Za razliku od profesora ustavnog prava Branka Smerdla koji je izjavio da bi nemiješanje države u rješavanje problema u Agrokoru bilo protuustavno, profesorica ustavnog prava s riječkoga Pravnog fakulteta Sanja Barić tvrdi: - Ne slažem se.
Ne bi bilo neustavno da država odluči ne miješati se, ali svi vidimo da je situacija u kompaniji i s dobavljačima takva da bi bilo mudro i razumno da se država umiješa. Država, međutim, ne smije to činiti na način da krši Ustav i europsko pravo. Ona smatra da je lex Agrokor ne samo protivan Ustavu već i europskoj uredbi 2015/848 koja će stupiti na snagu u lipnju. Spornim se zakonom, prije svega, smatra Sanja Barić, krši načelo pravne sigurnosti. Za situacije kada tvrtka ne može podmirivati dospjela potraživanja postoje Zakon o stečajevima i Zakon o predstečajnoj nagodbi, a uskoro i spomenuta uredba. Problemi kompanije Agrokor moraju se rješavati unutar postojećeg pravnog okvira, uz eventualne dopune Zakona o stečajnom postupku.
Lex Agrokor, navodi Barić, krši i načelo razmjernosti u ograničavanju slobode ili prava definirano u članku 16. Ustava. U ovom slučaju radi se o pravima dobavljača. Po tom načelu, mjera ograničavanja prava za kojom posežeš radi postizanja cilja mora biti razmjerna cilju koji želiš postići u svakom pojedinom slučaju. Cilj bi, dakle, trebao biti spašavanje što više dobavljača Agrokora, a ne tvrtke.
Pitanje odgovornosti
Lex Agrokor, upozorava Sanja Barić, krši i načelo jednakosti gospodarskih subjekata iz 49. članka Ustava, po kojem je država dužna svim poduzetnicima osigurati jednak položaj na tržištu. - Osnovni problem ovog zakona jest to što se on donosi kako bi se zaštitilo jednu kompaniju i njezina vlasnika. Nisu me uspjeli uvjeriti da se zakon ne donosi za Todorića - jasna je Barić. Krši se, upozorava, i načelo odgovornosti jer Agrokor ne bi došao u sadašnje stanje i ugrozio lanac dobavljača da su primjenjivani zakoni. Umjesto da se postavi pitanje odgovornosti vlasnika i menadžmenta kompanije Agrokor te nadležnih institucija koje nisu reagirale, sada se, ističe Barić, donosi novi zakon kojim se odustaje od načela vladavine prava i otvara put anarhiji. Naročito je sporno, dodaje, što je postupak imenovanja povjerenika netransparentan, kao i postupak izbora vjerovničkog vijeća. Dodatni su problem, ističe, osobe u Vladi koje su uključene u odnošenje odluka, na koje se premijer u potpunosti oslanja: - Ministar financija Zdravko Marić sklonio se pred kamerama, ali je i dalje ministar koji je sudjelovao i sudjeluje u kreiranju ključnih poteza Vlade, poput porezne politike ili izmjene Zakona o faktoringu.
Ne štiti malene
Jasne argumente protiv zakona iznijela je profesorica zagrebačkoga Pravnog fakulteta dr. sc. Jasnica Garašić, koja je u Njemačkoj doktorirala na temi stečajnog prava i već 30 godina bavi se domaćim, komparativnim i međunarodnim stečajnim pravom. Temeljne prigovore na zakon koji je u suprotnosti s načelima građanskog, trgovačkog i modernog stečajnog prava sažela je u devet točaka. Kad smo je zamolili da istakne koji od prigovora smatra ključnim, rekla je: - Onaj u kojem ukazujem da vjerovnici, pogotovo mali, ovim zakonom ni na koji način nisu zaštićeni jer ne predviđa instrumente zaštite njihovih prava. Vlada kao cilj donošenja ovog zakona navodi zaštitu održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja, ne spominjući uopće vjerovnike. Ako neko trgovačko društvo ne može uredno poslovati na tržištu, nije zadaća države da ga spašava, već da predvidi instrumente da vjerovnici namire potraživanja. Istaknula bih i problem investicijske atraktivnosti Republike Hrvatske ako ovaj zakon stupi na snagu - rekla nam je prof. J. Garašić.
Ona je, uz ostalo, upozorila da se ovim zakonom državi omogućava izravno miješanje u privatno-pravne odnose dužnika i vjerovnika. Izvanrednog povjerenika kojem zakon daje ogromne ovlasti imenuje Vlada, a vjerovnici nemaju nikakav utjecaj na njegovo imenovanje.