Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nakon 20 dana još nije donijelo nikakvu odluku u povodu kaznene prijave koju mu je podnijelo Državno izborno povjerenstvo nakon optužbe Tomislava Karamarka da je na prošlim parlamentarnim izborima HDZ pokraden za 5 do 6 mandata.
“Sukladno čl. 206.f Zakona o kaznenom postupku, u mogućnosti smo Vam odgovoriti kako nadležno državno odvjetništvo postupa po zaprimljenoj kaznenoj prijavi”, glasi odgovor glasnogovornice DORH-a Martine Mihordin na službeni upit Jutarnjeg lista.
Sve je počelo 23. siječnja, kada je Karamarko u Imotskom izjavio: “Ima indicija da smo pokradeni u izbornoj noći za 5-6 mandata. Ispitat ćemo to.” Dan kasnije je Karamarko prst sumnje uperio na APIS, informatičku tvrtku u vlasništvu države i Grada Zagreba koja obrađuje izborne rezultate, a čiju tročlanu upravu čine članovi SDP-a.
Brza reakcija
Državno je izborno povjerenstvo (DIP) na Karamarkovu optužbu reagiralo brzo, već 25. siječnja: “Izjava g. Karamarka upućuje na sumnju u pravilnost izbornih rezultata kroz navod o postojanju indicija o ‘krađi’ mandata. Zbog navedenog DIP će DORH-u podnijeti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog mogućeg počinjenja kaznenog djela izborne prijevare”, ustvrdio je u priopćenju Branko Hrvatin, šef DIP-a.
Naši izvori iz Apisa, međutim, tvrde kako se Karamarko upiranjem prsta u Apis prilično izblamirao.
“Ili uopće ne razumije postupak obrade izbornih rezultata, ili je svjesno iznio neistinu na račun Apisa želeći njome postići neki drugi, skriveni cilj”, tvrde naši sugovornici iz te informatičke tvrtke koji ne pripadaju ni jednoj političkoj stranci, već su iz reda stručnjaka koji obrađuju podatke s birališta. Zaposlenici APIS-a su izborne rezultate dobivali na posebnim unificiranim obrascima koje su popunjavali i osobno im uručivali predsjednici biračkih odbora koji po zakonu moraju biti nestranačke osobe. Svaki obrazac je morao biti pravilno popunjeni i ovjereni s dva potpisa. APIS-ov dio posla u obradi izbornih rezultata, tvrde naši sugovornici, može se vrlo lako i brzo provjeriti.
25.000 HDZ-ovaca
Ako je negdje došlo do problema, ističu, to se moglo dogoditi samo na biralištima u izbornom procesu ili prilikom brojanja glasova, za što odgovaraju birački odbori, a ne onaj tko na temelju podataka dostavljenih s biračkih mjesta i ovjerenih s dva potpisa obrađuje rezultate. Domoljubna koalicija je na proteklim izborima imala oko 25.000 članova biračkih odbora.
Šefovi i povjerenici nisu pročitali upute
Naši sugovornici iz APIS-a ističu da je u izbornoj noći obrada izbornih rezultata tekla sporije nego na ranijim izborima jer su predsjednici biračkih odbora dobili nove obrasce u koje su morali unijeti rezultate s birališta. “Problem je bio u tome što pojedini predsjednici biračkih odbora nisu pažljivo pročitali upute o unošenju izbornih rezultata u obrasce pa smo ih i po nekoliko puta morali vraćati dok to nisu učinili na ispravan način. Zato smo podatke za Zagreb počeli unositi tek nešto prije ponoći, kad je i zadnji obrazac bio popunjen na ispravan način i ovjeren potpisima nadležnih osoba”, kaže jedan od zaposlenika APIS-a.
U izbornoj noći zaposlenici APIS-a koji su primali obrasce s rezultatima s birališta bili su smješteni u prizemlju zgrade Gradskog poglavarstva u Vukovarskoj, dok su se na prvom katu nalazili članovi zagrebačkog izbornog povjerenstva. “Onima koji su nam donosili neispravno popunjene obrasce nismo smjeli sugerirati kako će ih pravilno popuniti jer bi to moglo biti tumačeno kao naš utjecaj. Upućivali smo ih da pomoć potraže na katu iznad nas kod članova gradskog povjerenstva. Problem je bio u tome što ni pojedini članovi izbornog povjerenstva nisu pažljivo proučili upute pa je sve trajalo dugo”, tvrde u APIS-u.
Nakon brojanja, izborni listići se pakiraju i skupa s ovjerenim zapisnicima deponiraju. Moguće ih je dakle ponovno prebrojati i usporediti sa zapisnicima.