DAN D

OVO JE PRVA LISTA SREDNJIH ŠKOLA KOJE UPISUJU NAJBOLJE UČENIKE Traži se upis dodatnih razreda...

CROPIX

 

U četvrtak će biti objavljene konačne ljestvice i počet će upisi. Donosimo liste škola koje privlače najuspješnije učenike

 

Nakon što je u zadnjem tjednu lipnja otvoren proces prijava obrazovnih programa za više od 40 tisuća učenika koji žele upisati srednju školu, danas se zaključava sustav e-upisa za odabir programa. Neizvjesnost roditelja i završenih osmaša traje do podneva, do kada su moguća zadnja pomicanja na ljestvicama poretka, ovisno o predomišljanjima učenika o prioritetima izbora programa. Svaki učenik može prijaviti maksimalno šest programa.

Prema podacima CARNet-a koji vodi e-upise, brojem prijava najzatrpanije su opće gimnazije (28.467), slijede ih ekonomski programi (11.518), jezične (9331) i prirodoslovno-matematičke gimnazije (8548) te program hotelijersko-turističkog tehničara (6357), medicinske sestre/tehničari (5439), elektrotehničari (4288) i komercijalisti (4040). Riječ je o stanju od petka poslijepodne.

Spas je prijemni

Škole ove godine u prve razrede mogu primiti 46.247 učenika u 2077 razreda, od čega je 25 posto mjesta rezervirano u gimnazijama.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja zasad su, navode, stigla četiri zahtjeva škola za otvaranjem dodatnog razreda - riječ je o školama s apliciranim prijavama učenika s iznimno visokim brojem bodova, a koji nisu stali u upisnu kvotu. Takve škole u pravilu traže odobrenje za još jedan razred.

Jedna od njih je zagrebačka Gimnazija Tituša Brezovačkog: škola visokog bodovnog praga - 77 bodova (lani 75) može primiti 112 učenika, a ukupno je prijavljeno njih 770. Po jučerašnjem stanju ljestvice oko podneva, za 164 kandidata ta je škola bila prvi prioritet, a 138 đaka ima 80 bodova (toliko ima i zadnji na listi). Ravnatelj Damir Jelenski kaže da u školi ovih dana proživljavaju “patnju u slavi”.

- Nismo mogli predvidjeti ovoliki porast interesa učenika s maksimalnim brojem bodova i zato nismo uveli prijemni koji bi nas spasio u ovoj situaciji. Tražili smo od Ministarstva odobrenje još jednog razreda. Iz dosadašnjeg iskustva možemo očekivati odobrenje razreda - kaže Jelenski, čijoj školi otvaranje dodatnog odjeljenja predstavlja prostorni problem. Škola ima 430 učenika i sada treba naći rješenje za predviđenih četiri, odnosno - pet razreda.

- Imamo dva rješenja, jedno je loše, drugo još lošije. Odlučit ćemo se za manje loše i žrtvovati učionicu za jezik, umjesto one za likovni i glazbeni - najavljuje ravnatelj.

Dodatni bodovi

Prema podacima CARNet-a, koji vodi e-upise, Gimnazija Tituša Brezovačkog svrstala se u petak na četvrto mjesto škola u Hrvatskoj koje su uspjele privući učenike s najvišim brojem bodova. Prva dva mjesta zauzimaju dva programa zagrebačke XV. gimnazije (MIOC). U prirodoslovno-matematičkom programu gimnazije prvoplasirani učenik ima 87,5 bodova, a u međunarodnom IBMYP programu 85,14. Slijedi zagrebačka XVI. gimnazija gdje kandidat s vrha ima 84,93 bodova. Ostatak liste škola koje biraju superodlikaši, uglavnom s dodatnim bodovima s natjecanja, su iz Siska, Ogulina, Varaždina, Rijeke, Virovitice, Požege, Slavonskoga Broda i Zadra.

CARNet-ova druga tablica pokazuje stanje u deset škola s najvećim brojem prijava. Prvih šest su zdravstvene i medicinske škole u Splitu, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu. Njihova je situacija u trenutku slaganja tablice takva da mogu primiti u prosjeku svakog devetog učenika. Ukupnim brojem prijava u Zagrebu su najzatrpanije X. gimnazija Ivana Supeka, VII., VIII i XI. gimnazija. Tablica pritom ne pokazuje kolikom je postotku učenika pojedina škola bila prvi izbor, jednako kao što prethodna tablica s bodovima ne govori o broju bodova zadnjega u kvoti.

Majka iz Zagreba (podaci poznati redakciji) zadovoljna je trenutnim plasmanom svoje kćeri: jučer oko 13 sati pokazalo se da je kandidatkinja zadovoljila u svih šest programa, uključujući i prvi izbor - dvojezični program Prirodoslovne gimnazije Vladimira Preloga. U prijavljenim općim gimnazijama imala je visokih 79,72 boda, a u prirodoslovnim, s obzirom na drukčije bodovanje zbog različitih predmeta koje škole traže - 76,72 boda. Nije superodlikašica, ima četvorku iz kemije i fizike.

- Pomicanje lista iznimno je stresno pratiti jer se stanje mijenja svakih sat vremena i klizi za 10-ak mjesta. U jednom trenu dijete plače, u drugome vrišti od sreće. Otac je živciranje prepustio meni i moram priznati da sam se prilično nanervirala. Klinci danonoćno mijenjaju prioritete, čime izbacuju ili uvrštavaju drugog kandidata. Kad smo mi upisivali srednju bilo je manje stresa - zaključuje.

 

Pomicanje lista

U školi prvog izbora ove djevojke na 260 mjesta ukupno je oko 1600 prijava. Zlatko Stić, ravnatelj Vladimira Preloga, jučerašnjom provjerom kaže da zadnji kandidat za upis u gimnaziju ima 79,30 bodova, na dvojezičnom programu 76,40, a na kemijskom tehničaru 74,05.

- Svi programi su puni, negdje na jedno mjesto konkurira četiri učenika, negdje sedam. Izrazito smo zadovoljni jer uz tri državna predmeta bodujemo kemiju, biologiju i fiziku. Evidentno je da je sve više učenika s maksimalnim brojem bodova, pa je neminovna varijanta nešto promijeniti - kaže Stić.

Varijante o kojima se godinama razmišlja su: uvođenje male mature, nacionalnih ili standardiziranih testova u osnovnoj ili vraćanje prijemnih u srednje, s participacijom u ukupnom broju bodova od 30 do 40 posto. Ministarstvo obrazovanja školama dopušta uvođenje prijemnih. Lani ga je uveo MIOC, dodatnu provjeru imaju i u XVI. gimnaziji, a i drugi ravnatelji razmišljaju o toj varijanti za iduću godinu, upravo zbog borbe s hiperodlikašima.

Pojedini ravnatelji smatraju da osnovne škole popuštaju u ocjenama, zbog sve većeg pritiska roditelja na petice. Prema dostupnim podacima, 40 posto učenika osmi razred završava s odličnim uspjehom (7. razred 30 posto), 44 posto učenika osmi završava s četvorkom, a 14 posto s uspjehom dobar. Istraživanje Zrinke Ristić Dedić i Borisa Jokića s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, pokazalo je da postoji 4,9 posto učenika koji od 5 do 8 razreda ostvaruju prosjek 5,0, a izrazito najzastupljeniji su učenici iz Zagreba. Postojećim modelom upisa u srednje smanjena je uloga prosjeka, u korist zaključene ocjene iz predmeta važnog za pojedinu srednju školu.

Popularni programi

Naravno, navale nisu u svim školama (u kojima je ukupno više mjesta nego što je kandidata za upis), pa primjerice zadnji učenik s liste u Gimnaziji Dubrava ima 49,5 bodova.

Ključ odgovora zašto određene škole izazivaju povećani interes roditelja i učenika vidljiv je na primjeru dvije spomenute - “Tituš Bezovački” i “Vladimir Prelog”. Prva je popularnost zaslužila zbog jednosmjenske nastave koju imaju (prvi u Zagrebu) od 2001. godine, ponudom niza učenicima atraktivnih izvannastavnih programa, sudjelovanjem učenika na državnim natjecanjima. U drugoj se ističu atraktivnim programima poput sportske gimnazije i programa s dvojezičnom nastavom (STEM predmeti na engleskom), izvannastavnim aktivnostima, projektima (fondovi EU) i pozitivnom odnosu učenika i nastavnika.

U četvrtak, 13. srpnja, bit će objavljene konačne ljestvice poretka i upisi mogu početi.

Škole koje upisuju učenici s najvišim brojem bodova:

- XV. gimnazija, Zagreb (87,5)

- XVI. gimnazija, Zagreb (84,9)

- Gimnazija Tituša Brezovačkog, Zagreb (84)

- Gimnazija Sisak (83)

- Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin (83)

- Prva gimnazija Varaždin (83)

- Prirodoslovna i grafička škola, Rijeka (83)

- Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka (83)

- Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica (83)

- Gimnazija Požega (83)

- Gimnazija “Matija Mesić”, Slavonski Brod (83)

- Gimnazija Franje Petrića, Zadar (83)

 

ELIPSO

Izdvajamo