ZAGREB - U crnogorskim osnovnim i srednjim školama od ove će se školske godine koristiti udžbenici crnogorskoga jezika rađeni prema pravopisu i gramatici u čijoj je izradi sudjelovao i ugledni hrvatski lingvist Josip Silić.
Crnogorski pravopis usvojen je krajem 2009., a godinu dana nakon toga izašla je i prva Gramatika crnogorskog jezika.
Poziv u pomoć
Novi crnogorski pravopis, koji je podijelio jezikoslovce, zasniva se na načelu “piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano”. Ipak, najveći je otpor izazvalo uvođenje dvaju novih grafema, za meko ‘š’ (sj) i meko ‘ž’ (zj), zbog čega crnogorska abeceda sada ima 32 slova, te stapanje d+j u đ (poneđeljak umjesto ponedjeljak) i t+j u ć (ćerati umjesto tjerati).
Crnogorska je vlada još 2007. za rad na pravopisu i gramatici angažirala crnogorskog lingvista Adnana Čirgića, a on je u pomoć pozvao hrvatske jezikoslovce. Nakon što je izašao pravopis na kojem je radio i ugledni hrvatski jezikoslovac Josip Silić, Čirgića se optuživalo da je kroatizirao crnogorski jezik. Kada su pak Čirgić i Silić izdali Gramatiku crnogorskog jezika, u medijima su se pojavile tvrdnje kako je Gramatika crnogorskog jezika ustvari “na crnogorski prevedena Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta Josipa Silića i Ive Pranjkovića”.
Situacija se smiruje
- Točno je da rješenja koja smo ponudili nisu bila po volji pojedinim stručnjacima u Srbiji i Crnoj Gori, no moj je osjećaj da se situacija ipak pomalo smiruje - izjavio je Josip Silić. Dodao je kako je krenuo od činjenice da ako tri jezika (hrvatski, srpski i bosanski (bošnjački)) imaju pravo biti standardni jezici, onda to pravo ima i Crna Gora. To zahtijeva logika odnosa standardnih jezika prema štokavskom sustavu (sistemu).
- Š i ž realizirani su štokavski sustav (sistem) i normalno je da postanu glasovi crnogorskog jezika. Ne bismo mogli reći da toga nema ni u ostalim standardnim jezicima štokavskoga sustava, ali oni su tamo samo potencijalne činjenice.
U crnogorskom jeziku meko ‘š’ i ‘ž’ imali su uvjete da postanu samostalni glasovi. Mislim da nitko time nije povrijeđen jer je ostavljena mogućnost dubletnih rješenja - ustvrdio je Silić koji je s crnogorskim jezikoslovcima u kontaktu zadnjih šest godina.
- Posebno sam ponosan na činjenicu da je crnogorski pravopis prva normativna knjiga na čijim koricama nisu navedena imena autora, što je u redu kada je riječ o bilo kojoj normativnosti jezika - rekao je profesor Josip Silić.
Konfuzni udžbenici?
S manje buke neće, čini se, proći ni pojavljivanje samih udžbenika. Crnogorski mediji jučer su objavili kako miješanje triju varijanata jezika i korištenje dviju istih riječi u jotovanim i nejotovanim oblicima udžbenike čini konfuznima za čitanje i odraslom čovjeku, a kamoli djeci.
U čitankama je, tvrdi se, mnogo tekstova u kojima su izmiješani ekavica, ijekavica i “novi” jezik, što stvara dodatnu nedosljednost jezika. Djecu bi posebno mogla zbuniti činjenica da se riječi u kojima se koristi slovo ‘đ’ mogu pisati u obje varijante, što se ne koristi dosljedno. Na jednom mjestu piše i “djevojka” i “đevojka”, a na drugom samo “đed” (djed).
Prema odluci vlade od prije dva dana, crnogorski će učenici od ove jeseni nastavu moći pohađati i na srpskom, bosanskom, hrvatskom i albanskom jeziku, no svi će obavezno morati učiti crnogorski jezik.