„Hrvatska vlada je ovoj situaciji, u kojoj se Agrokor, kao naša najveća kompanija, koja u nas i u susjednim zemljama upošljava oko 60.000 ljudi, pristupila maksimalno odgovorno, i u političkom i u komunikacijskom smislu“, odgovorio je predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković novinarima s kojima se sastao sinoć nakon audijencije u pape Frane.
Vlada je poslala, kaže on, „poruke umirenja i ohrabrenja, i kompaniji, i vjerovnicima, dobavljačima, i financijskom tržištu, a istodobno, gledajući najbolje prakse koje za slične situacije postoje u drugim zemljama pripremamo odgovarajući zakonski institucionalni okvir, u slučaju potrebe, da hrvatska država potakne ostvarivanje tri temeljna cilja: likvidnost kompanije, cjelovit plan njena restrukturiranja, njena dugoročna održivost.“ „Sve tri agencije za kreditni rejting ključne na globalnoj razini – i Standard&Poor's, i Moody's, i Fitch – praktički konvergiraju u ocjeni naše gospodarske politike, naše fiskalne stabilnosti. Hrvatska je pokazala da ima kontinuirani rast BDP-a u 2016, radimo na smanjenju javnog duga, 83,9 [posto jednogodišnjeg BDP] u 2016, to je prvi put da smo toliko smanjili javni dug, proračunski manjak će biti samo 1 posto“, zadovoljan je Plenković.
On obećava istu odgovornost u Smjernicama za 2018-2019 godinu i u Nacionalnom programu reformi „koji će se finalizirati tijekom travnja“. „Papa nam je poslao snažne poruke: kršćanske solidarnosti, nade, mira, i poruku zadaće svim šefovima vlada i država Europske unije da budu u ovim složenim uvjetima prvi akteri u rješavanju problema, koji će se okrenuti obrazovanju, mladima, pružanju ruke onima koji su u nevolji.“ „Rimska deklaracija je rađena u realnom duhu“, uljudno je Plenković objasnio koliko ima Papinih tema u današnjem dokumentu. „U Rimskoj deklaraciji nabrajamo sve današnje probleme i šaljemo poruku kako dalje, prije svega: sigurna Europa, i od terorizma i od kriminala, koja koristi svoj proračun i razvojnu politiku za svoj gospodarski razvoj ali i za socijalnu dimenziju, koja može odgovarati na izazove budućnosti.
Uvrstili smo u tekst poruku da Europa tješnje suradnje mora biti otvorena za sve. Europskim državama koje imaju aspiracije da postanu članice šalje se poruka da su vrata EU otvorena.2 „Europa je stalno bila kompromis, pa i kompromis Junckerovih scenarija. Svi smo svjesni da u ovom trenutku ne možemo ići na idealistički pristup još tješnje integracije“, odgovorio je Plenković na pitanje opredjeljuje li se Hrvatska za opciju tješnje suradnje. Raspravu o dvobrzinskoj Evropi Plenković je nazvao djelomično lažnom, jer da su nadležnosti na europskoj i nacionalnoj razini komplementarne. Važno je da tješnja suradnja bude otvorena svima, da se ne svede samo na velike prinosnike, koji pune proračun. Ulaskom u tješnju suradnju „realiziramo naše nacionalne interese, ali u tom procesu odgovarajuću ulogu moraju imati i nacionalni parlamenti“ i „zato smo unijeli načelo supsidijarnosti“, objasnio je hrvatski premijer.