Izjava ministra obrazovanja Predraga Šustara po kojoj je moguća odgoda početka reforme školstva za godinu dana ukoliko se u stručnoj i javnoj raspravi pokaže da su novim kurikularnim dokumentima potrebne dubinske promjene, izazvala je polarizaciju u stručnim i političkim krugovima.
Po jednima, reforma se ne smije odgađati jer Hrvatska desetljećima nije reformirala sustav obrazovanja i debelo kasni za razvijenim zemljama, dok drugi ističu opasnost od “eksperimentiranja u školstvu”. Kao argument protiv reforme navode da je “radna grupa za izradu izabrana isključivo iz jednog svjetonazora koji je odgovarao bivšoj Vladi”.
Hrast protiv
Taj argument iznosi saborski zastupnik Ladislav Ilčić, predsjednik Hrasta i dopredsjednik udruge Grozd, nezadovoljan, među ostalim, prijedlogom novoga međupredmetnog kurikuluma zdravlje.
- Novi prijedlog koji bi trebao zamijeniti sadašnji zdravstveni odgoj u školama ne uključuje moralni aspekt, odnosno pokušava svoj djeci nametnuti isti svjetonazorski obrazac - tvrdi Ilčić. Budući da je pri izradi novoga kurikuluma stručna skupina konzultirala moderne kurikulume, poput finskoga, Ilčićev je stav da skandinavske modele treba staviti u kontekst različitog svjetonazora.
- Nedavno je mladež liberalne stranke u Švedskoj zatražila legalizaciju incesta i nekrofilije; u Nizozemskoj postojala stranka koja se zalagala za legalizaciju pedofilije, a to nije nešto što bi većina hrvatskih građana željela - stav je saborskog zastupnika.
Predsjednica Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gordana Rusak, upozorava, međutim, da raspravu o reformi obrazovnog sustava treba voditi na stručnoj razini.
- Treba što prije krenuti s eksperimentalnom fazom provedbe reforme, na način kako je i planirano - kaže Rusak, dodajući da je riječ o prebitnoj temi.
Izvediv plan
U timu za reformu sigurni su da su planirani rokovi i eksperimentalno uvođenje reforme u 60 škola od jeseni mogući. Voditelj ekspertne skupine za reformu Boris Jokić napominje da su svi koji su radili na reformi svoje obveze obavili na vrijeme, a kroz postupak stručne i javne rasprave očekuju da će se dokumenti doraditi i poboljšati. Upozorava, međutim, da je za eksperimentalno, a onda i potpuno uvođenje reforme, potrebna jasna i snažna politička volja i konsenzus svih strana. - Nužna je visoka razina operativnosti i suradnje svih institucija. Ako toga nema, reformu ne da treba odgoditi nego odmah i prekinuti. Hrvatskoj ne treba još jedna papirnata reforma - poručuje Jokić.
Podrška učenika
Da s reformom treba krenuti što prije, smatra Karlo Horvat, predsjednik Nacionalnog vijeća učenika, najvišeg predstavničkog tijela učenika osnovnih i srednjih škola.
- Podržavamo eksperimentalnu provedbu od jeseni iz jednostavnog razloga: treba što prije vidjeti kako reforma funkcionira. Vodit ću se izjavom premijera Orešković - kada ako ne sada? - kaže predsjednik Vijeća učenika.