DRUGO ČITANJE

NOVA PRAVILA ZA OVRHE IZLAZE U SUSRET DELOŽIRANIM DUŽNICIMA? Mostov prijedlog izmjena Ovršnog zakona donosi pet ključnih promjena!

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 21.04.2017. u 17:38

Zagreb, 200417.
Sabor.
Nastavak 3. sjednice Hrvatskoga sabora raspravom o Zakonu o zastiti kulturnih dobara.
Na fotografiji: Hrvoje Runtic, Nikola Grmoja.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik, prema novoj verziji konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje je Klub zastupnika Mosta jučer uputio u saborsku proceduru u drugo čitanje, neće se moći ovršiti, osim ako ovršenik ne pristane na to, a ako ipak do toga dođe, onda će država morati u godinu i pol isplatiti više od 50.000 kuna za najamninu.

Radi zaštite ovršenika fizičke osobe tako se propisuje da se nekretnina za stanovanje smatra nužnom za zadovoljavanje osobnih životnih potreba ovršenika, a ta će se odredba primjenjivati samo na obveze koje nastanu nakon stupanja na snagu ovoga zakona, a vjerovnik se u tom slučaju može zaštititi samo ako mu je kod sklapanja pravnog posla dužnik dao izjavu kojom izjavljuje da je suglasan da se radi namirenja vjerovnikove tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini.

To u konačnici znači da će banke kod sklapanja ugovora o kreditu i za manje iznose, od primjerice 50.000 kuna za kupnju polovnog automobila, tražiti suglasnost za zapljenu jedine nekretnine, jer inače neće ni odobravati kredite, smatraju stručnjaci s kojima smo razgovarali.

Granica od 20.000 kuna

Također, radi zaštite dužnika-ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost uvode se nova pravila i uvjeti za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama. Tako se kao uvjet za određivanje ovrhe na nekretnini fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, a to su sve osobe koje nisu obrtnici, traži da glavnica bude veća od 20.000 kuna, bilo da je riječ o jednoj tražbini jednog vjerovnika ili više tražbina jednog ili više vjerovnika čiji zbroj glavnica tražbina ne prelazi taj iznos. Ako je tražbina veća od 20.000 kuna, i tada se neće tek tako moći provesti ovrha jer će ovrhovoditelj morati uz prijedlog za ovrhu podnijeti i dokaz da se radi namirenja iste tražbine ovrha ne može provesti na drugom predmetu ovrhe.

- Ova izmjena donosi postroženje uvjeta za provedbu ovrhe na nekretnini. Primjerice, imate dug od 18.000 kuna koji ne možete godinama naplatiti, a dužnik živi u stanu od sto metara četvornih, ili ima još stanova, vi mu to ne možete ovršiti - kaže jedan pravnik s kojim smo razgovarali.

Isto tako, država će morati osigurati novac kojim će osobe koje su deložirane iz jedine nekretnine onda moći podmiriti troškove najamnine, a iznimno će se moći dati na korištenje zamjenska nekretnina u jedinici lokalne samouprave gdje je ovršenik stanovao. Naime, ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, a koja je prodana u ovrsi i koja je nužna za život, imat će tzv. pravo na smještaj. To pravo imat će godinu i pol, a država će mu morati isplatiti devet prosječnih neto plaća, odnosno maksimalni iznos za isplatu najamnine iznosit će 51.399 kuna. Novčanu naknadu za smještaj isplaćivat će centri za socijalnu skrb mjesečno, izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna. O priznanju prava na smještaj na zahtjev ovršenika odlučuje nadležni centar za socijalnu skrb u mjestu sjedišta suda, pri čemu se kao vlasništvo ovršeniku ne smije uzeti u obzir nekretnina koja je predmet prodaje u ovrsi. Pravo na smještaj imat će samo oni ovršenici koji dobrovoljno predaju nekretninu. Analizom se pokazalo da je u Hrvatskoj stotinjak takvih slučajeva za koje bi u proračunu trebalo osigurati u prvoj godini 3,4 milijuna kuna, a u sljedećim godinama 5,1 milijun kuna.

Također, iznos plaće i mirovine izuzet od ovrhe povećava se s dvije trećine plaće ovršenika na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Radi ubrzavanja postupka ubuduće će pak ovršni postupak u prvom i drugom stupnju voditi i odluke donositi sudac pojedinac, a ukida se drugostupanjsko odlučivanje od strane tročlanog vijeća prvostupanjskog suda. Ovo rješenje primjenjivat će se i na postupke u tijeku ako je žalba uložena nakon stupanja na snagu Zakona.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da pitanje prava na smještaj ne bi trebalo biti regulirano Ovršnim zakonom, a da će Zakon zapravo samo omogućiti bankama da od vas kod odobravanja i najmanjih kredita (primjerice minusa na tekućem ili kreditne kartice) traže suglasnost za ovrhu nad jedinom nekretninom.

Problemi u praksi

Rješenje po kojemu se nekretnina smatra stvari nužnom za zadovoljenje osobnih životnih potreba, prema mišljenju bivšeg ministra pravosuđa, SDP-ovca Orsata Miljenića, dovest će do velikih problema u praksi. Budući da će se nekretnina uz prethodnu izjavu dužnika moći ovršiti, to znači da će se banke osigurati za stambene kredite, ali se, upozorava Miljenić, neće moći naplatiti dugovi za komunalije i neki drugi.

- Evo primjer koji oslikava što znači ova zakonska odredba. Vlasnik jedinog stana od 100 metara četvornih u Zagrebu ubije oca troje djece i ona ostanu bez hranitelja. Majka je tužila i sud je presudio da mora platiti odštetu od milijun kuna, no njemu se ne može ovršiti stan jer se njegova jedina nekretnina ne može prodati bez prethodne suglasnosti - objašnjava bivši ministar.

Govoreći o zaštiti vlasnika nekretnine kroz Ovršni zakon, Miljenić navodi da bi kao država trebali donijeti odluku o tome trebamo li imati socijalno stanovanje i onda osigurati stan socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, ali to nikako ne treba povezivati s jedinom nekretninom. Pritom se pita hoće li se i Ivicu Todorića štititi po tome zakonu ako mu dvorac u kojem živi na kraju ostane jedina nekretnina. SDP-ov zastupnik se pita i zašto Ovršni zakon ne predlaže ministar pravosuđa koji je iz kvote Mosta, nego to čine njihovi zastupnici.

- Pitam se što je onda posao ministra? Još bih razumio da je u Ministarstvu pravosuđa HDZ-ov ministar, ali ovako doista ne znam koja je funkcija ministra Šprlje - kaže Miljenić.

Bačić: Nismo stigli ni pročitati prijedlog

Predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić jučer nije mogao reći hoće li HDZ podržati Mostove izmjene Ovršnog zakona jer ga nitko od njegovih stranačkih kolega još nije stigao ni vidjeti niti pročitati budući da je tek poslijepodne objavljen na saborskim stranicama. - Imamo Radnu skupinu koja će ga proučiti i vidjeti o kakvim se promjenama radi - kratko je komentirao Bačić. (žg)

5 KLJUČNIH NOVOSTI

1. Jedina nekretnina u kojoj živite neće se moći ovršiti bez vaše dozvole

2. Fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost neće se moći ovršiti nekretnina ako je ukupni dug po svim tražbinama do 20.000 kuna

3. Ako je dug veći do 20.000 kuna, uz prijedlog za ovrhu, da bi se nekretnina zaplijenila, mora se pribaviti dokaz da se ovrha ne može provesti na drugom predmetu ovrhe

4. Ako pristanete dobrovoljno da se zbog ovrhe iselite iz jedine nekretnine, onda će vam država godinu i pol plaćati najamninu, i to maksimalno devet prosječnih neto plaća

5. Iznimno, pravo na smještaj moći će se ostvariti i da vas država smjesti u neku nekretninu u svome vlasništvu koja je u jedinici lokalne samouprave gdje ste stanovali

 

ELIPSO

Najnovije