Iako političari vole isticati da Hrvatska ima jedan od najstrožih zakona o financiranju političkih stranaka, hrvatski je zakonski okvir kad su stranačke financije posrijedi još manjkav. Jedan oblik financiranja političkih stranaka - krediti i pozajmice koje dobivaju od privatnih tvrtki - ostao je u sivoj zoni.
Zakon o financiranju političke aktivnosti i izborne promidžbe iz 2011. nalaže strankama da objavljuju godišnja financijska izvješća, kao i izvješća o financiranju izbornih kampanja. Stranke po zakonu u godišnjim izvješćima moraju objaviti koliko su novca primile iz proračuna, koliko od članarina, a koliko od donatora, ali zakon im ne nalaže izričito da moraju objaviti davatelje i iznose kredita i pozajmica te, što je još važnije, jesu li ih vratile. Slučaj vlasnika Prvog plinarskog društva, Pavla Vujnovca, koji je HDZ-u pozajmio 4,2 milijuna kuna pa sad jadikuje da ih ne može dobiti natrag, upozorio je da se u toj zakonskoj rupi mogu skrivati svakovrsni zakulisni aranžmani između stranaka i privatnog sektora.
Razasuta izvješća
Ispostavilo se da je HDZ uzimao pozajmice i od drugih privatnih tvrtki, uključujući samoborski DIV koji na ime restrukturiranja splitskog škvera prima milijunske proračunske potpore, a čije je trošenje država dužna nadzirati. Pravo je pitanje zbog čega privatne tvrtke pozajmljuju novac. Da bi zaradile na kamati? Ili da bi nakon izbora od stranke koju su kreditirale, pogotovo ako ona formira vlast, dobile neku vrstu protuusluge. Posebno je problematično kad stranka uzima pozajmice od privatne tvrtke koja posluje s državom. Financijska izvješća stranaka ne mogu se pak naći na jednom mjestu. DIP ih ne objavljuje na svojoj stranici, nego su razasuta po službenim stranicama stranaka.
Iznosi i tvrtke
Predstavnike ključnih hrvatskih parlamentarnih stranaka pitali smo drže li da u zakon koji regulira financiranje treba ugraditi odredbu koja će ih obavezati da u javna izvješća uvrste i kredite i pozajmice. Zanimalo nas je i jesu li i druge stranke, uz HDZ, uzimale pozajmice od privatnih tvrtki i, ako jesu, o kojim tvrtkama i iznosima je riječ. Od predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića dobili smo pismeni šturi odgovor: “Smatramo da javnost treba biti upoznata s financiranjem političkih stranaka, pa tako i s objavom podataka o pozajmicama. To je ključno za zaokret za koji se zalažemo. Izmjene Zakona trebale bi ići u smjeru veće transparentnosti”.
Most je u proteklom mandatu snažno zagovarao smanjenje proračunskog izdvajanja za stranke, ali ne i objavu stranačkih pozajmica i kredita. Na naše pitanje treba li političke stranke zakonski obvezati na objavu pozjamica i kredita, odgovorili su da sve činjenice vezane uz njihovo financiranje moraju biti javno objavljene bez obzira na to radi li se o donacijama, kreditima ili pozajmicama. Štoviše, najavljuju da su spremni i inicirati takvu zakonsku obvezu. U Mostu su, međutim, priznali da su i oni za protekle izbore uzimali pozajmice od privatnih tvrtki.
“Za prošlu predizbornu kampanju Most nezavisnih lista”, stoji u njihovu pismenom odgovoru, “uzeo je pozajmicu od tvrtke Armus d.o.o. u vlasništvu Mije Prgometa, brata tadašnjeg člana Nacionalnog vijeća Mosta, Drage Prgometa. Također, Most nezavisnih lista uzeo je pozajmicu od tvrtke MegaKOP - Parketni centar d.o.o., čiji je direktor tadašnji član Nacionalnog vijeća Mosta, ujedno i član Udruge Promijenimo Hrvatsku, Bruno Iljkić. Riječ je o sveukupnom iznosu od 450.000 kuna. Pozajmica za prvu kampanju prijavljena je Državnom izbornom povjerenstvu, odnosno pitali smo Državno izborno povjerenstvo možemo li financirati kampanju pozajmicom te smo dobili potvrdan odgovor, s tim da navedena sredstva unosimo kao vlastita. Pozajmica je vraćena odmah. Most nezavisnih lista nema neotplaćenih kredita i pozajmica. Za ovu kampanju Most nezavisnih lista ima vlastita sredstva, ne planira se zadužiti”.
Zaduženja SDP-a
Član Predsjedništva SDP-a Peđa Grbin tvrdi da postojeći zakonski okvir treba poboljšavati tako da se reagira na situacije iz prakse.
Priznaje da se i SDP zaduživao, ali samo, tvrdi, kod banaka. “U nekoliko izbornih ciklusa uzimali smo kredite kod Zagrebačke i Privredne banke, a za predstojeću kampanju zadužit ćemo se kod Zagrebačke banke”, rekao je.
“HSS je uzimao kredit kod Zagrebačke banke za prošle izbore i drugih kredita, makar koliko je meni pri dolasku na čelo stranke rečeno, nema”, rekao nam je predsjednik HSS-a Krešo Beljak. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu je ustvrdio: “Uvijek smo i o ovom aspektu našeg poslovanja transparentno izvještavali. Zadnji kredit smo podigli u Erste banci s kamatnom stopom od 6,3 posto, a to su bila 3,5 milijuna kuna za prošle parlamentarne izbore”.