Ministrica obrazovanja iz kvote HNS-a (nestranačka) Blaženka Divjak očito nema namjeru baviti se isključivo raspetljavanjem zavrzlame s kurikularnom reformom. Sudeći prema zadacima koje je stavila pred svoj tim u Ministarstvu, neke od projekata planira realizirati već od jeseni. U Ministarstvu od listopada planiraju pokrenuti i projekt programiranja u osnovnim školama, a od iduće školske godine i zamijeniti izbornu informatiku obveznim predmetom.
Prema potvrdi Lidije Kralj, ministričine novoimenovane pomoćnice za strategiju i i opće obrazovanje, u pripremi je projekt uvođenja obavezne informatike u više razrede osnovnih škola.
- U pripremi je izmjena zakonske infrastrukture koja nam je potrebna da možemo uvesti obavezan predmet informatiku.
Plan je krenuti s petim osnovne, a nakon analize koja će pokazati koliko imamo nastavničkog kadra za taj predmet, vidjet ćemo postoji li mogućnost paralelnog uvođenja predmeta informatika u 5. i 6. razredima - kaže Lidija Kralj, koja se niz godina bavi međunarodnim projektima iz informatike i sigurnosti djece na internetu.
Priprema projekta
Za pripremu projekta, dodaje, imaju godinu dana vremena s obzirom na to da je plan novi kurikulum informatike primijeniti od školske godine 2018./19. Godinu poslije informatiku bi kao obavezan predmet imali i učenici 7. i 8. razreda.
- Imamo sposobnih učitelja jer područje informatike pokriva širok spektar - od učitelja razredne nastave s pojačanim predmetom informatika pa do raznih inženjerskih kadrova. Računamo da svi žele tu promjenu o kojoj se priča 20 godina i da će s voljom prihvatiti dodatno usavršavanje. Niz država nas je pretekao, moramo proučiti njihova iskustva i vidjeti koji nam model najbolje odgovara - kaže L. Kralj po čijem je mišljenju godina dana pripreme dovoljna za ključnu stavku - usavršavanje učitelja.
Predmet informatika provodi se u školama kao izborni predmet prema zastarjelom nastavnom planu i programu iz 1994. godine (po kojemu se, primjerice, računalo sastoji od utora za disketu). Informatika je izborna od petog osnovne, u nekim školama tek od sedmog razreda.
Prema planu Ministarstva, izborna informatika postala bi obvezna sa 70 sati godišnje, odnosno učenici bi je na rasporedu imali dva sata tjedno. Naglašavaju da je potrebna dobra priprema za koju je godinu dana dovoljno. Lidija Kralj spominje primjer Engleske koja je u godinu dana zaustavila stari i uvela novi program informatike.
Bez novih zaposlenja
- Njihovi učitelji pritom nisu uopće znali programiranje, a naši učitelji informatike znaju programirati jer je to redovno područje njihove edukacije. Naravno, treba ih dodatno educirati - napominje L. Kralj, koja pretpostavlja da obavezni predmet ne bi trebao podrazumijevati nova zapošljavanja u školama.
Lidija Kralj radila je na pripremi novoga kurikuluma iz informatike, koji na javnoj raspravi nije imao velik broj primjedbi te bi kao temelj nastave obaveznog predmeta poslužio upravo novi kurikulum. Njegovo uvođenje uključuje usavršavanje nastavnika, a za to je moguće povući sredstva iz fondova EU.
Kako će uvođenje novoga predmeta utjecati na ukupnu satnicu, zbog koje se izborna nastava informatike u dijelu škola provodi u suprotnoj smjeni, u Ministarstvu kažu da će procijeniti nakon detaljne razrade modela.
Pozivajući se na krilaticu “tehnologija, a ne ideologija”, ministrica Blaženka Divjak za Jutarnji kaže da će u rujnu predstaviti projekt rađen u suradnji s CARNetom, a kojim će se učenicima i nastavnicima omogućiti da već od jeseni koriste programiranje u svim predmetima u jednom od viših razreda osnovne škole.
- Naše učenike i nastavnike treba motivirati i potaknuti da tehnologiju upotrijebe za učenje. Za učenike je važno da sustavno razvijaju algoritamsko razmišljanje i za nastavnike da integriraju tehnologije i programiranja u sve predmete.
Na taj način će se dodatno razvijati kreativnost i inovativnost učenika. Ovaj projekt radimo u suradnji s CARNetom, a uključit ćemo i druge partnere tako da projekt bude inspirativan, izvediv i integrativan te da hvatamo korak s najboljim obrazovnim sustavima u svijetu - najavljuje ambiciozno ministrica Divjak.
Željko Stipić, školski sindikat Preporod: Ovo je samo selektivna inačica reforme, a ne cjelovito rješenje
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić upozorava na problem opremljenosti škola i edukacije kadra, no ne smatra da je riječ o nerješivim problemima.
- Naravno da će to koštati ozbiljne novce koji se ne vide u proračunu, ali tu su spasonosni EU fondovi - kaže.
Kada je riječ o preopterećenosti učenika i problemu s napumpanom satnicom, procjenjuje da u školstvu nastaje veći problem kada se pokušava smanjiti satnica.
- S uvođenjem informatike ne vidim da bi bilo otpora, kao ni s pričom o dodatnom opterećenju djece, tim više što je novi predmet njima prihvatljiv. Za mene je problem to što u ovome vidim naznaku da se ipak u nekome smislu odustaje od cjelovite preobrazbe sustava i kreće s parcijalnim rješenjima. Oko cjelovite kurikularne reforme očito nema dogovora i vrlo teško će ga biti postići. Ministrica pokušava na mala vrata progurati svojevrsnu selektivnu inačicu reforme. Dobra je procjena da se ide s informatikom jer je tu teren dobro pripremljen. Pritom bi ovim potezom na svoje došla brojna interesna skupina - zaključuje Stipić.