Isplata zaostatka mirovina pripadnicima HVO-a, Zakon o hrvatskim braniteljima, hitni saziv plenarne sjednice o pravima Hrvata u dijaspori, rješavanje problema dvostrukog oprezivanja hrvatskih građana u inozemstvu i izrada akcijskog plana za uključivanje gospodarstvenika dijaspore te donošenje zakona u tu svrhu bilo je pet uvjeta kojima je nezavisni zastupnik Željko Glasnović uvjetovao potporu hrvatskoj Vladi.
Te zahtjeve jučer je objavio i na svojoj Facebook stranici, a svojim potpisom podržali su ih premijer Andrej Plenković, ministar branitelja Tomo Medved i Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a Glasnović je zauzvrat dao potpis podrške Gordanu Jandrokoviću za novog šefa Sabora.
Pet uvjeta koje je general Željko Glasnović dao Vladi
- Isplata zaostatka mirovina pripadnicima HVO-a
- Što žurnije stavljanje u proceduru Zakona o hrvatskim braniteljima
- Hitan saziv plenarne sjednice o pravima Hrvata u dijaspori
- Rješavanje problema dvostrukog oprezivanja hrvatskih građana u inozemstvu
- Izrada akcijskog plana za uključivanje gospodarstvenika dijaspore i donošenje zakona u tu svrhu
Pet uvjeta koje je general Željko Glasnović dao Vladi
Njegova jučerašnja potpora Vladi veliki je obrat u odnosu na ono što se događalo u četvrtak, kada se raspravljalo o opozivu ministru financija Zdravku Mariću. Glasnović je tada odbio glasovati u sabornici, a kako je poslije objasnio, na takav potez se odlučio jer ne želi biti “ping-pong loptica između lijeve i desne Udbe”.
Poziv majke
Ranije je pak najavljivao da neće podržati Vladu koju će podržati SDSS Milorada Pupovca ili pak HNS Vesne Pusić.
Glasnovićevu potporu vladajućima, prema saznanjima Jutarnjeg, omogućio je pak ministar Medved.
- Ja sam morao neke uvjete staviti na stol, a Medved je potpisao te zahtjeve. I Plenković je to potpisao, moja je savjest čista. Dvije su kratke točke, rješavanje pitanja HVO-a i rješavanje pitanja hrvatske dijaspore - objasnio je svoj čin Glasnović.
Nakon dane potpore, njegova Facebook stranica doslovce se užarila.
“Ti si sramota”, “A gdje su tu SDSS, IDS i HNS?”, “Jadna domovina u kojoj su takvi generali”, “Upravo si potpisao za desno krilo UDBA-e”, bili su neki od komentara.
Nezahvalno je analizirati mogući trošak zahtjeva za koje je Željko Glasnović dobio potpis od premijera Adreja Plenkovića, jer se ne zna konačni prijedlog zakona o hrvatskih braniteljima, ali po točki jedan koja se odnosi na HZMO-ov zaostatak pripadnicima HVO-a trošak iznosi oko 200 milijuna kuna za oko pet tisuća pripadnika HVO-a.
No, ako bi se sukladno dosadašnjim maksimalističkim zahtjevima u okviru Zakona o pravima hrvatskih branitelja zbilja izjednačila prava pripadnika HVO-a i HV-a, prethodne analize su pretpostavljale da bi trošak mogao biti na razini od pola milijarde do 1,5 milijardi kuna godišnje samo za mirovine pripadnika HVO-a, bez troškova drugih prava za invalidnine, stambeno zbrinjavanje, vozila, prava na opskrbnine, ortopedska pomagala i druga prava. Prema neslužbenim informacijama, navodno je na užem kabinetu Vlade nedavno premijer sa suradnicima donio odluku da se zbog financijskih razloga ne može prihvatiti većina prava iz Zakona o braniteljima koje je predložilo Ministarstvo branitelja Tome Medveda, zbog čega je ministar obrane navodno bio jako ogorčen.
Zbog toga se možemo samo nadati da je premijer Andrej Plenković postavio neke “osigurače” u dogovoru s Glasnovićem koji jamče da se neće moći realizirati riskantne financijske avanture po tim pitanjima.
Dapače, teško je povjerovati da bi predsjednik Vlade u nastojanju da sačuva parlamentarnu većinu to platio milijardama kuna poreznih obveznika. Mada, u politici nikad ne treba reći nikad.
Matićeva računica
Kada su 2015. prvi put procurile informacije da bi HDZ nakon izbora mogao donijeti takav zakon, novinari su se obratili Ministarstvu branitelja kojem je tada na čelu bio Fred Matić, a odgovor je bio prilično tmuran.
“Republika Hrvatska za korisnike mirovina (njih 6849 s prosječnom mirovinom od 2803,79 kuna) ostvarenih temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji izdvaja godišnje 230,437.892,52 kune.
Osim njih, određen broj pripadnika HVO-a u RH je ostvario pravo na mirovinu i prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a njihov broj može biti najviše oko 10.000 korisnika.
Ukoliko bi svih 10.000 ostvarivalo prosječnu mirovinu od 5.102,84 kune, na godišnjoj bi razini bilo potrebno 612,340.800,00 kuna”, stajalo je tada u odgovoru Ministarstva.
Jednako tako je Ministarstvo tada procjenjivalo da je ukupno otprilike 25 tisuća bivših pripadnika HVO-a koji bi u BiH ostvarivali prava prema tamošnjem zakonu o pravima branitelja, pa onda brojkama o 6849 i 10.000 pripadnika HVO-a valja dodati još otprilike osam tisuća pripadnika HVO-a koji u RH ne ostvaruju nikakva prava.
Dodatna prava
Ako bi se i njima omogućila prosječna mirovina u iznosu od 5.102,84 kune, na godišnjoj bi razini bila potrebna dodatna izdvajanja u iznosu od još 499,118.986 kuna. A tu onda dolazimo na 1,5 milijardi kuna godišnje.
Kada bi se tome dodala prava na invalidninu, stambeno zbrinjavanje, pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na besplatne udžbenike, pravo na pokop uz vojne počasti i brojna druga prava, tada bi cifra bila znatno veća.