SJEDNICA VLADE

PREMIJER PLENKOVIĆ O NOVOM PRORAČUNU 'Posebno smo pazili na ratno zrakoplovstvo i branitelje te demografiju, a rast će i mirovine'

Goran Mehkek / Hanza Media

 

Sjednica Vlade Republike Hrvatske na čijem su dnevnom redu smjernice fiskalne i ekonomske politike za razdoblje 2018. - 2020., te, među ostalim, prijedlog izmjena godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017., počela je u 10 sati u Banskim dvorima.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković se osvrnuo na događanja proteklih dana te je izrazio sućut obitelji četvrtog hrvatskog predsjednika Vlade, Hrvoja Šarinića, a potom još jednom zahvalio svima na gašenju požara.

- Želim se osvrnuti i na činjenicu da smo prošlog petka potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i ja obišli pilote naših kanadera u bazi u Zemuniku. Odali smo priznanje pilotima, tehničarima, pripadnicima vojske, svima koji su ovog ljeta intervenirali zbog niza požar. Još jednom im se ovoga puta zahvaljujem - kazao je Plenković te se osvrnuo na presudu koju je jučer donio sud Europske Unije, a vezano uz izbjeglice.

- Nadležna ministarstva, unutarnjih i vanjskih poslova, su dobila zadaću da detaljno analiziraju presude. Pogrešna je interpretacija da su presude donesene protiv Hrvatske, jer Hrvatska nije ni bila stranka, već je riječ o očitovanju Suda na inicijativu slovenskog i austrijskog pravosuđa. Od rujna 2015. do travnja 2016. na osnovi humanitarnih razloga mnoge države preuzele odgovornost za razmatranjem razloga za međunarodnu zaštitu. Takav pristup je bio dominantan, presuda ne mijenja dosadašnju praksu postupanja i ocjenjujemo da zbog proteklog vremena, ne postoji bojazan da će presude rezultirati vraćanjem znatnog broja osoba koje su prošle kroz teritorij Hrvatske - ocijenio je.

Plenković je komentirao kako je zadovoljan jer su Ministarstvo gospodarstva i kulture osigurali 4 milijuna kuna za nakladništvo i knjižarstvo. Napomenuo je kako je prva točka dnevnog reda prijedlog smjernice fiskalne i ekonomske politike za razdoblje 2018. - 2020. koje je pripremalo ministarstvo financija u suradnji s ostalim resorima.

- Posebno je važno da Hrvatska nastavlja sa smjerom ekonomske politike od prošle godine - kazao je Plenković i napomenuo kako se u 2017. godini očekuje još manji proračun deficit.

- Dobro je u ovim smjernicama je to da se u ovoj godini očekuje 1,3 posto proračunskog deficita iako smo očekivali 1,6. Za 2018. godinu je ambicija da proračunski deficiti bude 0,8 posto, a rast BDP-a 2,8 posto.

Premijer je istaknuo i kako je u proračunu izdvojeno 223,5 milijuna kuna za demografiju, kako je u kontekstu umirovljenika dodatno milijardu i 300 milijuna kuna te kako se očekuje porast mirovina za 2,1 posto. Za zdravstvo je osigurano dodatnih 500 milijuna kuna - dodao je Plenković.

Osvrnuo se i na Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji na kojem radi ministar Medved.

- Trebao bi biti usvojen na Vladi simbolično 4. kolovoza, te ga uputiti u Sabor i tako riještiti niz pitanja koja su ostala otvorena proteklih godina - kazao je premijer i napomenuo kako je jedna od najbitnijih stavki nabava novih zrakoplova.

- Odlučni smo u namjeri da osiguramo sposobnost obrane hrvatskog ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina. Vjerujem da na vrhu oko toga imamo čvrst konsenzus - zaključio je premijer pa predao riječ ministru Zdravku Mariću koji je kazao kako rezultati sugeriraju da smo 'na dobrom i pravom putu'.

Marić: U 2018. prihodi državnog proračuna 127,9, a rashodi 132,9 milijardi kuna

Predstavljajući smjernice, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako "pokazatelji za 2016. i prvih šest mjeseci 2017. sugeriraju da smo na dobrom i pravom putu, što su prepoznale i međunarodne i domaće institucije".

"Temeljem odgovorne fiskalne politike smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te po prvi put od 2007. dobili jednu pozitivnu vijest o kreditnom rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi", izjavio je Marić

Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i  pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.

Ove godine Vlada očekuju gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2018. od 2,8 posto, a Marić pojašnjava kako se u odnosu na projekcije iz Programa konvergencije razlike odnose na očekivanja nešto nižeg utjecaja domaće potražnje, a nešto višeg utjecaja neto izvoza.

 Za 2018. su tako planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. godinu. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić.

U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.

Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.

Rashodna strana proračuna, pak, određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije, ali uz provođenja mjera adekvatne skrbi za sve građane i poticanja razvoja.

Tako se, primjerice, sredstva za provedbu demografskih mjera, uključujući i subvencioniranje stambenih kredita, povećavaju za ukupno 223,5 milijuna kuna, a rast će i rashodi za obveze prema hrvatskim braniteljima temeljem novog zakona koji bi trebao biti usvojen na slijedećoj sjednici Vlade, u Kninu, a na snagu stupiti 2018. godine.

Viši će biti i rashodi za umirovljenike, zbog dvije indeksacije mirovina u travnju i rujnu, i to za oko 1,3 milijarde kuna, dok bi HZZO trebao dobiti oko 500 milijuna kuna više. To, kaže Marić, neće riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali to će biti dodatni poticaj da se u tom sektoru napravo kvalitetan proces restrukturiranja.

Za 474 milijuna kuna trebali se povećati rashodi za masu plaća za zaposlene, temeljem dogovora sa sindikatima državnih službenika iz 2016. o povećanju plaća u tri navrata po 2 posto.

Viši će rashodi biti i za uplate u EU proračun i nacionalnu komponentu za projekte koji se financiraju EU sredstvima, a rast će i troškovi za sustav domovinske sigurnosti.

Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrutkuriranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata.

Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.

Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a.

Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.

Dalić: Ovo su dobra vremena, ali dolaze loša

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.

„Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora“, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.

Marić: Vlada ostaje pri procjeni rasta BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da u idućoj godini Vlada očekuje usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,8 posto, dok prognoza rasta za ovu godinu ostaje na 3,2 posto.

Odgovarajući na upit novinara, Marić je uoči sjednice Vlade kazao da prognoza rasta BDP-a za ovu godinu ostaje 3,2 posto, a za iduću godinu se prognozira rast od 2,8 posto.

Što se tiče smjernica ekonomske i fiskalne politike o kojima će danas raspravljati Vlada, kazao je kako ima "određenih korekcija i promjena u smislu pojedinih sastavnica rashodne strane proračuna, uzevši u obzir sve makroekonomske pokazatelje koji su do sad objavljeni i neka očekivanja".

"Naravno da smo uzeli u obzir situaciju s Agrokorom, to smo također u smjernicama obradili", istaknuo je.

Na novinarski upit je li Vlada odustala od kupnje MOL-ovih dionica Ine, Marić je rekao kako je to složen i kompleksan proces koji treba određeno vrijeme.

"Ne bih rekao da je odustala. Znate da je to složen i kompleksan proces koji treba i određeno vrijeme i puno analiza i rada na tome", rekao je.

Upitan hoće li se na rashodnoj strani proračuna za 2018. vidjeti povlastice koje su branitelji uspjeli izboriti, ministar financija odgovorio je da će jedan dio mjera stupiti na snagu u kratkom roku, a jedan dio će biti vremenski razgraničen, ovisno o fiskalnim mogućnostima.

"Dio zakona o hrvatskim braniteljima je u javnoj objavi, bit će o tome govora. Jedan dio je predviđen u ovim smjernicama. Jedan dio mjera stupit će na snagu u kratkom roku, a jedan dio će biti vremenski razgraničen ovisno o fiskalnim mogućnostima", kazao je.

 

 

ELIPSO

Izdvajamo