Novi pravilnik o liječničkim specijalizacijama nije uspio izdržati ni dva mjeseca, a već se najavljuje njegova promjena.
Potvrđeno je to i na jučerašnjem ranojutarnjem sastanku u Ministarstvu zdravlja na kojem su uz ministra i sve pomoćnike te zamjenika bili i predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) te Hrvatske liječničke komore (HLK) i Zbora liječnika (HLZ), KOHOM-a, HUBOL-a i Hrvatskog liječničkog sindikata.
“Nakon sastanka UPUZ je jučer poslao dopis svim ravnateljima da pričekaju s provedbom promjena, točnije da pričekaju završetak javne rasprave te da za potpis na anekse ugovora traže suglasnost osnivača ustanove”, kaže direktor UPUZ-a Dražen Jureković.
PRVE PROCJENE ŠTETE Naime, nedavno izmijenjeni pravilnik omogućio je liječnicima specijalizantima i specijalistima da mogu otići iz bolnice koja je financirala njihovu specijalizaciju u drugu bolnicu ili inozemstvo bez ikakve odštete, točnije platili bi tek desetak ili nešto više kuna na ime mentorstva umjesto ukupnu cijenu koštanja koja može biti i do milijun kuna. Ukupna šteta za zdravstveni sustav nakon primjene ovog pravilnika brojala bi se u milijardama, što je, dakako, izazvalo ogorčenje u bolnicama, a osobito u onim manjim koje bi bile kadrovski devastirane do te mjere da bi mogle staviti ključ u bravu. Prve procjene govore da bi na trenutni broj specijalista i specijalizanata na koje se odnose ti aneksi ugovora gubitak bolnica bio 2,1 milijardu kuna.
Sada se predlažu promjene po kojima bi liječnici ipak trebali vratiti ustanovi koja ih je poslala na specijalizaciju “iznos jedne proračunske osnovice za svaki neodrađeni mjesec nakon specijalizacije”. Za cjelokupno vrijeme edukacije to bi iznosilo oko 200.000 kuna umjesto kao što je bilo donedavno, a “izbrisano” je novim pravilnikom, tri puta više u prosjeku. Javna rasprava trebala bi pokazati kome je to prihvatljivo, a kome nije.
Valja podsjetiti da je u cijelu priču oko pravilnika duboko involviran HLK koji se postavio kao“vrhovni komandant” hrvatskog zdravstva te je čak zaprijetio ravnateljima koji ne promijene ugovore specijalistima i specijalizantima oduzimanjem liječničke licence, što je u javnosti ocijenjeno kao reketarenje ravnatelja.
U strahu neki su ravnatelji već potpisali anekse ugovora (rok je bio 15. kolovoza), ali kako za to nemaju zakonske ovlasti, mogli bi biti kažnjeni zbog “prekoračenja svojih ovlasti”.
BEZ OVLASTI S druge strane, dio ravnatelja još nije potpisao dopune ugovora jer je činjenica da zakonski na to nemaju pravo. Radi se, naime, o “potpisima” ugovora koji vrijede znatno više od 200.000 kuna, što je limit do kojeg može odlučivati ravnatelj.
Čak ni upravna vijeće bolnica ne mogu odlučivati o milijunskim poslovima, a o tome se upravo i radi u ovom slučaju. Zbog toga se čak i pod prijetnjom tužbi dio ravnatelja ne želi dovesti u situaciju da mora odgovarati sudski jer je nanio štetu ustanovi koju je vodio. Da se radi o velikim iznosima, potvrđuje analiza UPUZ-a. Naime, udruga je tražila od 162 zdravstvene ustanove, a to uključuje i bolnice i domove zdravlja, ali i razne zavode, da im dostave podatke o broju specijalista i specijalizanata na koje se odnosi ovaj novi pravilnik o nevraćanju uloženog u edukaciju. U samo dva dana odgovori su stigli iz njih 44, a podaci su više nego alarmantni. Ukupno bi za 705 specijalista i 629 specijalizanta izgubile gotovo 700 milijuna kuna.
S obzirom na to da podaci još nisu stigli iz najvećih hrvatskih bolnica, odnosno KBC-ova te većeg dijela domova zdravlja, jasno je da gubitak može doći i do više od 2 milijarde kuna u slučaju da liječnici ne žele odraditi svoju već ranije prihvaćenu obvezu rada u određenoj bolnici. Primjerice, OB Karlovac njihovi specijalisti i specijalizanti koji su još u obvezi prema bolnici koštaju čak 96 milijuna kuna.
PRIJETNJA TUŽBAMA U pulskoj bolnici i onoj u Rovinju aneksi još nisu potpisani, ali su zato stigla odvjetnička pisma u kojima se upozorava “upravna vijeća da su zabranom potpisivanja prekoračili svoje ovlasti”.
Ravnatelj rovinjske ortopedske bolnice dr. Marinko Rade kaže nam da su oni odgovorili na taj dopis jer po Zakonu o ustanovama ni on niti upravno vijeće bolnice ne može potpisati ugovore vrjednije od 200.000, odnosno 700.000 kuna. “O tome mora odlučiti Županija kao naš osnivač”, jasan je dr. Rade.
U svakom slučaju, način na koji se donosio ovaj pravilnik pokazao se kao loš put u pokušaju “pomaganja” liječnicima da ostanu u hrvatskim bolnicama. Odgovornost za očiti nered leži na Ministarstvu zdravlja koje se o tom problemu konzultiralo isključivo s HLK-om i HUBOL-om, a ne i, primjerice, s bolnicama i pacijentima koji sve to plaćaju.