- Vjerujem da u drugom tromjesečju ove godine nije došlo do pada broja zaposlenih u Hrvatskoj u odnosu na isto razdoblje lani, a ako je i došlo do pada, on sigurno nije tako velik kao što se moglo zaključiti iz podataka koje je objavio Eurostat - kaže Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, koji je u četvrtak uputio priopćenje u kojem se ispričava javnosti zbog pogreške DZS-a u slanju podataka Eurostatu.
Naime, Eurostat je u srijedu objavio statistiku zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa koja je pokazala da je u drugom kvartalu 2017. zaposlenost u Hrvatskoj pala u odnosu na isti kvartal prošle godine za 0,8 posto, što je najveći pad u tom razdoblju među državama EU: u EU je zaposlenost prosječno narasla za 0,4 posto.
Kruške i jabuke
Eurostat objavljuje podatke o svim državama EU isključivo na temelju podataka koje im šalju državni statistički zavodi - u slučaju Hrvatske to je DZS. Međutim, kako se objašnjava u priopćenju, DZS pri slanju podataka Eurostatu ovaj put nije naznačio da je došlo do promjene metodologije te da sadašnji podaci nisu usporedivi s onima iz prošle godine. Do toga je pak, pojednostavljeno, došlo jer još nisu obrađeni podaci Ankete o radnoj snazi, koja mjeri i zaposlenost u sivoj ekonomiji, nego su uglavnom korišteni administrativni podaci o legalnoj zaposlenosti.
Objava Eurostata došla je u politički osjetljivom trenutku jer premijer Andrej Plenković već neko vrijeme kao osobit uspjeh ističe rekordan pad nezaposlenosti.
Statistika zaposlenosti, s druge strane, uporno ne pokazuje značajan rast koji bi opravdao takav pad broja nezaposlenih, pa se on mahom pripisuje povećanom iseljavanju, što aktualnoj Vladi nikako ne odgovara.
Uskoro nova anketa
Stoga bilo kakav pokazatelj pada zaposlenosti - osobito onakav kakav je objavio Eurostat - Plenkoviću nikako ne ide na ruku. Posebno će biti razočaravajuće ako pad ili stagnaciju pokažu i podaci iz Ankete o radnoj snazi, čija se objava očekuje 22. rujna.
U prvom kvartalu ove godine broj zaposlenih u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje narastao je, prema Anketi, za jednu jedinu tisuću (sa 1,544 milijuna na 1,545 milijuna).
'To je nedopustivo'
- Ovo što se dogodilo je apsolutno nedopustivo. Već dva dana se proziva premijera Andreja Plenkovića da u javnost iznosi netočne podatke, a DZS kojem je jedini posao da napravi točne podatke i prenese ih u Bruxelles napravi propust u tome. Promijenili su metodologiju i nisu izvijestili Eurostat, rekao je u HRT-ovoj emisiji Tema dana ministar rada Marko Pavić, odgovarajući na pitanje o propustu Državnog zavoda za statistiku.
- Ono što svakako mogu reći da brojke koje premijer javno komunicira, a to je da u zadnje dvije godine, od srpnja 2015. do srpnja 2017., imamo rast zaposlenosti neovisno o metodologiji i to između 45 i 50 tisuća radnih mjesta, objasnio je ministar.
- Ono što je sljedeće bitno za istaknuti, osim pada nezaposlenosti, da imamo velik broj oglašenih radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji nije popunjen. Danas je to preko 17.000 radnih mjesta. Tu je veliki problem i u budućnost ćemo imati problem na koji način ta radna mjesta popuniti adekvatnom radnom snagom, kako spojiti tržište rada i sustav obrazovanja. Imamo veliki pritisak poslodavaca za uvoz radne snage, ali mi smo se kao Vlada odlučili za vrlo odgovoran pristup situaciji na način da ne želimo rušiti cijenu rada, ali želimo omogućiti poslodavcima investicije. Pogledali smo sektore gdje možemo uvesti radnu snagu, ali prvenstveno želimo aktivirati domaću radnu snagu. Zato smo investirali 145 milijuna kuna u mjere obrazovanje za prekvalifikaciju. Kad bi tih 17.000 radnih mjesta danas popunili naš rast zaposlenosti bio preko 1,2% i bili bismo u vrhu Europske unije. Cilj ove vlade je popuniti ta radna mjesta s čim više domaće radne snage, istaknuo je ministar Pavić. (JL)