Nakon fijaska s (ne)dodjelom Nagrade Luka Ritz, dogodio se novi propust: prvi put ove godine nisu dodijeljene državne nagrade za znanost. Razlog je, prema obrazloženju Ministarstva znanosti, taj što je Odboru za dodjelu nagrada istekao mandat, a novi odbor nije formiran zbog, kažu - raspuštanja Sabora.
Riječ je o nagradama s najdužom tradicijom koje se dodjeljuju za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Ni jednom dosad svečanost dodjele u Saboru nije preskočena. Po zakonu o dodjeli nagrada, uručuje ih predsjednik Sabora. Nagrađene bira Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, koji čine predsjednik Sabora (ujedno predsjednik Odbora), ministar znanosti i 12 članova iz reda istaknutih znanstvenih djelatnika. Bivšem Odboru istekao je četverogodišnji mandat u travnju ove godine. Prethodno je Ministarstvo znanosti u prosincu 2015. otvorilo natječaj za podnošenje poticaja za podjelu državnih nagrada. Natječaj je zaključen, no novi Odbor nije imenovan.
Propali novac
- Već sam duže vrijeme zaprepašten što postupak dodjele nagrada stoji. Umjesto da su se početkom godine prijedlozi poslali recenzentima, pa onda sastavili novi Odbor i povjerenstva koja odlučuju o izboru, ništa se nije dogodilo - komentira Hrvoje Kraljević, jedan od članova zadnjeg Odbora i predsjednik stručnog povjerenstva za prirodne znanosti. Ignoriranjem ove nagrade, smatra, znanosti u Hrvatskoj nanesena je velika šteta. Šteta je, upozorava, i materijalna jer će novac za nagrade predviđen u proračunu do isteka 2016. propasti. U proračunu se, naime, izdvaja oko milijun kuna za ove nagrade. U pojedinačnim iznosima koje primaju laureati, riječ je o rasponu od 80.000 kuna (koliko je iznosila nagrada za životno djelo) do 30.000 kuna (godišnje nagrade), koje u zasebnoj kategoriji primaju i mladi znanstvenici.
Neugodno iznenađenje
Nagrade se dodjeljuju svake godine na Dan državnosti, iako je njihova dodjela zadnjih godina kasnila. Lani su, primjerice, dobitnici proglašeni u rujnu, godinu prije toga u srpnju. Bivša premijerka Jadranka Kosor, čiji je sin jedan od dobitnika nagrade, neugodno je iznenađena informacijom o ovogodišnjem propustu.
- Moja reakcija svela bi se na jednu riječ - zaprepaštenje. Činjenica da nitko od političara nije niti primijetio da nagrade nisu dodijeljene, a ako i je, nije reagirao, najdrastičnija je poruka znanstvenicima, ali i svima koji se povremeno kite floskulama koliko je znanje važno. Ovo pokazuje da znanost čak nije zadnja rupa na svirali, nego da za znanost čak ni nema rupe! - smatra Kosor. Sličnu reakciju ima i SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac.
- Kao da nije dovoljno porazna činjenica da jedino manje od Hrvatske u znanost ulažu Rumunjska, Cipar i Latvija. Sramota je da znanstvenicima i novacima nisu prvi put od 1994. dodijeljene nagrade za znanost. Očekujem od predsjednika Sabora da se ispriča znanstvenoj zajednici i da se nagrade hitno dodijele - kaže Glasovac. Iz Ministarstva odgovaraju da je pokrenuta procedura sastavljanja novoga Odbora, upućivanjem prijedloga članova Saboru.
“Zbog raspuštanja Sabora procedura nije okončana. Ministarstvo znanosti ovu temu smatra prioritetnom te će u najkraćem roku nastaviti s procedurom i uložiti sve napore da se što prije osiguraju preduvjeti za dodjelu državne nagrade za znanost”, kažu u službenom odgovoru.