Vatrena stihija koja je poharala splitsko zaleđe zapalila je i tinjajući sukob u vrhu državne vlasti između premijera Andreja Plenkovića i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Bio je to prvi javni sukob dvoje najviših državnih dužnosnika, no njihov odnos već neko vrijeme nije idiličan, samo što je to sada eksplodiralo. Na sljedećim primjerima najbolje se ocrtava sukob koji je tek sada postao i javan.
1. POŽAR
Zadnji, ujedno i prvi javni sukob između predsjednice i premijera nastao je zbog izjave Grabar-Kitarović da je vojska mogla i ranije izići na teren, iako je Plenković samo nekoliko sati prije toga poručio da su službe odlično odradile posao. Nakon što je zbog te njene izjave ministar obrane Damir Krstičević podnio ostavku, premijer je poručio da je ne prihvaća.
“Ne znam odakle njoj takve informacije, to morate pitati nju”, odbrusio je Plenković i priznao da se uopće nije ni čuo s predsjednicom. Uz to, Grabar-Kitarović nije mogla odletjeti u Split zato što je premijer onamo otišao službenim avionom, pa je predsjednica morala čekati da se on vrati iz Splita kako bi avion došao po nju u Salzburg.
2. VELEPOSLANICI
Kolinda Grabar-Kitarović još je Oreškovićevoj Vladi stalno upućivala zahtjeve da se naprave promjene u diplomatskoj mreži jer nije bila zadovoljna radom veleposlanika, a taj je problem naslijedila i Plenkovićeva Vlada. Predsjednica se čak bila i dogovorila s bivšim ministrom Davorom Ivom Stierom o imenima novih diplomata, no to je onda stajalo u Plenkovićevoj ladici. Neki naši sugovornici iz HDZ-a kažu kako je jasno da je tu počeo prvi veći sukob između predsjednice i premijera. Ona se pošto-poto htjela prvo riješiti Joška Pare u Washingtonu, a nije tajna da Plenković s tim karijernim diplomatom ima korektan odnos.
3. VANJSKA POLITIKA
Iako predsjednica prema Ustavu sukreira vanjsku politiku s Vladom, jasno je da je njena uloga tu znatno sužena. U odnosu između Plenkovića i Grabar-Kitarović primjetno je razilaženje oko nekih vanjskih pitanja. Plenković tako ima potrebu naglašavati da “vanjsku politiku vodi ova Vlada”, a u nekoliko situacija predsjedničini posjeti nisu bili koordinirani s Vladom. Također, Plenković je taj koji zastupa mainstream europsku politiku, dok se Grabar-Kitarović povezuje s državama srednje Europe u kojoj su na vlasti uglavnom konzervativnije stranke.
4. PUT U SAD
Grabar-Kitarović je za Novu godinu otputovala u SAD, gdje se sastala s nizom američkih političara. Plenković je priznao da nije imao pojma o tom putovanju iako bi zajednički trebali sukreirati vanjsku politiku. Cijelo putovanje bilo je obavijeno velom tajne, nije bilo jasno je li predsjednica tamo službeno ili neslužbeno, nije se znalo s kime će se sastati, a sve to nije dobro leglo ni tada “friškom” premijeru.
5. DAVOR ŠUKER
Čelnik HNS-a Davor Šuker krajem veljače bio je već jednom nogom izvan HNS-a, što je navodno odobravala i predsjednica RH, no onda ga je u Banskim dvorima primio Plenković i time mu ponovno dao legitimitet. Izjavio je da mu je Šuker “načelno prihvatljiv”. To se nije nimalo svidjelo Grabar-Kitarović. Dapače, bila je bijesna, prenosili su mediji neslužbene izjave njezinih suradnika, a time je, smatrali su, premijer ugrozio HDZ-ovu pobjedu u Dalmaciji jer je Torcida tražila provođenje Zakona o sportu i smjenu HNS-a.
6. INICIJATIVA TRI MORA
Iako se premijer i predsjednica nisu sukobljavali oko njezine inicijative, koju je pokrenula s poljskim predsjednikom, HDZ-ovci nam kažu da je Plenković protiv te inicijative. Riječ je o inicijativi koja je ekonomska, ali i politička, jer osim gospodarske suradnje među državama od Jadranskog mora, preko Baltika do Crnog mora, postoji i ta politička dimenzija “štita prema Rusiji”, odnosno načina kako zaobići ruski plin, što ne odgovara Njemačkoj, a snažno je podupire SAD.
7. BARIŠIĆ I KURIKULUM
Plenković je snažno branio svog ministra znanosti Pavu Barišića, iako je on bio opterećen plagijatorskom aferom, ali i praktički zaustavljanjem kurikularne reforme. S druge strane, predsjednica se zauzela za provedbu kurikularne reforme, čak je i pozivala Borisa Jokića da se vrati na čelo tima.
8. OVRŠNI ZAKON
Predsjednica je inzistirala na izmjenama Ovršnog zakona, pa je tako premijeru uputila otvoreno pismo u kojem je izrazila zabrinutost što nije napravljena “sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema” te je apelirala na Vladu da se njegovu rješavanju pristupi bez odgode. Premijer joj je vrlo brzo odgovorio da će “Ovršni zakon biti u proceduri i predmet je rada Vlade”.
9. FORMIRANJE VEĆINE
Nakon što je Plenković raskinuo s Mostom i tražiti novu parlamentarnu većinu, predsjednica je odlučila sve parlamentarne stranke i nezavisne zastupnike pozvati na razgovor. S tih je razgovora poručila kako neće dopustiti odugovlačenje. To se nije svidjelo šefu HDZ-a i Vlade koji je smatrao da se predsjednica nema pravo miješati u proces rekonfiguriranja vlasti.
10. DEPEŠA
Nakon predsjedničina putovanja u SAD, o kojem premijer nije ništa znao, hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu sastavilo je depešu. Tajni dokument u kojem se navodi s kime se sve sastajala predsjednica u SAD-u procurio je u medije, pa su mnogi posumnjali da su povjerljivi papiri došli iz Ureda predsjednice, kako bi se opravdao njezin put u SAD. Premijer zbog toga nije bio sretan i odmah je najavio istragu o curenju depeše. Istraga nikad nije zaključena.