Iako je jučer Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, najavio da se njegov klijent “vraća u Hrvatsku”, na taj će put, neslužbeno doznajemo, sam, bez oca Ivice Todorića, vlasnika Agrokora.
Naši neslužbeni izvori govore da je strategija obrane vlasnika koncerna drugačija od one kakvu priprema odvjetnički tim za njegova sina te kako je moguće da će se Ivica Todorić navodno protiviti ekstradiciji kada do nje dođe.
Našao odvjetnika
Pokušali smo jučer u britanskoj National Crime Agency (CNA) doznati jesu li već možda zaprimili neki dokument iz Hrvatske, ali rekli su nam da dok europski uhidbeni nalog nije na snazi ne mogu komentirati slučaj, pa ni objasniti proceduru samog postupka. Ni britanski odvjetnik Michael O’Kane, doznajemo, još nije spreman za medijske nastupe na temu Todorića. Njegova tajnica jučer nam je ponovila da mu pošaljemo email, iako smo to već učinili, te na njega nije odgovorio.
- Ne želi još javno istupati - rekao nam je dobro upućeni izvor.
Međutim, čini se da je strateški obrana Ivice Todorića sve bliže argumentu da se u Hrvatskoj protiv njega vodi politički montiran proces. Taj smjer obrane potkrepljuju Todorićevi recentni navodi na blogu, a i odvjetnica Jadranka Sloković ovih je dana nekoliko puta rekla: “Počeo je politički obračun protiv Todorića”. Tome u prilog ide i tužba ministrice Martine Dalić.
U Britaniji, naime, statistike objavljene na službenoj internetskoj stranici spomenute britanske agencije koja je nadležna za provedbu ekstradicije isto tako idu u korist Todoriću. U tim podacima navodi se da je od 2009. do 2016. bilo ukupno 55.838 zahtjeva, potom 10.532 uhićenja te samo 7436 izručenja. Recimo, 2016. bilo je, navodi se, 14.279 zahtjeva, 2102 uhićenja te 1271 izručenje.
Ekstradicija se u Velikoj Britaniji na temelju europskog uhidbenog naloga za hrvatske državljane odvija tako da se elektronskim putem izdaje nalog za uhićenje, zatim se organizira na sudu prvo saslušanje te ekstradicijsko saslušanje. U hitnim slučajevima tražena osoba može biti uhićena i prije zaprimanja europskog uhidbenog naloga, ali nalog mora biti izdan do saslušanja pred sudom koje se mora održati u roku od 48 sati od uhićenja. U Britaniji taj postupak izručenja provodi National Crime Agency te ako su zadovoljeni svi uvjeti, a nakon što je nalog izdan, osoba može biti uhićena te prepraćena pred okružni sud.
Na prvom saslušanju sudac mora potvrditi identitet tražene osobe, informirati pojedinca o procesu i pitati za pristanak na izručenje te u slučaju da osoba ne pristaje odrediti datum ekstradicijskog saslušanja. Ekstradicijsko saslušanje počinje u roku od 21 dana nakon uhićenja. Sudac tada mora biti uvjeren, navodi se, da ponašanje opisano u nalogu predstavlja kazneno djelo i da se ne može pobijati, zbog nedostatka dokaza ili pogrešne motivacije za izručenje, ili zato što je djelo palo u zastaru, također razmatra starost tražene osobe, zatim specifičnosti, primjerice, bi li bilo prikladnije da se osobi sudi u Britaniji. Sudac mora odlučiti bi li izručenje narušilo ljudska prava pojedinca.
Ako sudac odluči da bi “izručenje bilo razmjerno i kompatibilno”, ono se mora provesti. Međutim, postoji žalbeni proces, odnosno ako se tražena osoba protivi izručenju, može od višeg suda zatražiti odobrenje za žalbu.
Moguće žalbe
Taj zahtjev mora biti predan u roku od sedam dana. Ako viši sud to odobri, onda može podnijeti žalbu. Ako sud dopušta žalbu koju je podnijela tražena osoba, ukinut će se nalog za izručenje te naložiti otpuštanje osobe. Ako Visoki sud, pak, dopušta žalbu koju je podnijela država koja podnosi zahtjev, ukinut će nalog koji će otpuštati osobu i vratit će slučaj sudu. Postoji i mogućnost žalbe Visokom sudu. Isto tako se treba dobiti odobrenje za žalbu. Odobrenje izdaje Visoki sud, a žalba može biti podnesena samo ako slučaj uključuje “pravnu mjeru opće javne važnosti”. Tražena osoba trebala bi biti izručena u roku od 10 dana nakon posljednje odluke suda.