RAZGOVARAO ŽELJKO TRKANJEC

PREDSJEDNICA GRABAR-KITAROVIĆ EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI: Napadaju me oni koji ne žele da BiH uđe u Europsku uniju i NATO

Boris Kovačev / CROPIX

 

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imala je nekoliko važnih međunarodnih susreta, iz BiH su stigli nove kritike, a pred njom je posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Gospođo predsjednice, kako biste ocijenili govor predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera o stanju Unije?

- Vrlo sam zadovoljna Junckerovim govorom vezano uz glavne poruke o budućnosti EU. Naime, “bijela knjiga” predstavljena početkom godine donosi pet scenarija koji su poprilično zabrinjavajući u smislu stvaranja Europe dviju ili više brzina. Osobno se zalažem za Europu jednakopravnih država članica koje imaju ista prava i obveze i jednaka prava na razvoj. I upravo o tome je govorio Juncker koji je dao i neke prijedloge o kojima valja razmisliti. Mislim da je posebno važno što je podcrtao pravo na razvoj svake države članice, bila ona geografski velika ili mala.

Što vam se čini posebno važnim za Hrvatsku?

- Upravo to pravo na razvoj svake države, te je na nama da se malo više angažiramo kad je riječ o korištenju fondova i u kreiranju zajedničkih politika EU. Posebno bih naglasila Junckerovo zalaganje da sve članice koje zadovoljavaju uvjete uđu u Schengen i eurozonu, a to su i naši planovi i ciljevi. Držim da bi to moralo biti vezano uz ispunjavanje tehničkih uvjeta te da se ne bi smjelo dogoditi da jedna članica zadržava neku drugu iz političkih razloga na tom putu.

Svjedoci smo brojnih problema na prostoru zapadnog Balkana. Mogu li oni biti riješeni u procesu pristupa EU o kojem je govorio Juncker?

- Tranzicija je proces koji traje i nakon pristupanja u članstvo EU. Problemi se neće riješiti samo pristupanjem. Ali točno je da ono predstavlja ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama, djeluje kao katalizator za rješavanje problema kako unutar država tako i među državama. Smatram da je članstvo svih naših susjeda u EU preduvjet za trajni mir, stabilnost i prosperitet na ovim područjima.

Našli ste se na udaru dijelova politike, ali i društva u BiH. Nedavno vas je reis Islamske zajednice Husein Kavazović optužio za “zlonamjernu kampanju”. Je li riječ samo o vašim upozorenjima na sigurnosne prijetnje ili se iza krije još nešto?

- Prvo bih rekla da u EU, i to mogu reći sa sigurnošću, nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska Vlada. Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH. Upravo suprotno, koristim svaku prigodu kako bih podcrtala europski i euroatlantski put susjedne države s kojom smo najviše povezani. Iz ovih recentnih događanja, ne mogu se oteti dojmu, da smo ja osobno, ali i Republika Hrvatska pod orkestriranim napadima koji dolaze od onih koji jednostavno ne žele ostvariti ulazak u EU i NATO. Žao mi je da su u to uključile osobe i udruge koje cijenim i za koje držim da čvrsto podržavaju europski put te da žele najbolje BiH, jednako kao i ja. Kao što sam napisala u odgovoru Majkama Srebrenice, svoj odgovor uputit ću i reisul-ulemi Kavazoviću kojeg osobno iznimno cijenim. Držim da BiH treba napraviti puno veći pomak prema članstvu u EU i za to se neprestano zalažem. Držim da dosadašnje inicijative međunarodne zajednice nisu bile dovoljno snažne, da treba više raditi s BiH i pružiti joj jasniju euroatlantsku perspektivu. Nedostatak vizije i perspektive stvara kod ljudi pomalo strah od budućnosti, odnosno plodno tlo za nekakve treće ideje koje su suprotne cilju koji je izrazila sama BiH. U interesu mi je dobrobit svih triju konstitutivnih naroda i drugih zajednica. BiH mora biti suverena država jednakopravnih konstitutivnih naroda. Ono što mi je najbitnije jest ekonomska, politička i svaka druga dobrobit koja dolazi s EU koja će svima u BiH pružiti puno veće mogućnosti za razvoj i prosperitet.

Treba li u tom kontekstu promatrati i protivljenje dijela političke scene u BiH gradnji Pelješkog mosta?

- Protivljenje je apsolutno bespredmetno. Taj će se most graditi jer će se njime povezati teritorij Hrvatske i teritorij EU. Gradit ćemo ga u skladu sa svim međunarodnim standardima uključujući tu i Konvenciju o pravu mora.

U BiH su mnogi ljuti jer često ističete da postoji sigurnosna prijetnja iz te zemlje.

- Porast međunarodnog ekstremizma i terorizma jest najveća prijetnja miru i sigurnosti u modernome svijetu. O tome govorim jednako kao i svi drugi svjetski lideri. Nikad to nisam poistovjećivala ni s Bošnjacima niti s učenjem islama. Na žalost, cilj ovo kampanje jest stvoriti upravo takvu percepciju u javnosti, a ja to apsolutno odbijam. To je suprotno biti moje politike. Kao susjedi, trajno smo upućeni jedni na druge, nama je sigurnost i stabilnost BiH od apsolutnog interesa, kao i cijelom EU.

Aleksandar Vučić je predsjednik Srbije, s njim ste kao premijerom potpisali Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Možemo li uskoro očekivati rezultate tog dokumenta?

- Mislim da smo i u Hrvatskoj i Srbiji svjesni kako još ne možemo govoriti o prijateljstvu između dviju država. Međutim, nepobitno je da postoji dobra volja i s moje i sa strane predsjednika Vučića da konačno krenemo u rješavanje otvorenih pitanja. Nakon našeg susreta u Subotici predsjednik Vučić poduzeo je nekoliko koraka za olakšavanje života Hrvata u Vojvodini, kao što je gradnja infrastrukture, a dogovorena je obnova rodne kuće bana Jelačića.

To su simbolični koraci, ali oni upućuju da postoji želja da napravimo pomak u našim odnosima, da ih normaliziramo u toj mjeri da kao susjedi možemo otvoreno razgovarati o svim pitanjima i rješavati ih u međusobnom dijalogu. Nemam iluzija da će se to dogoditi preko noći, to je proces koji će trajati, ali svako putovanje počinje prvim korakom.

Politički odnosi sa Slovenijom naočigled se pogoršavaju zbog arbitražne presude.

- U Hrvatskoj postoji nacionalni konsenzus. Arbitraža je nepovratno kompromitirana i ona za nas ne postoji. No to ne znači da ovo pitanje i dalje nismo spremni riješiti bilateralno. Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa. Hrvatska želi riješiti to pitanje, ali ono po mom mišljenju ne bi smjelo dominirati našim odnosima. Uvijek ističem da smo mi dvije prijateljske susjedne države i da je velika većina naših odnosa pozitivna i stoga ne bi trebalo ovo jedno pitanje stavljati u središte naših odnosa.

Vaša poruka iz Mađarske da njezina blokada ulaska Hrvatske u OECD nije politička naišla je na kritike.

- Posjet Mađarskoj bio je dogovoren ranije i odluka Budimpešte došla je neposredno uoči samog puta. Bila sam vrlo neugodno iznenađena i nije mi bilo ugodno otići u posjet Mađarskoj, ali sam držala da dijalog treba nastaviti. To sam otvoreno rekla svojim domaćinima. U razgovorima sam naglasila kako blokada nije dobar potez, bez obzira na njihova objašnjenja. Čvrsto sam zastupala hrvatske pozicije i prenijela stavove hrvatske Vlade. Kao predsjednica niti imam ovlasti niti imam namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL, to je u domeni Vlade i u to se ne miješam. Kao što se ne miješam ni u pitanje statusa gospodina Hernadija jer je to pravosudno pitanje, a optužnica protiv njega nije uopće bila predmet razgovora. Kako su mi kazali premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati. Držim kako hrvatska javnost mora znati i mađarska stajališta i zato sam ih javno i izrekla.

Kad me pitate oko blokade ulaska u OECD; ni jedna blokada, ni Slovenska ni Mađarska, nije dobra i šteti odnosima naših država, no one nemaju istu pozadinu. Odnosi sa susjedima bili su zapostavljeni godina, a nije tajno da ih se od početka mandata trudim popraviti. Posebno stoga što nam je Mađarska uvijek bila prijatelj koji je pomagao, posebno u najteže vrijeme Domovinskog rata, a puno i tijekom ulaska u NATO i EU. Tada su nam bezrezervno vjerovali i davali punu potporu. Moj je interes nastaviti razgovarati o problemima, ne blokirati ili bojkotirati jedni druge već nastaviti razgovor i usredotočiti se na pozitivne sastavnice odnosa, a uvijek naglašavati želju, nadu i potrebu da se otvorena pitanja riješe što je moguće prije dijalogom dviju vlada.

Dakle, trebamo biti proaktivniji u odnosu sa susjedima.

- Proaktivnija politika je krenula. Ne možemo očekivati brzo rješenje, ali bitno je razgovarati, biti u kontaktu, razmjenjivati mišljenja u iskrenom, otvorenom i izravnom razgovoru. Zato me osobno pogađa ova kampanja iz BiH, jer je dijalog i proaktivna politika temelj moje politike.

Nedavno je kod vas bio posebni izaslanik predsjednika Kine.

- Glavna tema razgovora bila je gospodarska suradnja. Razgovarali smo i o produbljivanju odnosa na području politike, zajedničkih interesa u međunarodnim organizacijama, suprotstavljanju zajedničkim prijetnjama sigurnosti. Razgovarali smo o mogućnostima realizacije projekata koje smo predstavili i u okviru inicijative Triju mora i koji su vrijedni gotovo 50 milijardi eura. Poseban sam interes izrazila za suradnju kineskih i naših luka, primjerice Šangaja s Rijekom, Ploče i sl. za izvoz kineskih roba na srednjoeuropsko pa čak i zapadnoeuropsko tržište. Iz naših je luka moguć brži pristup tim tržištima nego preko sjevernoatlantske rute.

Posebno sam govorila i o povezivanju luke Vukovar u tom kontekstu. Dakle, teme su bile prometno povezivanje, koridori VB i VC, komplementarnost inicijative Triju mora i kineskog okvira suradnje Jedan pojas, jedan put, ali i kineskog projekta 16+1, dakle suradnje Pekinga i zemalja Srednje Europe. Kina je svjetska velesila i cijenim njihov stav prema Hrvatskoj koju ne doživljavaju kao malu državu i uvijek sam ugodno iznenađena tim njihovim pozitivnim stavom, otvorenošću i uključivošću te koliko cijene naše mišljenje.

Uskoro vas očekuje posjet drugoj velikoj svjetskoj sili, Rusiji. Što će biti glavne teme vašeg razgovora s Vladimirom Putinom?

- Očekujem da prije svega postavimo novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani. Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima. Javilo se jako puno tvrtki koje će tijekom mojega posjeti Rusiji sudjelovati na gospodarskom forumu. Rusija je svjesna našeg članstva u EU i NATO i obveza koje iz toga proizlaze. Međutim, Rusija je apsolutno nezaobilazan partner u razgovorima o pitanjima od globalne sigurnosti, terorizma, što je relevantno i za jednu i za drugu državu i s čime se suočavamo u modernom svijetu. Rusija je nezaobilazan partner za rješavanje korijenskih uzroka pitanja s kojima se susrećemo ili bismo se mogli potencijalno susresti kao što su ilegalne migracije.

Rješavanjem sukoba u Siriji, Iraku i drugdje svakako bi se uklonio jedan od glavnih uzroka migracija, iako je to vrlo složen problem koji ovisi i o mnogim drugim čimbenicima, od obrazovanja do ekonomskog statusa, klimatskih promjena i slično. U prigodi posjeta bit će potpisano nekoliko ugovora. Vjerujem u ponovnu uspostavu povjerenja jer između Rusije i Hrvatske ne postoji nikakvo neprijateljstvo. I zato je potreban otvoreni dijalog u kojem ćemo razjasniti i koji su naši interesi i ciljevi i u sigurnosnom pogledu kao što je primjerice i naše sudjelovanje u NATO misiji na Baltiku, a isto tako i ulogu Rusije u našem susjedstvu. A tu je i činjenica da je Rusija jedna od članica Vijeća za provedbu mira u BiH i da je bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe.

Kakav stav Moskve očekujete o Inicijativi triju mora?

- Naravno, razgovarat ćemo i o Inicijativi triju mora. Ona ima, jasno, i svoje političke elemente, ali je prije svega neformalna platforma za razgovor predsjednika i drugih dužnosnika te gospodarstvenika iz 12 članica EU na prostoru između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Rusije. Za cilj ima dovesti upravo do brisanja granica između “istoka i zapada” Europe, dakle da se naše područje srednje Europe razvije na način na koji su razvijene zemlje zapadne Europe. I zato smo posebno stavili naglasak na prometno i energetsko povezivanje, na digitalizaciju prostora, odnose među ljudima i poduzetnicima kako bismo povećali konkurentnost naših gospodarstava.

Dovoljno je samo pogledati prometnu povezanost zapadne Europe, primjerice most između Švedske i Danske i kad to usporedite s ovim prostorom tada se, na žalost, još vide razlike između “stare” i “nove” Europe. Ne želim dijeliti države po toj crti, ali činjenica je da razlike postoje i da ih treba brisati. Stoga je ta inicijativa u skladu s našim interesima i s onime što je rekao gospodin Juncker da se sve države Europe moraju jednako razvijati i time jačati ukupnu koheziju EU. U javnosti se spominjalo i kako Njemačka ima neke primjedbe na našu inicijativu, međutim, u mojim nedavnim razgovorima s njemačkim dužnosnicima pa tako i s predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom na Malti nisu izneseni apsolutno nikakvi prigovori. Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv.

Imali ste nedavno i razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema vašoj ocjeni, što Hrvatska može očekivati od ove administracije i što ova administracija očekuje od nas?

- Mislim da smo uspostavili novu dimenziju odnosa bilateralnim sastankom u Varšavi i sudjelovanjem predsjednika Trumpa na sastanku na vrhu Inicijative triju mora i njegovim povećanim interesom za prostor srednje i JI Europe. A evo i predsjednik Vlade se kratko susreo s predsjednikom Trumpom u New Yorku. Ja držim da je svaki susret jednako bitan i da je nekad koliko god kratak bio sasvim dovoljno da bi se odradilo i dosta posla. Ponekad je i 20 sekundi dovoljno za prenijeti konkretnu i bitnu poruku. Vjerujem stoga da ulazimo u novu fazu gdje Hrvatska želi staviti naglasak ne samo na naše bilateralne odnose, koji su vrlo dobri, ali mogu biti i još bolji.

Nastavit ćemo dalje inzistirati na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku i općenito povećanja trgovinske razmjene. Sa SAD-om ćemo raditi kao strateški partneri na prostoru jugoistoka Europe upravo u argumentiranju euroatlantskog puta naših susjednih država. Uloga SAD-a je uvijek bila bitna na tom prostoru kad je trebalo posredovati u rješavanju nekih otvorenih pitanja pa čak i ratnih zbivanja. Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći.

Dobro je da je Crna Gora ušla u članstvo NATO-a, no treba poslati konkretne poruke i drugim državama. Iznimno je važno što SAD cijeni hrvatsku ulogu kako u okviru NATO-a tako i globalnih napora u UN-u i drugdje za postizanjem mira i uklanjanjem korijenskih uzroka svih nestabilnosti. Kako je rekao američki ministar obrane James Mattis, “Hrvatska se bori u kategoriji iznad svoje težine”. A važne su i njegove pozitivne ocjene operacije Oluja koja je primjer koji se izučava u vojnim školama. To je dakle upravo onakav tip odnosa kakve želimo izgrađivati, uz međusobno poštovanje i svijest o tome da pred nama postoje izazovi. No, tu je američka spremnost da nam pomognu u prevladavanju tih izazova posebno kad je riječ o prelasku s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju.

U javnosti se katkad stječe dojam da između vas i Vlade postoji određena buka u komunikacijskom kanalu u pitanju vanjske politike.

- Ne bih rekla da je riječ o buci u kanalu. Kontinuirano se surađuje, moji su savjetnici u stalnim kontaktima i s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i s Vladom, ciljevi su isti, strateški interesi su isti. Možda je izričaj ponekad različit jer različite smo osobe, možda je fokus našeg izričaja ponekad na drugim elementima. Međutim, nema nikakvih prijepora kad je riječ o interesima Hrvatske i našim zajedničkim naporima na njihovom promicanju. O mojim razgovorima uvijek je izviještena Vlada. Držim da u sinergiji možemo učiniti puno više. Ne moramo se i ne možemo slagati u svakoj sitnici, toga nema niti u jednoj demokratskoj državi. Ako ponekad istupim na način koji se čini kritički, to je zato što sam predsjednica svih državljana Hrvatske, a ne članica jedne stranke ili koalicije.

Hrvatska kreće u nabavu borbenih zrakoplova?

- Drago mi je da je u Hrvatskoj postignut konsenzus oko zadržavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva. Treba voditi računa da se poštuju svi zakoni i propisi da se svaku ponudu sagleda u cjelini, dakle što sve ona nudi, od naoružanja do obuke i mogućnosti daljnje suradnje te oslanjanja na saveznike. Sljedećeg tjedna u posjet Hrvatskoj dolaze izraelski i švedski ministri obrane, obojicu ću ih primiti na razgovor.

Kako komentirate odluku Vlade o odgodi Zakona o porezu na nekretnine?

- Mislim da je to mudra odluka premijera Plenkovića. To je vrlo složeno pitanje i ni jedan europski model ne može se u potpunosti preslikati na Hrvatsku. Kod nas je stopa vlasništva nad nekretninama viša nego u mnogim drugim državama. Treba voditi računa o socijalnoj komponenti. Ali treba voditi računa i o tome da je to područje koje je kod nas dosta nesređeno, da postoje raznorazne komunalne i druge naknade i da bi se objedinjavanjem u jedinstvenu naknadu, odnosno porez, kako god se on zvao, to stanje vjerojatno sredilo. Mislim da je dobro što je Vlada za to uzela još vremena kako bi razradili model koji bi odgovarao Hrvatskoj, da bi prije svega bio socijalno osjetljiv, kako se ljudi ne bi našli u situaciji da ostaju bez jedine stambene nekretnine jer ne mogu plaćati porez. Prije bilo kakvog uvođenja treba ljudima precizno objasniti što mogu očekivati i što će se mijenjati. Mislim da je jedan dio problema proizašao i iz straha ljudi zbog nepoznavanja elemenata onoga što se namjeravalo.

Komisija za suočavanje s prošlošću je počela s radom?

- Želim im puno uspjeha i da što brže završe rad jer doista ideološki prijepori toliko opterećuju ovo društvo, a imamo puno prečih problema kao što je odlazak mladih, poticanje gospodarstva, investicije, otvaranje novih radnih mjesta i na to se mora fokusirati. Neka Komisija za suočavanje s prošlošću o tome raspravi, iznese prijedloge. U svijetu postoje razni modeli kako je to riješeno i vjerujem da će se pronaći model koji je za Hrvatsku najbolji. Po mom mišljenju, naglasak uvijek mora biti na edukaciji, na osvješćivanju, na toleranciji. U načelu sam uvijek rezervirana prema zabranama jer one mogu biti kontraproduktivne. Ali da valja voditi računa o govoru mržnje, o tome kako se osjeća neka druga etnička zajednica ili netko drugi ili drukčiji, to apsolutno treba biti dio paketa cjelokupnog rješenja.

Kakvim ocjenjujete dosadašnji tijek kurikularne reforme?

- Od samog početka dajem snažnu potporu sveobuhvatnoj reformi obrazovanja te pozorno pratim sve što se s time u vezi događa. Već sam kazala da smo previše vremena izgubili i da sada moramo sprintati kako bi dostigli države koje imaju suvremen i kreativan obrazovni sustav, sustav koji stvara samostalne i odgovorne osobe. Moramo obrazovati ljude za budućnost, ljude koji će se brzo zapošljavati, koji će biti mobilni i prilagodljivi životu i tržištu rada koje se sve brže mijenja. Uvjerena sam kako ministrica Divjak i cijela Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem razumiju važnost ove reforme te kako će se već sljedeće školske godine krenuti s njezinom sveobuhvatnom provedbom. Riječ je o budućnosti naše djece.

ELIPSO

Izdvajamo