pruža dobro poslovno okruženje za svakog investitora, a takvi ćemo i ostati”, ističe gradonačelnik.
Drugi najuspješniji grad po smanjenju nezaposlenosti je Sveta Nedelja, u kojoj je broj nezaposlenih u siječnju 20% manji nego prije godinu dana.
Komentirajući ove rezultate, gradonačelnik Drago Prahin upozorava na problem nedostatka radne snage. “Bez obzira na priču da smo neobrazovani i da nemamo akademski obrazovanih, nama kronično nedostaje majstora i radnika. U našem gradu poduzetnici rade sve više i više, i nedostaje ljudi. To omogućuje i veći broj radnih mjesta i sve veće zapošljavanje. U svemu tome ima i iseljavanja, ali prema našim saznanjima, u malom postotku. Malo se naših građana iselilo. Kod nas se uspjelo čak zaposliti i ljude koji su dosad bili nezaposlivi i s dugim stažem na HZZ-u. Naš grad je, čini mi se, uvijek bio izuzetak jer smo i u najvećoj krizi imali relativno mali broj nezaposlenih. Imamo velik broj dobrih i kvalitetnih poduzetnika koji imaju programe i proizvodnju, a i orijentirani su na izvoz pa imaju i mogućnosti zapošljavanja”, ističe Prahin. Napominje da je u povećanom zapošljavanju pomogla i promjena politike i načina rada HZZ-a.
Potpora ulaganjima
Na trećem mjestu je Oroslavje sa smanjenjem od 16,1 posto te Samobor - 15,4 posto.
Gradonačelnik Oroslavja, Ivan Tuđa, istaknuo je četiri mjere kojima su uspješno smanjili nezaposlenost i ujedno privukli razne investitore.
- Prvo, oslobađamo poduzeća od plaćanja komunalnih doprinosa u iznosu 50-100% te ih ujedno oslobađamo komunalnih naknada. Sufinanciramo kamate na poduzetničke kredite u suradnji sa Županijom i nadležnim Ministarstvom te mijenjamo prostorne planove za potrebe firmi - kaže Tuđa. Dodaje da je u Oroslavju prisutno stotinjak manjih i srednjih poduzeća poput Biotehnike i Pireko. Oko 1000 radnika je zaposleno u proizvodnim djelatnostima, a 600-tinjak u poduzetničkoj zoni.
- Najzastupljenija je kod nas metaloprerađivačka i tekstilna struka pa sukladno tome najviše učenika imamo u strukovnim školama. To smo prepoznali pa već zadnjih deset godina stipendiramo učenike deficitarnih zanimanja, a po tomu smo i među vodećima u državi - kaže gradonačelnik Oroslavja.
Gradonačelnik Samobora, Krešo Beljak, ističe kako upravo ovi podaci potvrđuju da je Samobor među prvim gradovima u Hrvatskoj koji je zaista izašao iz krize. Tu treba naglasiti, dodaje, i da je Samobor među rijetkim gradovima koji nemaju prirez, što je jedan od razloga za porast broja stanovnika koji bilježi.
“Smanjenje nezaposlenosti prati pozitivan trend u gospodarstvu u našem gradu. Potvrda je to da se isplate sve mjere koje Grad provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj. Tako potpora ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora iz godine u godinu privlači sve više interesa kod potencijalnih korisnika, isto kao i potpora zapošljavanju kojom se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru. Samo u odnosu na prošlu godinu interes za ovu mjeru narastao je za gotovo 300%. Također, oslobađanjem trgovačkih društava od plaćanja 50% iznosa poreza na tvrtku znatan dio novca ostaje u samoborskom gospodarstvu”, ističe Beljak.
Zbog investitora Klanjec mijenja prostorni plan, a sufinancira i kamate za kredite poduzetnicima
U Klanjcu, malom gradu u Krapinsko-zagorskoj županiji, živi oko 3000 ljudi. Kako se radi o malom mjestu, svatko svakoga poznaje. Zna se tko nedjeljom ne ide na misu, tko ima najbolje vino ili čiji se sin kuži u računala, pa tako i koliko ljudi nema posao. Prema posljednjoj analizi portala gradonacelnik.hr, u Klanjcu posao nema samo 118 stanovnika. U odnosu na 2016., kad ih je bilo 160, ove se godine broj smanjio za 26,1 posto, i to zato što su našli posao - većina njih u susjedstvu. Naime, Predionica Klanjec prošle je godine počela graditi novi pogon za proizvodnju prediva, a u skladu s proširenjem, zaposlili su čak 33 ljudi te su sada u pogonu 133 radnika. - Trenutno radimo predivo s viskoznim vlaknima, a s novim pogonom ćemo moći i od poliestera - kaže Suzana Rašeta, prokuristica Predionice. Uz to što su proširili tip proizvodnje, povećat će i obujam proizvodnje sa 22 tone godišnje na 25 tona. U samo godinu dana tako će povećati broj radne snage i modernizirati proizvodnju. Pomogao im je i Grad Klanjec promijenivši prostorni plan kako bi lakše dobili građevinsku dozvolu. Kako kaže gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, svako je radno mjesto važno.
- U našem gradu izrazito su jake metaloprerađivačka i tekstilna industrija, a činimo sve kako bismo privukli nove investitore i otvorili nova radna mjesta - rekao je. Ipak, brza promjena prostornog plana nije njihova jedina mjera za privlačenje novih tvrtki. Sudjeluju u sufinanciranju kamata za kredite poduzetnicima, u prvoj godini poslovanja oslobađaju tvrtku komunalnih naknada, a godinu poslije oslobađaju ih za 75%, tj. 50% godinu nakon toga. Već sad imaju dva nova zainteresirana investitora, a tvrtka Bioplin energija planira investirati u dva nova pogona.
- S novim pogonom bit će osigurano još 25-30 novih radnih mjesta - kaže Brlek i dodaje kako nude i logističku pomoć u rješavanju papira. Ipak, nije uvijek bilo tako. Prije dvije godine u Klanjcu je u stečaj otišla tvrtka Gorup, a mnogo je radnika moralo na cestu. Grad se nije predao, promijenili su politiku i ponudili bolje uvjete. Broj nezaposlenih stoga im se iz godine u godinu smanjuje. Nije to trend koji prati samo Klanjec, tu su i Zlatar, Oroslavje, Pregrada, Varaždin. Cijela sjeverozapadna Hrvatska bilježi smanjenje nezaposlenosti.
- U Krapinskoj županiji u zadnjih nekoliko godina otvorilo se više od 2500 novih radnih mjesta. Imamo kvalitetnu radnu snagu u tekstilnoj i metaloprerađivačkoj industriji, a svaki grad se trudi imati što bolju klimu za ulaganje - kaže Brlek. Dokaz za to je i tvrtka Boxmark Lether kraj Varaždina koja proizvodi kožne navlake za sjedala koje izvozi Porscheu i Mercedesu.