Na službenim stranicama Hrvatskog sabora u utorak oko ponoći osvanuo je prijedlog programa Vlade koju bi vodio Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i mandatar za sastavljanje Vlade. Predsjednik Sabora Božo Petrov najavio je da će u srijedu rasprava o novoj Vladi započeti u 11 sati.
U dokumentu na 46 stranica na početku se izlažu temeljna polazišta pa se tako, između ostalog, navodi da su ciljevi Vlade politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast i društvena solidarnost. Vlada će, navodi se, posebnu pozornost posvetiti definiranju mjera usmjerenih na gospodarski razvoj, a osobiti će napor uložiti i u zaštitu obitelji. Uz zaštitu manjinskih prava i dijalog s vjerskim zajednicama, Plenković u programu obećava i 'odgovorno suočavanje s prošlošću i osudu svih nedemokratskih sustava koji su u Hrvatskoj kroz proteklo stoljeće prouzročili tragična stradanja, progone i likvidacije političkih neistomišljenika'.
Kao temeljni ciljevi do 2020. godine navedeni su ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost.
Najavljena je izrada bilance nacionalnog bogatstva i Strategije nacionalnog održivog razvoja, a osnovat će se i ekonomski savjet koji će, za razliku od nekih svojedobnih Mostovih ideja, imati samo savjetodavnu ulogu.
Ključnih 12 mjeseci i 5 osnovnih stupova
'Sljedećih dvanaest mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban', navodi se u programu Vlade, nakon čega se nabraja pet osnovnih stupova na kojima će Vlada posebno raditi sa svrhom razvoja poduzetništva.
Prvo, Vlada kani provesti cjelovitu poreznu reformu i olakšati uvjete poslovanja, a spominje se i stavljanje neaktivne državne imovine u funkciju gospodarstva te temeljito restrukturiranje javnih poduzeća.
Drugo, Vlada će konkretnim mjerama ulagati u 'generatore rasta', odnosno djelatnosti s najvećim potencijalom rasta, među koje se ubrajaju poljoprivreda, turizam i industrija.
Treće, Vlada namjerava povećati učinkovitost institucija kroz pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova. Tu se spominje i digitalizacija, ali i jačanje neovisnosti pravosuđa, povećanje pravne sigurnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava.
Četvrto, nastavit će se s jačanjem održivosti javnih financija, što znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita s konačnim ciljem vraćanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskog. Tu se spominje i bolje korištenje EU fondova, a kao cilj do 2020. godine navedeno je postizanje uravnoteženog proračuna opće države i smanjenje javnog duga za deset postotnih bodova.
Peti stup razvoja poduzetništva Plenkovićeva Vlada vidi u reformi obrazovnog sustava.
12 cjelina
Nastavak programa razdvojen je na 12 cjelina, a najviše je prostora dano gospodarstvu, poljoprivredi i ruralnom razvoju.
No, započinje se s cjelinom 'Poslovno okruženje, poduzetništvo i investicije', u sklopu koje se iznosi niz općih stvari i ciljeva, poput stvaranja boljih uvjeta poslovanja i manjih administrativnih troškova, brzog dobivanja dozvolja uz što manje administrativnih prepreka, sređivanje vlasničkih odnosa i sl.
Nastavak kurikularne reforme
Kod obrazovanja, znanosti i sporta eksplicitno se navodi da će Vlada nastaviti kurikularnu reformu i najavljuje postizanje 'šireg društvenog dogovora' na temelju kojega bi se ostvarili reformski procesi temeljeni na 'kompetencijskom pristupu obrazovanju i učenju'.
Između ostalog, najavljuje se uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojemu poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvorama. Kao uzori su ovdje navedene prakse u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
CRO kartice
Na području gospodarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja konstatira se da se industrijski napredak Hrvatske mora temeljiti na tehnološkim, poslovnim i društvenim inovacijama. Obećava se snažan razvoj poljoprivrede, daljni razvoj i izgradnja sustava navodnjavanja, jačanje sektora ribarstva...
Najavljuju se i veća ulaganja u turizam, stvaranje raznovrsnije ponude i produljenje turističke sezone, ali i uvođenje CRO kartice kao novog modela hrvatskog turističkog vaučera koji bi svima u Hrvatskoj trebao omogućiti povoljniji odmor.
U općim se crtama navode temeljni ciljevi na području energetike, zaštite okoliša, prometne i širokopojasne infrastrukture te reindustrijalizacije.
Redefiniranje Mrsićeve mjere
Na polju tržišta rada i zapošljavanja, Vlada kani raditi na stvaranju učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada, na izradi kvalitetnog radnog zakonodavstva...
Najavljeno je redefiniranje mjere 'stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa' i davanje kredita mladima do iznosa od 350.000 kuna za pokretanje vlastitog biznisa.
Na polju demografije, Plenkovićeva Vlada namjerava uvesti izmjene u naknadi za novorođeno dijete, naknadi za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, ali i izmjene u dječjem doplatku, pravima i statusu roditelja-odgajatelja u obitelji s četvero i više djece, no ne iznose se konkretne mjere.
Najavljuje se i modernizacija javne uprave s ciljem izgradnje uprave okrenute rezultatima, koja strateški promišlja i uvijek je korak ispred izazova. U tom će se smislu uspostaviti jedinstveno upravno mjesto na kojem će se na jednom mjestu moći dobiti svi odgovori, uvest će se mjesečno otvoreno savjetovanje za poduzetnike te smanjiti broj agencija i drugih javnih tijela, no ne navodi se na koji način. Obećava se i depolitizacija i informatizacija.
Nedostaci izbornog sustava
Plenkovićeva Vlada kani i reformirati izborni sustav, a u programu se navodi da će se 'ispraviti nedostaci' i riješiti problem prevelikih odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama.
Obećava se i poboljšanje sustava javne nabave, borba protiv korupcije, bolje upravljanje državnom imovinom te uvođenje brzog interneta u svako kućanstvo do 2020. godine.
Vlada najavljuje i veću fiskalnu odgovornost te provođenje politika koje će doprinositi stabilnosti javnih financija. Kod reforme poreznog sustava, navodi se da će ona obuhvaćati porez na dobit, porez na dohodak, doprinose, porez na dodanu vrijednost, porez na promet nekretnina i imovinske poreze, a reformirat će se i porezni postupci.
Pomoć blokiranima
Građanima s blokiranim računima obećava se pomoć kroz izmjene Ovršnog zakona kreiranjem dugotrajne sheme za otplatu dugova, a najavljuje se i onemogućavanje uporabe valutne klauzule kod dugoročnih stambenih kredita u onim valutama uz koje nije vezana domaća monetarna politika. U programu Vlade se najavljuje i ustrajanje na jačanju transparentnosti u poslovanju Hrvatske narodne banke.
Kada je riječ o regionalnom razvoju, Vlada planira smanjiti razinu centraliziranosti i reorganizaciju na način da će se poslovi obavljati na onoj razini koja može učinkovito odgovoriti na zahtjeve poduzetnika i građana, što uključuje novu raspodjelu odgovornosti i ukidanje preklapanja poslova regionalnih i lokalnih jedinica.
Posebno se ističu i EU fondovi, odnosno Vladina namjera da osnaži njihovo uspješno korištenje.
Inkluzivni dodatak
Na području socijalne politike, navodi se stvaranje učinkovitog, transparentnog i pravednog sustava socijalne skrbi, smanjenje siromaštva i vraćanje dostojanstva osobama s invaliditetom, pri čemu je najavljeno uvođenje inkluzivnog dodatka.
U zdravstvu se obećava ukidanje listi čekanja za žurne preglede te ograničavanje vremena čekanja na maksimalno pola godine za preglede i zahvate koji nisu hitni. Osnovna zdravstvena zaštita definirat će se tzv. zdravstvenom košaricom, a donijet će se i Nacionalni plan razvoja bolnica i osigurati besplatnu palijativnu skrb dostupnu 24 sata dnevno.
Povećanje penzija
Za mirovinski se sustav konstatira da je dugoročno neodrživ zbog čega zahtijeva daljnju reformu. Konkretne mjere u tom pogledu se ne najavljuju, ali se obećava povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, uvođenje nacionalne mirovine te omogućavanje dobrovoljnog ostanka na tržištu rada i nakon 65. godine.
Vlada namjerava vratiti povjerenje hrvatskih branitelja prema politici, a između ostalog najavljuje proglašenje Vukovara područjem posebnoga pijeteta prema žrtvama.
Najavljeno je i postupno povećanje udjela financiranja kulture iz državnog proračuna.
Na polju zaštite prava nacionalnih manjina navodi se da će Vlada u prvih 60 dana u suradnji s predstavnicima manjina pripremiti Operativne programe za pojedine manjine, a svakih pola godine održavat će se konzultacije s premijerom o provođenju Vladina programa u tom pogledu. Najavljena je i provedba niza drugih mjera za manjine.
Smanjenje RTV pristojbe
Vlada najavljuje donošenje Medijske strategije koja će utvrditi prioritete razvoja medijske politike i medijskog zakonodavstva. Pokrenut će se donošenje novog Zakona o Hini, a izmjenama Zakona o HRT-u ojačat će se, tvrdi se, neovisnost javnog RTV servisa. Poduzet će se mjere kako bi se stekli uvjeti za postupno smanjenje RTV pristojbe te će se inzistirati na restrukturiranju HRT-a.
Na polju nacionalne sigurnosti najavljuje se donošenje Strategije nacionalne sigurnosti, uspostavljanje snažnije suradnje obavještajnih i sigurnosnih službi u kontekstu borbe protiv terorizma te jačanje obrambenih sposobnosti Oružanih snaga.
Vanjska politika
Na kraju se najavljuje veći angažman u korištenju prednosti članstva u EU i NATO-u, a ciljevi vanjske politike su ostvarivanje nacionalnih interesa, podrška BiH i ostalim državama jugoistočne Europe na putu prema EU i NATO-u, osnaživanje srednjoeuropske dimenzije Hrvatske...
Posebna će se pažnja posvetiti pripremama za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine.