ZAGREB - U Puli se ljudi najviše razvode, u Imotskom se rađa najviše djece, u Lici umire najviše stanovnika, u Novom Vinodolskom se nitko ne razvodi, u Slavonskom Brodu ima najviše višečlanih obitelji, u Opuzenu se sva djeca rađaju u braku, u Rijeci se više parova vjenčava kod matičara nego u crkvi, sisački sudovi najskloniji su dodijeliti djecu ocu nakon razvoda braka.
Razlike sjevera i juga
Tako je izgledala Hrvatska 2009., prema publikaciji Prirodno kretanje stanovništva, koju je objavio Državni zavod za statistiku. Regionalne razlike u načinu života među županijama i gradovima vrlo su velike, osobito između sjevernih i južnih županija, pri čemu su stanovnici sjevernih liberalniji, skloniji slobodnijim vezama, lakše se odlučuju za razvod i imaju manji broj djece. Oni u južnijim županijama pak konzervativniji su, više drže do tradicije i čvrste, povezane obitelji.
Govorimo li o državi kao cjelini, i dalje je najvažnija činjenica da Hrvatska, unatoč brojnim populacijskim mjerama, nije uspjela preokrenuti negativni prirodni prirast. Iako je tijekom 2009. godine rođeno najviše djece u posljednjih 10 godina - njih 44.577 - prirodna je bilanca i dalje negativna: umire više stanovnika nego ih se rađa.
Kako je pokazala publikacija, umrlo je 52.414 osoba, što znači da je Hrvatska, ne računajući migracije, 2009. godine izgubila još 7.837 stanovnika. Muškarci su u Hrvatskoj prosječno umrli sa 70,3 godine, a žene sa 77, 9 godina.
Drugim riječima, 2009. godine ljudi su umirali 20 godina stariji nego 1955., kad su žene umirale s 53, a muškarci sa 47 godina! Posljedica je to značajnog smanjenja smrtnosti među djecom i mladima, no statistički gledano, život se svake godine, od 1955. naovamo, produžio za četiri mjeseca.
Mnoge nemaju djecu
Kako demografi već dugi niz godina upozoravaju, žene u Hrvatskoj tijekom života prosječno rode tek 1,5 dijete, odnosno mnoge od njih uopće nemaju djecu. Da bi se nastavila jednostavna reprodukcija, odnosno da bi roditelji “nadomjestili” sami sebe, stopa fertiliteta, odnosno prosječan broj djece po ženi, morao bi biti barem 2,1.
Pozitivni prirodni prirast bilježe doista rijetke županije i gradovi, osobito manji gradovi blizu Zagreba i Splita. Solin, koji je 2008. godine imao najveći prirast u zemlji, i 2009. imao je gotovo dvostruko više rođenih nego umrlih, a slično je i s Dugim Selom. No, rekorder je 2009. godine bio Imotski, u kojem se rodilo 174 djece, a umrlo 90 osoba. Uzmu li se u obzir i općine, ukupno najveći prirast ima Sutivan, s 11 rođenih i troje umrlih. Većina se djece - više od 87 posto - i dalje rađa u braku, iako broj izvanbračne djece lagano raste. Prije pet godina bilo je manje od 10 posto djece rođene izvan braka. U Europskoj uniji njihov udio u ukupnom broju novorođenčadi je oko 35 posto, dok je u pojedinim, poglavito sjevernim zemljama, i preko 60 posto.
Udio nevjenčanih majki
U Hrvatskoj najviše se izvanbračne djece već nekoliko godina rađa u Međimurskoj županiji. Tijekom 2009. godine njihov se broj lagano povećao te ih je bilo čak 26 posto, što znači da je svako četvrto dijete rođeno izvan braka. Mjesto Orehovica jedino je mjesto gdje je broj izvanbračno rođene djece veći od onog rođenih u braku! U nekim tradicionalnijim sredinama, poput Brodsko-posavske županije, udio djece nevjenčanih majki tek je sedam posto.
Statistika pokazuje da gotovo četvrtina očeva još uvijek ne priznaje svoju izvanbračnu djecu. Naime, DZS je registrirao 5768 djece rođene izvan braka, no tek 4575 priznanja očinstva, koje se odnosi i na dobrovoljno priznanje i na ono po sudskoj odluci. Ni u Međimurju, gdje se veliki broj djece rađa izvan braka, 20 posto očeva nije priznalo svoju djecuu, a u Sisačko-moslavačkoj županiji, primjerice, to nije učinilo čak 57 posto očeva!
Najalarmantnije je u Zagrebačkoj županiji, gdje je zabilježeno rođenje 326 djece nevjenčanih majki, a DZS je registrirao tek jedno priznanje očinstva. Možda se radi o tome da se sudski procesi vode u obližnjem Zagrebu, no ni u DZS-u to ne mogu objasniti. Registrirana priznanja ne moraju se odnositi na konkretnu djecu rođenu te godine, jer pojedini sudski procesi traju i godinama, pa u pojedinim županijama, poput Zadarske ili Požeško-slavonske, ima više prijavljenih priznanja nego izvanbračne djece rođene 2009..
Crkveni obred
Iako se dvije trećine parova u Hrvatskoj vjenčava u crkvenom obredu, očigledno ih to ne sprečava da se razvedu. Lani se vjenčalo 22.382 para, što je oko pet posto manje nego godinu dana ranije, a rastalo ih se 5076 ili jedan posto više. Usporedi li se broj sklopljenih brakova i razvoda, svaki peti brak se raspadne. Najviše je razvoda u Istri, osobito Puli, gdje razvodom završi svaki drugi brak, dok se u Šibeniku raspadne tek svaki sedmi.