Hrvatska policija intenzivno se priprema za novi veliki val ilegalnih migranata koji bi iz Turske, Grčke i BiH na proljeće mogao krenuti prema Hrvatskoj.
U tijeku je opremanje granične policije, ali i prihvatnih centara u vrijednosti većoj od 23 milijuna kuna od čega je najveći dio sredstava osiguran iz fondova EU.
Tako će MUP od tvrtke Alfatec kupiti tri bespilotne letjelice srednjeg dometa u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna, a od tvrtki KING ICT i Ericsson Nikola Tesla dvije bespilotne letjelice velikog dometa u vrijednosti 17,3 milijuna kuna. MUP je namjeravao nabaviti i dvije bespilotne letjelice kratkog dometa, ali na natječaj nije stigla niti jedna ponuda.
Također je ugovorena nabava 450 prijenosnih dnevno-noćnih kamera za slanje snimki putem mobitela za 624 tisuće kuna. Nadalje, u vrijednosti gotovo dva i pol milijuna kuna nabavljaju se taktičke borbene odore s vrećom za spavanje što je najvećim dijelom namijenjeno za graničnu policiju.
Kriza u Bihaću
U tijeku je i nabava 1500 madraca u vrijednosti od 600 tisuća kuna. Najveći dio bit će iskorišten u Prihvatnom centru za strance Ježevo. Osim toga, Centar će biti rekonstruiran i obnovljen u što će se utrošiti oko 1,8 milijuna kuna. U tijeku je i obnova Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, na mjestu bivšeg hotela Porin. Trenutno je u tijeku natječaj za nabavu ograde u vrijednosti 693 tisuće kuna.
Da bi Europu mogao pogoditi novi veliki migrantski val, upozoravaju mnogobrojni dužnosnici unutar EU, a u tom slučaju Hrvatska bi bila na velikom udaru. Ta upozorenja su sve jača nakon ulaska turske vojske u Siriju i ofenzive na Kurde te enormnog povećanja migranata iz Turske u Grčku. Do 1. listopada u Europu je preko Mediterana stiglo oko 77.400 ilegalnih migranata, od kojih je 45.600 stiglo u Grčku.
Pritisak migranata iz BIH na hrvatsku granicu iz dana u dan je sve jači. U devet mjeseci ove godine slovenska policija je u Hrvatsku vratila 7656 ilegalnih migranata. Samo prošlog mjeseca vraćeno je njih 1203 što je u odnosu na lani povećanje od gotovo 300 posto.
Najveći broj migranata u susjednoj BiH locirano je na teritoriju Bihaća gdje ih je trenutno oko 6000 uglavnom smještenih u prekapacitiranim kampovima Sedri, Borićima, Biri i Miralu koji su registrirani i financirani sredstvima Europske komisije, odnosno Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Lokalnim vlastima najveći problem je migrantski kamp Vučjak čije funkcioniranje financira grad Bihać. Njegov kapacitet je 1000 ljudi, a sad je puniji nego ikad.
Naime, policija Unsko-sanskog kantona je potvrdila da su u posljednja dva dana iz grada tamo izmjestili gotovo 2000 ljudi te ih je tamo u ovom trenutku oko 2500. Gradonačelnik Bihaća danas je za Jutarnji list potvrdio kako ga on više neće financirati.
- Upravo pišem dopis direktoru našeg komunalnog poduzeća da prestajemo s financiranjem svega u migrantskom kampu Vučjak. Do sada smo tamo potrošili 100.000 maraka, više nemamo. Možda se netko javi, pa osigura sredstva. Ako se ne javi, ne znam što će biti dalje - rekao nam je to danas Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, grada koji se nosi s najvećim teretom migrantske krize.
Apsurd
Kamp Vučjak osnovao je Grad Bihać, kako bi u njega izmjestio migrante iz gradskih parkova, ulica i ilegalnih smještaja. Međunarodne institucije ga ne žele priznati, pa tako ni financirati. Gradonačelnik Fazlić misli da stvarni razlog nisu nehumani uvjeti u njemu, na što se pritom pozivaju, već blizina granice s RH, odnosno snažno lobiranje Hrvatske prema Buxellesu da se kamp zatvori, jer smatraju da je iz tog kampa najveći pritisak na granicu. Tako dolazimo do apsurdne situacije, da Bihać diže ruke od kampa koji je sam podigao da izmjesti migrante, koji bi mu se sada mogli vratiti na gradske ulice.
- Pa mi ionako ne možemo biti u većem problemu nego jesmo. Ovo je vrhunac hipokrizije. Mi smo zadnji koji se trebamo brinuti o tome, Federalna Vlada i međunarodna zajednica su u tišini posljednjih pet mjeseci kao da se ništa ne događa, ministar sigurnosti Dragan Mektić minorizira problem, Republika Hrvatska nam u šumi ostavlja migrante koje pokupi na Bajakovu i Šidu, a čak i Vlada Unsko-sanskog kantona novac koji pristigne za migrantsku krizu raspodjeljuje u Cazin i Bužim, a mi se bavimo migrantima - kaže gradonačelnik dodajući da bi samo 10 posto sredstava koje Europa Hrvatskoj daje za odvraćanje migranata njemu riješilo sve probleme s istim tim ljudima s njegove strane granice.
Svakoga dana tamo iz svih dijelova BiH dođe 150 novih migranata iz Pakistana, Irana, Sirije, Afganistana, Iraka i Libije, lani od siječnja do danas je tim putem prošlo više od 40.000 ljudi.
Svi oni su završili tamo gdje su i krenuli, u nekoj od zapadnih zemalja, osim dakako, ovih koji se trenutno nalaze u bihaćkim kampovima. Završit će i oni, pitanje je samo iz kojeg pokušaja će u tome uspjeti.