- Dobar izbor za prvi premijerov gromobran: Davor Božinović je sistematičan, korektan, iskusan. Jak potez i za nadzor ministara, posebno Mostovih... - komentira naš izvor blizak vrhu HDZ-a najavu mandatara Andreja Plenkovića da će Božinović biti predstojnik njegova ureda.
Božinovića su mediji dosad spominjali kao mogućeg potpredsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost, ali i ministra unutarnjih poslova, no Plenković mu je namijenio funkciju predstojnika ureda predsjednika Vlade. Tko je zapravo Davor Božinović, desna ruka šefa HDZ-a Plenkovića?
Smjena kruljca
Opisuju ga kao čovjeka iz sjene, iskusnog diplomata širokih vidika, koji nikad nije bio pretjerano zainteresiran za stranački život, dodaju da je opušteni profesionalac. Angažirali su ga i Stipe Mesić, Ivo Josipović, Jadranka Kosor, zato ga u HDZ-u baš i ne vole jer nije, kažu, “izvorni HDZ”, a neki idu čak toliko daleko da govore kako im se njegovi politički stavovi čine više lijevima nego desnima. No, Božinovića većina naših sugovornika smatra pravom osobom za predstojnika premijerova ureda.
- Pa nije Božinović Saucha... Govori jezike, ima iskustva, dobre kontakte i, ono što je najvažnije, osoba je od povjerenja Andreja Plenkovića - opisuje ga naš drugi sugovornik. Božinović se isto kad i Plenković učlanio u HDZ - 2011. godine, i to na na inicijativu J. Kosor. Tada se obratio sudionicima i rekao da je već jednom bio član HDZ-a 1990., ali nije pojašnjavao kako je i zašto istupio. Ni naši sugovornici ne sjećaju se te epizode. Na nagovor J. Kosor Božinović je postao ministar obrane.
- To je zapravo jedini put kad je bio frontman, inače je uvijek u sjeni - kaže naš sugovornik.
U njegovu mandatu na čelu MORH-a s mjesta zapovjednika Kopnene vojske smijenjen je general Mladen Kruljac. Na prošlim izborima Božinović nije ušao u Sabor, s Karamarkom nije imao poseban odnos.
- Ali uvijek je bio korektan, nikad nije javno kritizirao ni J. Kosor, ni Mesića ni Karamarka, ukratko dijete diplomacije - kaže naš izvor.
Odlikovanje
Poslije funkcije ministra vratio se na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a radi istodobno kao profesor na fakultetima - na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij “Organizacija i funkcioniranje EU”, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij “Globalna sigurnost i transatlantski odnosi”. Na zadnjim izvanrednim izborima bio je na petom mjestu liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Predsjednik Ivo Josipović 2013. godine nije mu dodijelio odlikovanje u povodu četvrte godišnjice ulaska Hrvatske u NATO savez, iako je bio među osobama koje se smatra zaslužnima za primanje Hrvatske u NATO. Božinović je bio jedan od tri hrvatska veleposlanika u Bruxellesu koji je aktivno radio na ulasku Hrvatske u Savez, navodno je bio, kako je tada pisao Jutarnji, predložen za dodjelu odlikovanja i taj je prijedlog dobio zeleno svjetlo predsjednikova Državnog povjerenstva za odlikovanja, ali je predsjednik Josipović odbio potpisati prijedlog, a neslužbeni izvori su tada za Jutarnji list rekli da se Josipoviću nije svidjelo što je Božinović ušao u HDZ.
Imovinska kartica
Božinović je karijeru započeo 1987. godine kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske, a tri godine poslije sjeo je na mjesto predsjednika Novačke komisije u Ministarstvu obrane. Od 1994. do 2005. obnašao je brojne diplomatske funkcije: viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova postao je 1994. godine, a nakon toga je bio savjetnik u veleposlanstvima u Bugarskoj te Bosni i Hercegovini. Zatim je obavljao dužnost zamjenika načelnika i načelnika za susjedne zemlje u MVP-u u rangu ministra-savjetnika, a 1999. postao je pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika.
Krajem devedesetih, kad su počele političke borbe unutar HDZ-a i institucija za političko nasljeđe Franje Tuđmana, Mate Granić imenovao ga je za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave. Božinović je 2000. godine radio kao koordinator za odnose sa SRJ u MVP-u u rangu veleposlanika, 2001. kao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a zatim 2002. kao veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori. Bivši predsjednik Mesić u veljači 2004. imenovao ga je novim predstojnikom Ureda predsjednika. Tada je najavljeno da će koordinirati savjetničku ekipu i preuzeti velik dio Mesićevih protokolarnih obveza. Godinu dana poslije postao je veleposlanik u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u. Božinović je i autor knjige “Uzajamna tranzicija NATO - EU - jugoistok Europe” (2010.), a bio je i pregovarač u pristupnim pregovorima RH-EU za poglavlja 30 (Vanjski odnosi) i 31 (Vanjska sigurnosna i obrambena politika). U posljednjoj imovinskoj kartici prijavio je neto plaću od 17.672 kune te dva stana: jedan od 132 kvadrata i drugi znatno manji, te poslovni prostor od 34 četvorna metra. Prijavio je i BMW 5, Peugeot 308 te motocikl.