Članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) važno je za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora, rekao je u četvrtak u Davosu hrvatski premijer Andrej Plenković.
On je u četvrtak popodne doputovao na Svjetski gospodarski forum u Davos, a svoj je boravak započeo s nekoliko bilateralnih sastanaka, među ostalim s glavnim tajnikom OECD-a Angelom Gurrijom.
"Razgovarali smo o koracima koje bi Hrvatska trebala poduzeti glede članstva u OECD-u, još gotovo jedinoj međunarodnoj organizaciji kojoj bismo mogli pristupiti a koja daje konačni legitimitet i u smislu gospodarskog stanja, i u smislu fiskalne odgovornosti, i funkcioniranja pravne države. To bi bilo vrlo korisno", kazao je novinarima Plenković nakon sastanka.
OECD ima 35 zemalja članica, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, a trenutno u fokusu ima Hrvatsku, Rumunjsku, Argentinu i Peru. Bilo bi dobro, smatra hrvatski premijer, da tijekom 2017. OECD potvrdi da je zainteresiran za ulazak Hrvatske te da onda krenu pregovori i Hrvatska se uspije priključiti u sljedećem valu proširenja.
Naglasio je da bi to Hrvatskoj dalo dodatni poticaj "osobito kod međunarodnih investitora što je na ovakvom skupu jedna od važnijih poruka".
Uz sastanak s Gurrijom, Plenković je razgovarao i s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini o nadolazećim skupovima Europskog vijeća kao i o BiH, Srbiji i Kosovu što su teme, kako je rekao premijer, „koje su i njoj i nama prioritetne“.
Premijer se sastao i sa švicarskom predsjednicom Doris Leuthard, te gruzijskim premijerom Giorgijem Kvirikashvilijem.
Hrvatski je šef vlade najavio susret s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u petak, te svoje sudjelovanje na panelu o jačanju europskog istočnog susjedstva na kojem će sudjelovati i srbijanski premijer Aleksandrar Vučić, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz i povjerenik za proširenje Johannes Hahn.
Plenković se sastaje sa Stoltenbergom po prvi put otkako je postao hrvatski premijer. “Želim čuti njegovu analizu s obzirom na sutrašnju inauguraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa kao i analizu sigurnosnog stanja na jugoistoku Europe te hrvatske uloge u NATO-u”, rekao je premijer, te dodao kako je važno da je Hrvatska ove godine povećala proračun za obranu.
“Mislim da je to pravi signal jer NATO želi takve zemlje koje su u stanju biti interoperabilne s ostalim saveznicama “, rekao je Plenković.
Panel će pak biti prigoda da predstavim hrvatska stajališta o tome kako gledamo na situaciju u hrvatskom susjedstvu, da govorimo o politici europskog susjedstva, o BiH – što je za nas prioritet, o odnosima sa Srbijom, stabilnim odnosima Srbije i Kosova ali naravno i daljnjem putu zemalja kao što su Ukrajina i Gruzija, pojasnio je Plenković.
“Poruka je Hrvatske da je prije svega nužna stabilnost u našem susjedstvu jer to omogućuje kvalitetan i prosperitetan rast naše zemlje", rekao je.
Iako se, prema najavama, neće raditi o bilateralnom susretu, premijer Plenković i premijer Vučić potvrdili su da će Davos biti prigoda za razgovore.
Svjetski gospodarski forum, neprofitna organizacija osnovana 1971. sa sjedištem u Ženevi, ove godine u središtu interesa godišnjeg sastanka ima pitanje populizma na koji će političari, ekonomisti, znanstvenici, umjetnici i aktivisti pokušati dati odgovore iz različitih aspekata.
Gotovo 300 političkih čelnika iz 70 zemalja i oko 1000 čelnika velikih kompanija o tome raspravljaju od utorka do petka u Davosu, kao i o poticanju gospodarskog rasta, socijalnoj inkluziji i širenju automatizacije u industriji što dovodi do ukidanja radnih mjesta.