Što je više sunca i dana skupljenih u izolaciji, misli nautičara sve više idu k brodovima i k moru. Zajednička je želja i ljetnih moreplovaca i naših djelatnika u nautičkom turizmu da se i marine i čarter što prije skinu s respiratora pa da prodišu svojim plućima. U početku ne baš punim jer im trebaju i pripomoć države, ali je i ovo malo inicijative dovoljno za prve korake i početni optimizam.
Što se pokretanja turizma tiče, postignut je svojevrsni konsenzus da će prvo krenuti nautika, kampovi i kuće za odmor, gdje nema potrebe za većim "druženjem" i gdje gosti uglavnom dolaze autom. Preduvjeti za to već se stvaraju i na operativnom planu. Vlada planira u svibnju nekoliko poteza koji se odnosi na ugostiteljstvo i turizam: uspostavu slobodnog kretanja unutar Hrvatske, otvaranje granica za državljane zemalja iz kojih naši gosti dolaze autom, pod uvjetom da je epidemija u njihovim zemljama pod nadzorom, otvaranje restorana i kafića s terasama, otvaranje kampova i privatnih apartmana, otvaranje raznih trgovina i obrta. Na Vijeću HTZ-a već je ranije zaključeno da se, bez obzira na trenutnu situaciju, pripremi kampanja i za domaće i za strano tržište. Sve je spremno da se krene čim epidemiolozi, i domaći i strani, za sve to daju zeleno svjetlo.
Udruženje marina traži sustavne mjere
Međutim, Udruženje marina pri HGK predložilo je i sustavne mjere koje valja hitno donijeti ne samo za spas nautičkog turizma u ovom kriznom razdoblju, već i da se dugoročno osigura njegov daljnji razvoj. Budući da su ta rješenja izostala iz prva dva paketa mjera poticaja gospodarstvu, u Udruženju očekuju da će biti uključena u svibanjski paket.
Bila je to tema videokonferencije predstavnika udruženja marina i Udruženja čarteraša agencija s državnim tajnicima Ministarstva turizma i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Prema priopćenju sa sjednice, državni tajnici zaključno su istaknuli kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti te kako će već ovoga tjedna, u suradnji s Vladom, neke od njih biti donesene. Nakon donošenja novog seta mjera organizirat će se novi sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.
Oslobađanje od koncesija - pomoć čarteru
Vlada bi o novom setu mjera, prema najavi, trebala raspravljati na sjednici u četvrtak 23. travnja.
O čemu se radi, objasnio je Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marine koje zastupa interese oko 70 hrvatskih luka nautičkog turizma.
"Prvenstveno, tražili smo oslobađanje plaćanje varijabilnog dijela koncesijskih naknada za ovu godinu te fiksnog i varijabilnog dijela za 2021. godinu. To su godišnje naknade koje se raspodjeljuju po trećinu državi, županijama, turističkim zajednicama na čijem su području marina. S tim sredstvima bismo onda čarter kompanijama u svim marinama olakšali da prežive ovo teško razdoblje. Kapacitet naših marina, koji se nažalost nije mijenjao posljednjih desetak godina, kreće se između 17 i 18 tisuća vezova. Naša čarter flota, koja je najveća u svijetu, čini oko 4 500 plovila. Jednostavni matematički omjer: 26% kapaciteta marina čine čarter plovila. Cijela ta flota sada beskorisno stoji. Opravdano čekamo da od Vlade i resornih ministarstava dobijemo direktne poticaje pa ćemo odmah reagirati prema kolegama iz čarter kompanija, i siguran sam da će im svaka marina izaći u susret.
Pomoć marinama da zadrži zaposlene
Druga mjera je bila vezana na participaciju u subvencioniranju minimalne plaće za radnike. Marine su u specifičnoj situaciji zato što ne mogu trenutno pokazati pad prihoda, što je parametar za dodjelu takvih sredstava, već samo mogu pokazati vrlo velik pad likvidnosti u ovom razdoblju.
Većina zaposlenika od njih oko dvije tisuće koji rade u sustavu marina trenutno je doma. Bilo bi i nužno potrebno i pravedno da se i njih obuhvati tim mjerama čime bi se marinama dala mogućnost da zadrže zaposlene i da im daju nadu u gospodarski oporavak.
Marina je turizam, a ne sport i rekreacija
Treća mjera koju smo poslali resornim ministarstvima je da se i djelatnost marina, kao osnova nautičkog turizma, napokon svrsta u turizam. Djelatnost marine, nažalost, još je uvijek svrstana u sport i rekreaciju. Kroz nacionalnu klasifikaciju djelatnosti NKD djelatnost marine je sport i rekreacija. Tako već sve ove godine plutamo između nadležnosti Ministarstva turizma, Ministarstva mora i Ministarstva financija. Takav odnos prema marinama je zastario. Marine danas svuda u svijetu imaju tretman turističkog resorta. Tome u prilog govori i jedan od najnovijih trendova u nautici - tzv. boat&breakfast. Nekad smo imali bed&breakfast u hospitality smještaju, a sad je sve veći trend da ljudi počinju koristiti plovila kao mjesto luksuzno opremljene vikendice na moru.
Uz to se počinju se u marinama stvarati turistički plutajući resorti što se može vidjeti i kod nas u Istri. Pojedine marine koriste plitke dijelove svog akvatorija pod koncesijom za plutajuće kućice. Nema razlike između takve kućice na moru i neke kućice na kamp parceli ili apartmana u turističkom naselju. Već samom promjenom tretmana marine kao turističkog resorta otvara se mogućnost za nižu stopu PDV koja vrijedi za turističku djelatnost. Smatramo da mi kao zemlja u kojoj turizam čini 20 posto BDP-a, a nautički turizam itekako tu daje svoj veliki doprinos, isto trebali iskoristiti tu šansu i da uvesti nižu stopu PDV-a i za nautičku branšu", kaže Sean Lisjak.
Čarter: trebamo pomoć države i marina
Kakva je situacija u čarteru, otkazuju li nautičari čarter tvrtkama buking - pitali smo Paška Klisovića, predsjednika Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima.
"Polovicom 3. mjeseca krenuli su zahtjevi za otkazima i povratima avansa. U zadnjih par dana kako se pomalo najavljuje popuštanje mjera na određenim emitivnim tržištima nadamo se i jenjavanju zahtjeva za otkazima, s tim da paralelno stižu i zahtjevi za prebacivanjem preostalih čarter termina s 5. i 6. mjeseca na 8. i 9. mjesec, ali nažalost po cijenama iz predsezone što zapravo znači da klijent dobije brod u špici sezone s 50 posto popusta", kaže Klisović.
"S obzirom na sveukupnu neizvjesnost, klijenti traže da se u ugovore stavi i klauzula o otkaznom roku od 14 dana do kojeg bi gosti mogli otkazati uz povrat novca što je jedini način za dobiti klijenta, ali je i izuzetno nepovoljno za ikakvo planiranje poslovanja i likvidnosti.
U svakom slučaju, žurno zakonsko reguliranje vaučera za uslugu smještaja u koju spada i čarter usluga je nužno za amortizirati problem otkaza i refundacija. Što se tiče uvjeta poslovanja očekujemo da će Vlada kroz svibanjski paket mjera osloboditi marine plaćanja varijabilnog dijela koncesijskih naknada za 2020. godinu te fiksnog i varijabilnog dijela za 2021. pa bi time marine kroz snižavanje cijene veza omogućile da čarter lakše prebrodi razdoblje krize. Dospjele obveze za vez su trenutno uz izostanak novih i otkaze postojećih rezervacija ključni problem čarter tvrtki. Stoga apeliramo na marine da naredne rate za vez minimaliziraju do kakve takve normalizacije poslovanje i ponovnog priljeva sredstava obzirom da je trenutni prihod - nula. Također očekujemo subvencioniranje plaća na dulje razdoblje obzirom da će oporavak potrajati puno duže od par mjeseci.
Inače, što se tiče rada čarter kompanija, spremni smo se vrlo brzo prilagoditi i organizirati u cilju zdravstvene sigurnosti gostiju i osoblja te kao i uvijek do sada otvoriti i zatvoriti makar ono malo što ostane od turističke sezone."
ACI: Spremni smo se aktivirati punim kapacitetom
Postoji li spremnost u marinama da se aktiviraju čim se ukaže mogućnost dolaska gostiju? Kakvo je stanje u ACI-ju, najvećem mediteranskom lancu od 22 marine i našem najvećem sustavu nautičkog turizma? Evo što kaže Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja:
"ACI-jeve marine ne rade, ali zapravo nisu zatvorene, možda je bolji izraz ako kažemo da su "konzervirane". To znači da recepcije u marinama ne rade, ali su brodovi na sigurnom, čuvani kroz svakodnevna 24-satna organizirana dežurstva. Nautičara zasad nema na brodovima, ali vlasnik koji ima mogućnost doći može pogledati svoj brod, uz poštivanje svih propisanih mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite. Naše geslo i nadalje ostaje Navigare necese est s malim privremenim dodatkom - ali zasad ostanite doma.
Čim se steknu uvjeti da gosti mogu doći, mi smo marine spremni aktivirati u punom kapacitetu, jer je dobar dio radnji već obavljen u fazi pripreme sezone. Potrebno nam je samo nekoliko dana da marine pripremimo za rad u posebnim uvjetima, u skladu sa svim propisanim preventivnim i zdravstvenim mjerama."
Marina Punat: U kontaktu smo s gostima
Marina Punat je najstarija hrvatska marina, jedna je od najvećih i jedna od najnagrađivanijih. O njezinom životu u doba korone govori direktorica Marine Renata Marević.
"Unatoč svemu, Marina Punat radi. Poštujemo sve restriktivne mjere koje se temelje na odredbama državnih institucija. Ponašamo se odgovorno, dio našeg tima je kod kuće, ali mornari, električari, majstori održavanja i čistačice, recepcionari, mehaničari, dizaličari i dalje su tu - paze na brodove, popravljaju motore, boje brodove, održavaju opremu i uređaje u marini, dovršavamo projekte koje smo započeli prije krize. I Yacht Servis našeg brodogradilišta nastavlja raditi na postojećim narudžbama. Nautička trgovina je doduše zatvorena, ali posluje i dalje on-line putem internetske trgovine. Stalo nam je do očuvanja radnih mjesta. U samoj grupaciji Marina Punat Grupa zaposleno je više od 130 ljudi, a na području marine i brodogradilišta djeluju i naši mnogobrojni partneri kooperanti.
Kao što je i očekivano, nakon što su objavljene mjere, imali smo intenzivnu komunikaciju s našim vlasnicima brodova. I to su uvijek prijateljski i dobronamjerni razgovori. Naravno, najčešće je pitanje kada će moći ponovno doći i uživati u brodu, plovidbi i moru. Za sigurnost broda znaju da ne moraju brinuti, jer digitalno vide svoj brod i redovno dobivaju izvješće o novostima.
Upravo o sigurnosti plovila vodi se posebna briga. Sada, pomoću sense4boat senzora, našeg partnera Marina Cloud, svakog trenutka i mi i vlasnici imamo direktan uvid ako se nešto počne događati na brodu: eventualna pojava dima, porast vode u kaljuži, promjena u stanju baterija. Pri tome smo našim gostima omogućili benefite za vrijeme ovog privremenog stanja tako da usluga vezane uz korištenje i ugradnju senzora ne naplaćujemo. Od nedavno je na raspolaganju i besplatna mobilna aplikacija kroz koju naši gosti mogu još lakše pratiti aktivnosti naših mornara na njihovim brodovima.
Sve ovisi o zemljama iz kojih nam dolaze gosti
U stalnom smo kontaktu s kolegama, čelnim ljudima marina okupljenih u Udruženju marina Hrvatske, ali i s našim međunarodnim udruženjem koje okuplja sve čimbenike u nautičkoj industriji - ICOMIA (International Council Of Marina Industries) te s članovima odbora International Marina Group. Predsjednik našeg Udruženja, kolega Sean Lisjak, u mnogo je prilika posljednjih tjedana artikulirao prijedloge i zahtjeve marina, nautičkog sektora, prije svega da se djelatnost nautike prepozna i službeno prizna kao turistička djelatnost, temeljem čega bi se i na marine mogli primijeniti paketi mjera pomoći. Jer, pomoć će sigurno biti potrebna - gubici će se tek početi zbrajati.
I Marina Punat je spremna prihvatiti goste. Prilagodit ćemo rad kako je propisano uputama i spremni smo zajedno krenuti u nautičku sezonu čim to bude moguće. No sve ovisi o tome kako će se situacija odvijati u Njemačkoj, Austriji Sloveniji i Italiji jer to su zemlje iz kojih nam dolaze gosti", kaže direktorica Marine Punat Renata Marević.
Austrija: šansa za bilateralne sporazume
A kakva je situacija na tim našim turistički najjačim emitivnim tržištima?
Činjenica je da vlade zemalja iz kojih nam dolazi najviše gostiju, a među njima i nautičara, apeliraju na svoje građane da ove godine ljetuju kod kuće. Ne samo zbog zdravlja, već i zbog spašavanja vlastitog turizma odnosno gospodarstva.
U Austriji se, prema najavama, sredinom svibnja već otvaraju prvi hoteli, restorani, kafići i javna kupališta. Javni prijevoz radi, uz obavezno nošenje maski. Javni događaji ostaju zabranjeni do 1. srpnja. Austrijska ministrica turizma Elisabeth Koestinger najavila je mogućnost potpisivanja bilateralnog sporazuma sa susjednim državama putem kojega bi se njihovim stanovnicima dopustio ulazak u Austriju, ali kazala je i to da će “sloboda putovanja ostati ograničena u sljedećim mjesecima. Međutim, ako su zemlje uspješne u borbi protiv koronavirusa, kao što je Njemačka, postoji realna šansa za bilateralne sporazume”, rekla je Koestinger za bečki list Die Presse. Dakle, to se prije svega odnosi na Njemačku odakle dolazi dvije trećine austrijskih gostiju. Za otvorenje granica Koestinger je kazala da će to "biti u ljetu" i da ne postoji neki rok zbog mogućnosti novih valova zaraze.
No, austrijski mediji prošloga su vikenda pisali kako ipak postoji dobra vjerojatnost da bilateralni sporazumi zažive, a kao primjer su naveli i dogovor između Hrvatske i Češke o dolasku čeških turista na Jadran. Najave iz Češke zasad su više izraz želje za putovanjem i morem, i da ovo stanje što prije prestane, nego li realnih promišljanja. Ali zanimljiva je spremnost Čeha da se uspostave specijalni cestovni koridor na glavnim pravcima prema moru, s tim da bi svako tko putuje prethodno trebao potvrdu da je zdrav.
Njemačka: Što bliže, to bolje
Njemačka je ublažila stroge mjere na granicama kako bi poljoprivredne tvrtke mogle u travnju i svibnju dovesti 80 tisuća radnika za berbu sezonskog voća i povrća. Taj promet ljudi, koji je slijedio iza prometa roba, najavljuje mogućnost i za putovanje turista.
Ako se steknu uvjeti za takva putovanja Nijemci su skloni da to budu obližnje europske zemlje, odakle se neće biti potrebno organizirati povratak izvanrednim avionskim letovima. Pritom će hrvatski Jadran i u ovim izvanrednim okolnostima biti i nadalje vrlo poželjno turističko odredište.
Slovenija: Kupuj domaće, ljetuj kod kuće
Prema dosadašnjim najavama iz Slovenije, gdje su turizam i poljoprivreda također strateške grane gospodarstva, Janšini ministri skloni su preporuci: "Kupuju slovensko, ljetuju kod kuće".
Govori se o produženju državnih subvencija za ugroženi turizam i kada se epidemija okonča, a uveli bi se i turistički vrijednosni bonovi koje bi Slovenci mogli koristiti u domaćim turističkim kapacitetima.
Brod im je dom, a marina - domovina
No sve te rezerve i nastojanja pojedinih zemalja u smislu "ostajte ovdje" stoje kada se općenito govori o turizmu. No, nautičari su posebna vrsta turista. Mnogi Austrijanci, Nijemci, Slovenci i drugi već godinama drže brodove u hrvatskim marinama. I kako često ističu - brod je njihov drugi dom, a marina njihova druga domovina.
Ako se ostvare uvjeti za dolazak vlasnika brodova i ako im mi omogućimo siguran boravak u marinama i plovidbu Jadranom, ništa ne bi smjelo spriječiti i ostale nautičare da iznajme čarter-brod i uživaju na isti način.