Nakon 1,275 milijardi eura vrijednog izdanja obveznica namijenjenih refinanciranju dijela duga cestarskog sustava, koje je zaključio u Londonu, ministar financija Zdravko Marić kreće u pregovore s domaćim banka oko izdanja obveznica u vrijednosti od oko 2,5 milijarde eura.
I te bi se obveznice iskoristile za refinanciranje duga cestarskih kompanija. U Ministarstvu financija očekuju da će cijeli posao uspjeti riješiti do kraja godine. U tom slučaju s krajem godine bila bi pokrivena otplata dvije trećine zaduženja cestarskih tvrtki - Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka - Zagreb. Ukupni njihov dug je 5,2 milijarde eura, a ovim izdavanjem obveznica namaknulo bi se oko 3,8 milijardi eura. Od ukupnog duga, HAC mora otplatiti nešto više od 3 milijarde eura, ARZ oko milijardu, a HC oko 800 milijuna eura.
Prema odluci Vlade, “londonske” obveznice se uplaćuju 27. studenoga 2017., a kamata po obveznicama isplaćivat će se jednom godišnje, počevši od 27. siječnja 2019., dok će se glavnica u cijelosti isplatiti po dospijeću. Dio toga išao bi na isplatu postojećih nepovoljnih kredita te reprogram i produžetak otplate ostalih zaduženja.
Raspodjela novca
Prema dostupnim informacijama, sljedeći tjedan će se u Ministarstvu financija potpisati ugovor između Ministarstva i cestarskih tvrtki oko raspodjele novca od obveznica iz Londona. Prema planu, Hrvatske autoceste bi, kao najviše zadužena tvrtka, dobile oko 620 milijuna eura. Plan je da HAC tim sredstvima u potpunosti otplati svoja dva kredita, a preostala sredstva iskoristi za otplatu preostalih rata kredita u ovoj godini te u prvom kvartalu sljedeće.
Do kraja godine HAC tako mora otplatiti još 200 milijuna eura. No, zahvaljujući emitiranju ovih obveznica, HAC neće morati dizati novi kredit za zatvaranje starih kredita, čije rate sada dolaze na naplatu. Autocesta Rijeka - Zagreb svojim bi dijelom novca otplatila jedan kredit, a Hrvatske ceste njih sedam.
Kamata 2,6 posto
Kako doznajemo, u pregovorima s domaćim bankama namjera je da se u svakoj cestarskoj tvrtki svi postojeći krediti spoje u jedan te bi se pregovaralo o načinu otplate i kamatama. Prema procjenama, kamata na tako “združeni” kredit mogla bi biti oko 2,6 posto, pa čak i manje. Naime, prilikom plasiranja dionica u Londonu interes investitora bio je u ukupnoj vrijednosti od oko 3 milijarde eura, no ministar Marić je “uzeo” 1,275 milijardi eura. Mariću je to važan ulog u razgovoru s bankama oko reprograma jer ako banke ne budu željele spustiti kamatu, ministar uvijek može otići po novo plasiranje obveznica u inozemstvo.
Što se tiče ročnosti kredita, zasad još nisu poznati detalji. U slučaju HAC-a rok za otplatu njegova posljednjeg kredita je 2037. godina. Taj rok bi, kako neslužbeno doznajemo, ostao i nakon dogovora oko reprograma, ali bi iznos godišnjih rata bio ravnomjernije podijeljen i na taj način bi se omogućilo da cestarske tvrtke, barem HAC i ARZ, svoja zaduženja plaćaju iz svojih prihoda. Osim toga, očekuje se i dogovor oko trogodišnjeg počeka na početak otplate.
Ministar Marić je još ranije najavio da bi dogovor oko refinanciranja mogao značiti najmanje 160 milijuna kuna godišnjih ušteda, odnosno oko dvije milijarde kuna u 12 godina ročnosti obveznice dogovorene u Londonu.
Ako ovi zahtjevni financijski dogovori uspiju, realiziralo bi se financijsko restrukturiranje cestarskih tvrtki, one bi svoje buduće godišnje kreditne obveze otplaćivale iz svojih prihoda. Paralelno s financijskim, u tijeku je i strukturno restrukturiranje cestarskih kompanija. Tako je tvrtka za održavanje i naplatu cestarine HAC-ONC ponovno pripojena HAC-u, kreće se u objedinjavanje sustava nabave u županijskim upravama za ceste, a oko 1000 ljudi će iz cestarskog sustava otići do kraja 2020. godine. Do kraja ove godine će biti ugovorena izrada Studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarine te će do kraja 2018. biti poznato koji će se sustav naplate cestarine primijeniti na autocestama.
Promijenit će Zakon da bi se Rosandić zaposlio u HAC-u
Ministar prometa Oleg Butković ne odustaje od namjere da Tomislava Rosandića imenuje predsjednikom Uprave Hrvatskih autocesta, doznaje Jutarnji list. Iako je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa još prije skoro dva mjeseca odlučilo da Rosandić ne može biti imenovan članom Uprave Hrvatskih autocesta jer bi prihvaćanjem te dužnosti prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, u Vladi se razrađuje ideja kako bi se zakonski omogućilo Rosandićevo imenovanje. Naime, kako doznajemo, ministar uprave Lovro Kuščević razmatra mogućnost izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojom bi se ukinula odredba da osoba koja je u Upravi jedne državne tvrtke i ima status državnog dužnosnika ne može po odluci Vlade otići na čelo druge državne tvrtke.
Prema sadašnjoj zakonskoj odredbi, “dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima” 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Upravo ta odredba je onemogućila Rosandića da sjedne na čelo HAC-a jer je u ovom trenutku član Uprave HEP-a. Prema mišljenju mnogih, riječ je o apsurdnoj odredbi zakona koja onemogućava prelazak dužnosnicima s jedne na drugu javnu dužnost.
Usprkos odluci Povjerenstva, kojem u tom slučaju nije preostalo drugo nego se držati propisane zakonske odredbe, u Vladi nisu krenuli u potragu za novom osobom kojoj bi povjerili HAC. Naime, u Vladi smatraju da je upravo Rosandić financijski stručnjak traženog profila koji će provesti zahtjevno restrukturiranje te tvrtke koje je u tijeku. Stoga je i sadašnjem predsjedniku Uprave Josipu Draženoviću već u dva navrata produžavan mandat. Prvo na mjesec dana, a prije neki dan mandat mu je produžen do daljnjega. (K. Žabec)