REFORMA PROSVJETE

OTKRIVAMO KAKO ĆE IZGLEDATI NOVA HRVATSKA ŠKOLA Uvodi se financijska pismenost, a vraća se idomaćinstvo: 'Više se neće učiti za kviz'

    AUTOR:
    • Mirela Lilek

  • OBJAVLJENO:
  • 06.01.2016. u 08:46

Ronald Goršić/CROPIX

Jedina reforma započeta u mandatu koalicijske Vlade Zorana Milanovića koja bi trebala preživjeti promjenu vlasti je pred završetkom: tim od petstotinjak praktičara iz obrazovne zajednice, biranih prošle godine javnim natječajima, završio je prijedlog kurikularne reforme.

Osim što su u utorak rezultate svojega šestomjesečnog rada predstavili nastavnicima iz 850 osnovnih i 315 srednjih škola u Hrvatskoj, na webinaru (online prezentacija), prijedlozi na kojima počiva izgled nove škole istodobno su upućeni recenzentima. Riječ je, doznajemo, o novoj skupini od oko 220 stručnjaka iz obrazovne i akademske zajednice, od kojih se očekuje kritički osvrt na prijedlog novih predmetnih kurikuluma.

Učenje kroz rad

- Nastavnike želimo prve upoznati sa sadržajem reforme. Svi dokumenti bit će javno objavljeni u veljači, serijalno svakog ponedjeljka - kaže Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za reformu. Konzultanti su, dodaje Boris Jokić, prvi kritički prijatelji reforme koji će se osvrnuti na predložene dokumente, a potom slijedi i široka javna rasprava. U planu je da novi kurikulumi u pojedine razrede osnovnih i srednjih škola uđu već od jeseni ove godine.

- Ovakvim postupkom cilj nam je osigurati transparentnost i poboljšati kvalitetu samih dokumenata. Na webinaru će nastavnici imati priliku vidjeti kako izgledaju kurikulumi, odnosno po čemu će poučavati u novoj školi - objašnjava Jokić. Cilj reforme školstva je smanjiti pritisak na usvajanje činjenica i uvođenje prakse rješavanja problema i donošenja odluka. Učenje temeljeno na usvajanju činjenica bilo bi zamijenjeno učenjem kroz kritičko razmišljanje, ali i jačanje uloge stručne prakse, odnosno učenja kroz rad.

Na kritiku da se jačim reduciranjem gradiva gubi ozbiljnost škole, Boris Jokić odgovara kako se ozbiljnost škole ne dokazuje količinom činjenica koje se prezentiraju djeci.

- Ozbiljnost škole se pokazuje smislenim obrazovnim procesom. Škola u Hrvatskoj predugo je bila škola za kviz, a ne za život - kaže Jokić.

Jedna od novosti u reformiranoj školi bit će uvođenje financijske pismenosti već u prvom razredu osnovne škole. U planu ekspertne radne skupine je da se s poučavanjem djece o novcu, ulaganju, štednji i odgovornom raspolaganju novcem krene od nove školske godine, ali ne kroz zaseban predmet, nego kroz međupredmetni sadržaj poduzetništvo. S druge strane, uvođenjem devetogodišnje obavezne škole, kojom bi Hrvatska napokon napustila model osmoljetke, u škole se planira vratiti - domaćinstvo.

- Od samog početka rada na reformi krenuli smo s orijentacijom prema praktičnim znanjima, funkcionalnim pismenostima, povezivanju sa životnim iskustvom i potrebama učenika. Što se tiče domaćinstva, ja sam za to da se vrati u školu, ali to će biti moguće tek kada se škola produlji na devet godina - kaže Boris Jokić.

Ni domaćinstvo ne bi bilo zaseban predmet, nego modul, a kao idealan start za taj sadržaj Jokić vidi početak sedmog razreda osnovne škole. Na satovima domaćinstva djeca bi se bavila praktičnim životnim vještinama, među ostalom, od kuhanja do održavanja kućanstva.

Potpora škola

Za kurikularnu reformu, koja je tek dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je jednoglasno usvojio Sabor, bilo je predviđeno 12 milijuna kuna. Ministar obrazovanja Vedran Mornar za taj je iznos svojedobno izjavio da je smiješan u odnosu na svote kojima raspolažu druge države. Iako je Mornarovo ministarstvo dalo financijsku potporu reformi, ona je odrađena mimo politike, uz prilično snažnu potporu škola. Dio nastavnika tako je odlučio napustiti na pet mjeseci svoja radna mjesta u školama i angažirati se na radu na novim kurikulumima.

Načelnu podršku reformi u predizbornoj kampanji dale su sve stranke, a na novom je ministru obrazovanja da osigura sredstva za njezino postupno uvođenje u škole.

Najčitanije