Novi Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona, koji se upravo nalazi na e-savjetovanju, uz neke pozitivne odredbe koje, primjerice, reguliraju rad stranih on-line kladionica, donosi i određene nebuloze na koje upozoravaju računovođe.
Tako se prvi put u članku 24. Pravilnika definira da računovodstveni servisi moraju imati, ni manje ni više nego - certificirane osobe za skeniranje.
“Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku mogu vršiti osobe koje su za tu svrhu certificirane od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj”, piše u prvom stavku tog članka, što je izazvalo opću zabrinutost među računovođama.
Naime, uopće pojam da osoba za skeniranje mora imati certifikat zvuči potpuno suludo, a pitanje je i tko će raditi certificiranje, jer iz ovog članka to nije jasno, pa se računovođe pribojavaju da će im se nametnuti obveza koja košta, a koju bi u konačnici oni mogli prevaliti na svoje klijente, odnosno poduzetnike.
administracija Davor Brkić, iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) i predsjednik Udruženja računovođa HGK kaže kako je Vlada zadnjih godina napravila nekoliko pozitivnih koraka prema digitalizaciji uprave, ali da bi ovo predstavljalo velik korak unatrag jer bi se zbog certificiranja povećali troškovi poslovanja.
- Osim toga, tu bi onda moglo doći i do pogodovanja određenim skupinama koje bi izrađivale certifikate, ili kada bi netko imao monopol nad takvim poslom što nikako ne bi bilo dobro za gospodarstvo - kaže Brkić.
Dodaje kako se ne može zbog specifičnosti posla procijeniti koliko bi to utjecalo na cijenu, ali zbog nametanja brojnih drugih obveza u ovom Pravilniku sve bi moglo poskupjeti za 20 do 30 posto.
- Iz ovoga što je napisano nije jasno tko bi to provodio, pa će se vjerojatno morati raditi dodatni dokumenti uz ovaj pravilnik, što je opet gomilanje administracije. Ukoliko bi certificiranje radila neka državna ustanova besplatno, onda to ne bi bio problem, a ako bude drugačije, to će predstavljati dodatan trošak poduzetnicima - poručuje Brkić.
Također, Brkić navodi i spornu odredbu u članku 37. Pravilnika, koja kaže da osim certificirane osobe za skeniranje, porezni obveznik mora imati i osobu odgovornu za zaštitu podataka.
- To vam je nešto slično kao nametnuta obveza za GDPR, a svaka takva dodatna obveza znači da će zaposlenik imati manje vremena za obavljanje svog osnovnog posla - upozorava Brkić.
pristup opremi I u članku 38. Ministarstvo financija definirane su dodatne obveze za sve porezne obveznike ili njihove računovođe koji uvode ili mijenjaju program, bazu podataka ili format zapisa. Pa se tako propisuje čak i format i struktura zapisa, a u pisanom obliku računovođe moraju opisati “svrhu, opseg i način korištenja programa, minimalne hardverske i softverske zahtjeve, predviđeni način trajne pohrane zapisa, te mjere zaštite od neovlaštenog pristupanja, mijenjanja i gubitka podataka”.
- To je dodatni trošak jer mi nismo IT-jevci da bismo sami znali to raditi, što znači da moramo outsourcati usluge i prisiljeni smo prevaliti trošak na naše korisnike, odnosno poduzetnike - kaže Brkić.
U novom Pravilniku ostala je i prijašnja odredba, što je, kažu u IPRH-u, očito prošlo ispod radara, a to je da se propisuje u članku 28. stavku 1. mogućnost da Porezna uprava traži od računovodstvenog servisa da im preda računalnu opremu, ne u tijeku nadzora, nego na zahtjev, pa se oni pitaju na čemu će raditi i što s drugim klijentima ako im se zbog jednog sumnjivog posla oduzme sva oprema. Naime, taj članak propisuje da porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, a u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, moraju omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci te predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala.
troškovi - Za tako nešto bi doista trebala postojati osnovana sumnja i dokument koji dokazuje da je došlo do pokušaja kriminalne radnje, a u ovom članku nije jasno navedeno u kojim slučajevima se plijeni oprema, pa ispada da se mora na zahtjev dostaviti Poreznoj upravi. Vi, dakle, ostajete bez opreme i ne možete raditi s ostalim klijentima, što je apsolutno neprihvatljivo - tvrdi Brkić.
Njihova je udruga poslala kritike na sporne odredbe Ministarstvu financija, kao i Ministarstvu gospodarstva, te će ukoliko bude potrebno te primjedbe poslati i Europskoj komisiji.
To nam je potvrdio i ministar financija Zdravko Marić, koji obećava da će sve primjedbe pozorno proučiti, te da će se očitovati na vrijeme.
- Očitovat ćemo se o svim prijedlozima koje dobijemo pa tako i na njihove tijekom javnog savjetovanja koje traje tri tjedna. Nije sigurno ideja povećavati administrativne ili bilo koje druge troškove - poručuje Marić.
Gasimo pristup stranim internet kladionicama
Pravilnikom o provedbi OPZ-a detaljno se propisuje provedba članka 44. Zakona na način da nadležno porezno tijelo utvrđuje “činjenicu nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta i izdaje nalog o zabrani rada”. Sukladno Pravilniku nalog bi se dostavljao nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), a izvršavaju ga pružatelji usluge pristupa internetu (operatori) u roku od sedam dana.
“Nadležno porezno tijelo izvješćuje vlasnika domene o izvršenoj blokadi pristupa sadržaju njegove internet stranice putem javne obavijesti na svojim internet stranicama, javna obavijest predstavlja listu web adresa kojima je blokiran pristup sadržaju te sadrži poziv vlasniku domene da se u roku 30 dana javi radi otklanjanja uzroka blokade”, ističu u Poreznoj upravi, dodajući kako je reguliran postupak prekida blokade i brisanja s liste blokiranih. Prekršajni postupak protiv operatora koji nije blokirao pristup sadržaju prema izdanom nalogu pokreće, pak, nadležno porezno tijelo.
Zdravko Marić, ministar financija, ističe kako se ovim odredbama nije cilj ograničavanje slobode govora, odnosno cenzura, nego da je Porezna uprava reagirala na prijedlog domaćih kladionica i priređivača igara na sreću koje su zahtijevale da se regulira rad internet kladionica koje posluje iz inozemstva i bez kontrole. Nadalje, Nacrtom Pravilnika predlaže se i da se obvezujuća mišljenja Porezne uprave donose bez ograničenja u temama, a jedini uvjet jest da je transakcija, poslovni događaj i djelatnost buduća i namjeravana.
Obvezujuće mišljenje za određene aspekte poreznih pitanja moguće je donijeti uz sudjelovanje sudskih vještaka s popisa stalnih sudskih vještaka iz pojedinog područja, a rokovi donošenja obvezujućih mišljenja se produljuju, od ranije propisanih 60 na 90 dana (osnovni rok), a koji se može produljiti za 45 (ranije 30) dana. Rokovi će se produljiti jer se očekuje povećanje opsega posla Porezne uprave.
- Uvodi se obveza da svaki porezni obveznik ili osoba koja mu vodi knjige ima certificiranu osobu za skeniranje
- Računovodstveni servisi morat će imati i osobu za zaštitu podataka
- Ostaje i prijašnja odredba da se na zahtjev Poreznoj upravi preda sva računalna oprema
- Računovođe će morati outsourcati IT usluge jer im se nameće obveza obavljanja informatičkih poslova