Broj turističkih noćenja nije jedina stvar po kojoj je Rovinj predvodnik.
Statistika koju je prikupljao Jutarnji list, naime, otkrila je još jedan rekord: od svih turističkih središta, Rovinj je grad s najvećim brojem registriranih i aktivnih ugostiteljskih objekata u odnosu na broj stanovnika.
Ispada tako da na 36 Rovinjaca - s obzirom na to da grad prema Popisu stanovništva iz 2011. godine ima 14.294 stanovnika - dolaze po jedan kafić, slastičarnica, restoran ili objekt brze prehrane, što je čak pet puta veći broj kafića nego što ih, primjerice, ima Zagreb.
U hrvatskoj metropoli, naime, službeni je broj registriranih i aktivnih ugostiteljskih objekata 4500, što znači da po jedan kafić dolazi na 177 Zagrepčana, zbog čega je Zagreb na samom dnu ove ljestvice.
Profitabilni i bez nadzora
Istraživanjem koje je Jutarnji list provodio tri tjedna prikupili smo podatke o gustoći ugostiteljskih objekata u ukupno 11 turističkih središta, a za najveće među njima zatražili smo i prosječan broj sanitarnih nadzora kako bismo provjerili je li Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva, zadužena za kontrolu higijene ugostiteljskih objekata, jednako aktivna na kontinentu kao i u morskom djelu Hrvatske.
I po tome je Rovinj u najmanju ruku “specifičan”.
Podaci Ministarstva zdravstva, naime, pokazali su da se rovinjski ugostitelji, iako ih ima najviše, najrjeđe među svim domaćim ugostiteljima susreću s inspektorima s obzirom na podatak da su sanitarci u 2016. godini u tom istarskom gradu obavili samo 19 sanitarnih nadzora.
Istodobno, na tih 19 sanitarnih nadzora Inspekcija je zabilježila najveći broj nepravilnosti, njih 1,4 po nadzoru, dok statistika o zagrebačkim ugostiteljima pokazuje da imaju po jednu nepravilnost na 2,5 nadzora, a u Dubrovniku ih je još manje - jedna na svakih 2,7 posjeta sanitaraca.
Brojke su svakako zanimljive jer doista svjedoče o prilično velikim disproporcijama u radu i nadzoru ugostitelja te, barem ovako na prvu, sugeriraju da je ugostiteljska djelatnost u Istri znatno profitabilnija i slabije nadzirana nego u ostatku Hrvatske.
Iznenađujući Dubrovnik
Kad je riječ o broju restorana i kafića, odmah iza Rovinja, na drugome mjestu, našle su se Vodice s jednim kafićem na 44 stanovnika, treća je Opatija, u kojoj ugostiteljski objekt dolazi na svakih 64 stanovnika, a Dubrovnik se smjestio tek na četvrtom mjestu.
U tom je gradu aktivan 631 ugostiteljski objekt, što čini prosjek od jednog objekta na 67 stanovnika, no kako je najveći broj njih ipak koncentriran unutar starog grada (samo u gradskim prostorima ovdje posluju 122 objekta sa 1212 stolova), dojam je na prvu kako bi se Dubrovnik možda trebao smjestiti još bliže vrhu.
Niski standardi
Split i Šibenik, zanimljivo, pozicionirali su se tek na deveto i deseto mjesto, a po prosječnom broju kafića i restorana od njih su bolji i gradovi Korčula, Orebić, Rijeka i Zadar.
Iako jedno od najprogresivnijih turističkih središta, Split prema službenoj statistici ima po jedan ugostiteljski objekt na svakih 135 stanovnika.
Predsjednik turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević kaže da ne zna odgovor na pitanje zašto sanitarci Rovinj posjećuju znatno manje nego ostatak Hrvatske, ali misli kako je došlo vrijeme da lokalna uprava stane jače poticati domaće ugostitelje.
- Na žalost, od ukupnog broja rovinjskih lokala, njih maksimalno deset posto radi cijelu godinu, a najveći broj njih posluje isključivo tijekom sezone, od travnja do kraja rujna. Smatram da svima treba dopustiti da rade i okušaju se u poslu, ali trebalo bi na neki način ipak definirati kapacitete tako da restorani s kuhinjama od najviše deset kvadrata ne mogu imati terase od stotinjak stolova i slično - rekao je Ivošević i podsjetio i na jednu staru inicijativu, prema kojoj bi se rovinjskim, domicilnim ugostiteljima omogućili neki poticaju za cjelogodišnji biznis.
Cjelogodišnji posao
- Mnogi lokali ovdje su otvoreni isključivo u sezoni, a nakon toga njihove vlasnike više u Rovinju ne možete vidjeti. Mislim da bismo ipak trebali poticati ovo kvalitetno, cjelogodišnje ugostiteljstvo, na kojem mukotrpno rade domaći ugostitelji - predlaže Ivošević.
Inspekcija bila tek u svakom 20. rovinjskom lokalu
Sudeći prema podacima koje su nam dostavili iz Sanitarne inspekcije, sanitarni nadzor u Rovinju u 2016. godini prošao je tek svaki 20. lokal, za razliku od Korčule, u kojoj su ugostitelji, kao i šibenski, podvrgnuti najvećem pritisku inspektora.
Sanitarci tako u prosjeku svaki korčulanski lokal posjete 1,7 puta godišnje, a u Šibeniku odrade jedan nadzor po lokalu.
U Dubrovniku i Zagrebu inspekcija posjećuje svaki četvrti lokal, u Splitu svaki treći, a u Zadru svaki drugi.
Ipak, svi oni imaju znatno manje zabilježenih nepravilnosti - u prosjeku se nepravilnost otkriva u svakom drugom lokalu za razliku od Rovinja, gdje je u 2016. godini svaki posjećeni lokal imao više od jedne nepravilnosti.