Člansku iskaznicu SDP-a rođeni Splićanin (r. 1962.) Ranko Ostojić posjeduje još od 1990. godine. Pravnik je po struci, a prvu političku dužnost obnašao je kao splitski gradski vijećnik od 1990. do 1992. godine. Kao dragovoljac uključio se u Domovinski rat. Sredinom devedesetih bio je zaposlenik Međunarodnog Crvenog križa i kao takav aktivan na području Knina. Godine 2000. postao je načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, a 2001,. u vrijeme Vlade Ivice Račana, imenovan je ravnateljem policije, da bi u Vladi Zorana Milanovića bio ministar unutarnjih poslova, čiji će mandat biti zapamćen po angažmanu na rješavanju izbjegličke krize. Kao saborski zastupnik bio je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. U slobodno vrijeme bavi se sportom - vaterpolom i skijanjem, a dugogodišnji je aktivni član Saveza izviđača Hrvatske.
Kandidaturu za predsjednika SDP-a najavio je istoga dana kada je Zoran Milanović objavio da se više neće natjecati za tu funkciju. Od samog početka tretira ga se kao “Milanovićeva kandidata”. U unutarstranačku kampanju krenuo je žestoko, ali je vrlo brzo spustio loptu. Reagirao je nakon napada na Aleksandru Kolarić i tražio da se prestane s omalovažavanjem i vrijeđanjem, a potom je ukazao na medijsko zapostavljanja protukandidatkinje Vesne Škulić. O protukandidatima bira riječi. Tvrdi da nije Milanovićev izbor, a o još aktualnom stranačkom šefu govori samo pozitivno.
Jeste li kandidat Zorana Milanovića za predsjednika SDP-?
- U SDP-u ne biramo nasljednika, nego predsjednika stranke. Dakle, Zoran Milanović nikoga ne kandidira niti se izjašnjava o podršci nekom od kandidatkinja ili kandidata. Na stranačkim izborima predsjednika biraju članovi prema načelu ‘jedan član, jedan glas’ i da bih bio izabran, moram se izboriti za glasove većine članova SDP-a. I Milanović ima samo svoj, jedan glas na izborima i tajno će glasovati kao i ostali.
U najavi svoje kandidature, koja je uslijedila osam sati nakon što je Milanović rekao da se povlači, ishvalili ste ga kao velikog političara. Je li to tada bilo potrebno?
- Život, pa tako i politika, sastoji se i od emocija. Da, smatrao sam potrebnim iskazati da je Zoran Milanović liderski i državnički vodio i SDP i državu dok je bio premijer. Gubitak izbora ne umanjuje mnoge njegove poteze u obrani državnih interesa i interesa građana. Sjetite se švicarca, Savudrijske vale i obrane hrvatskog teritorija, izbjegličke krize, izvlačenja Hrvatske iz gospodarske krize, a i po svjetonazorskim pitanjima odlučno je branio društvo od konzervativne revolucije. Ali, kad sam se odlučio na kandidaturu za predsjednika SDP-a, nisam razmišljao o tome što mogu učiniti za Zorana Milanovića, nego što mogu učiniti za SDP i koje su to politike koje danas SDP-u trebaju i kakvu organizaciju stranka treba da bi osnažila veći utjecaj članova na političko djelovanje stranke.
Je li vam povezivanje s Milanovićem postalo teret? I sindikalist Vilim Ribić se na toj osnovi žestoko obrušio na vas.
- Ako je povezivanje s Milanovićem teret za kandidata, onda su svi kandidati u problemu jer smo svi surađivali s Milanovićem. Ali mislim da je to zaista deplasirana teza. Nakon poraza na izborima Milanović je postupio odgovorno i najavio da se povlači kako bi omogućio stranci raspisivanje izbora za novog predsjednika i, evo, svi kandidati sad imaju priliku pokazati kako bi vodili SDP. Vilim Ribić je napisao pismo s izljevom gnjeva prema Milanoviću. Mogu samo podsjetiti da je i prije prošlih parlamentarnih izbora Milanović razgovarao s glavnom sindikalnom središnjicom SSSH i da takvih napada na SDP, i njega osobno, nije bilo. A o tome, kako kaže Ribić, da SDP ne može, pod uvjetom da ja pobijedim na izborima za predsjednika SDP-a, pod mojim vodstvom biti lijeva i socijaldemokratska stranka, o tome će odlučiti naše članice i članovi ljevičari.
Tko vas podržava? Jesu li to isključivo ljudi koji su bili za Milanovića na prošlim izborima ili ima i nekoga od pristaša Zlatka Komadine?
- Mogu vam davati uvijek isti odgovor. Na kraju će se brojati samo to koliko me članica i članova SDP-a podržava. Borim se za njihovu podršku i glasove.
Ističete Milanovićeve pozitivne strane, a što mu zamjerate? Koje njegove greške vi ne biste ponovili?
- Znate, sigurno postoje i moje pogreške koje on ne bi ponovio ili koje ja osobno ne bih ponovio. Moguće da sam mekši u dijalogu, ali također tvrd pregovarač kad su državni ili stranački interesi u pitanju. Bio sam nedavno i na prosvjedu studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu jer smatram da SDP treba biti s ljudima u žarištu njihovih problema, ali ne da bi te probleme zloupotrebljavali za političke bodove, nego da bismo razumjeli građane i bili povezaniji s njima, a iz čega proizlazi i stvarno rješavanje političkih problema od strane političara. Tako doživljavam svoj posao.
Bi li, po vašem mišljenju, SDP-ova koalicija osvojila vlast na izborima da se Milanović na potez lidera koji se povlači jer nije uspio formirati vlast odlučio nakon prošlih izbora, kada niste mogli formirati Vladu?
- Samo da podsjetim da je bivšu Vladu HDZ-a i Most-a, koja je ocijenjena katastrofalno lošom, srušio SDP na čelu s Milanovićem, a ti su se potezi Kluba zastupnika SDP-a mogli pratiti u Saboru. Nažalost, slična je Vlada ponovo izabrana, a SDP je izgubio izbore za oko 7000 glasova.
Kada predsjednik političke stranke treba otići s te funkcije?
- Upravo se sve odvija kako treba.
SDP daje podršku studentima Filozofskog fakulteta, a vi ste napravili korak dalje i došli na plenum. Je li to skupljanje političkih bodova?
- Odgovorio sam već na to pitanje.
Zašto SDP-ovci nisu bili glasniji kada je bio prosvjed za kurikularnu reformu ili podržavali Zagrepčane koji su prije izbora opet prosvjedovali protiv gradnje crkve u parku?
- Bili smo na glavnom zagrebačkom trgu kad se prosvjedovalo protiv kurikularne reforme. Brojni su članovi došli na prosvjed kao građani, ne želeći tada prosvjed prosvjetnih djelatnika politički predizborno zloupotrebljavati. Osim toga, bivša je SDP-ova Vlada upravo dala Borisu Jokiću priliku da započne s kurikularnom reformom, a ta je reforma jedino glasno i neshvatljivo zaustavljena od HDZ-a i Mosta. Sada ćemo se dalje iz opozicijskih redova boriti za reformu obrazovanja. Izjašnjavali smo se o tome vrlo kritično i na konferencijama za novinare, a tako ćemo nastaviti sve dok se reforma ne nastavi. Što se tiče pitanja izgradnje crkve u parku, nadam se da će SDP puno toga u Zagrebu promijeniti nakon pobjede našeg kandidata na lokalnim izborima, jer adresa ovih prosvjeda je gradonačelnik Zagreba koji 365 dana ‘dela’ što ne treba, a ne radi ono što treba za građane.
Na vašem FB profilu su dvije fotografije: vaša u jakni s kapuljačom na glavi iz izbjegličkog kampa na kojoj piše ‘član iz 1990.’ i Orsata Miljenića u fraku s bijelom leptir-mašnom na kojoj piše ‘član od 2016’. Poruka je...
- Poruka je da smo obojica članovi SDP-a, s tim da sam ja dulje član. Ono što je važno naglasiti da te fotografije nisam osobno postavio, nego jedan član SDP-a koji ih je tako proslijedio i na moj profil. Ne mislim da duljina stranačkog staža diskvalificira Orsata Miljenića u utrci za predsjednika SDP-a, ali isto ne mislim da je to što sam član SDP-a od 1990. nešto loše za mene. Dobro poznajem stranku i to je dobro za jednoga stranačkog kandidata. Bitno je da sada pokažem da mogu donijeti nešto dobro za stranku. Kako sam na toj fotografiji u radnoj uniformi, u kabanici, fotografiran u vrijeme izbjegličke krize, očito je poruka da su krizna vremena ona u kojima se dobro snalazim s ljudima u organizaciji i rješavanju problema.
Zamjerili ste Miljeniću što se pismom obratio čelnicima stranačkih organizacija. Zašto?
- Ništa nikome ne zamjeram, samo sam objasnio zašto ja to nisam učinio i upozorio na stranačku proceduru u vezi s unutarstranačkom predizbornom kampanjom koju će ove subote tek definirati Glavni odbor stranke. Potpuno sam uvjeren, što se kandidatkinja i kandidata tiče, da će SDP na svojim izborima pokazati da je velika i demokratska stranka.
Tko vam je ozbiljniji protukandidat: Orsat Miljenić ili Tonino Picula?
- Pričekajmo službene kandidature, jer kalkulira se s prijavama još nekih kandidata i kandidatkinja. Smatram ih sve dobrim i ozbiljnim kandidatima.
Što ste mislili izjavom da se ne može Plenkovićem na Plenkovića? Ima li tu aludiranja na Piculu?
- Izjava je bila nespretna, priznajem, i ispričavam se za moguće negativne konotacije. Mislio sam samo na to da SDP mora imati svog kandidata koji će autentično braniti interese ljevice i socijaldemokracije. I mislio sam na to da političaru samo pristojnost, premda poželjna, nije dovoljna ako će u obrani stranačkih ili nacionalnih interesa ostati mlaki teoretičar.
Može li se stranka voditi iz Bruxellesa?
- Već je vrlo jasno da to članovi SDP-a ne prihvaćaju kao poželjnu mogućnost. Žele vrlo aktivnog predsjednika koji će se intenzivno baviti strankom u Zagrebu.
Prozvali ste medije jer nisu fer prema vašoj kolegici Vesni Škulić koja je također najavila kandidaturu za predsjednicu SDP-a. Jesu li prema Domagoju Hajdukoviću?
- Pozvao sam medije da kolegici Škulić daju šansu da se predstavi članstvu i simpatizerima SDP-a. Kolega Hajduković se uspješno izborio za medijski prostor.
Tražili ste SDP-ovce da se u kampanji suzdrže od omalovažavanja, vrijeđanja. Zar je toliko eskalirao govor mržnje u stranci?
- Nije, riječ je o ekscesima na društvenim mrežama, gdje mnogi možda i nisu članovi stranke, ali burnije reagiraju ne birajući riječi.
Postanete li predsjednik stranke, što će vam biti prvi potez?
- Kada biste pitali članove, oni bi mijenjali Statut stranke, traži se veći stupanj uključivosti članova, što je dobro jer ljudi zapravo žele biti društveno angažirani i utjecati kroz političku stranku na promjene u društvu.
Smatrate li da treba vratiti izbačene članove stranke i poništiti odluke o raspuštanju organizacija?
- U načelu će vam svaki kandidat odgovoriti da je za uključivost, dijalog, okupljanje. Ali što to u praksi znači? Treba li u SDP vratiti i Bandića? U svakom slučaju, pred strankom je rasprava i na tu temu. Važno je to raspraviti i zbog pitanja kako ćemo privući nove članove u SDP.
Treba li SDP izaći sam na iduće parlamentarne izbore?
- Bismo li polučili bolji rezultat da smo to napravili na prošlim izborima, ne znam, ali to je opcija koju treba ozbiljno analizirati na stranačkim tijelima, kao i sadašnji stranački izborni rezultat.
Je li vas predsjednik HSS-a Krešimir Beljak razočarao najavom stodnevne podrške Vladi koju će sastaviti Andrej Plenković ili, poput Milanovića, razumijete njegove poteze?
- Ako je to pokušaj spašavanja lijevog krila HSS-a, kakvog ga pamtimo iz vremena suradnje u Račanovoj Vladi, te napore Krešimira Beljaka mogu razumjeti. Jednako tako još više razumijem razočaranost birača ljevice koji traže čvrstu dosljednost u politici, a to je nešto s čime se Krešo Beljak mora nositi.