U samo dvije godine došlo je do velikog preslagivanja na političkoj sceni u kojem je politički centar odjednom postao upražnjen. Prostor u kojem je još do pred redovne parlamentarne izbore 2015. godine bila velika gužva, u koji su se htjele ugurati čak i velike stranke koje predstavljaju političku desnicu i ljevicu - HDZ i SDP, odjednom zjapi poluprazan. Promotre li se parlamentarne stranke, u centru se vidi samo HNS. Tu je, doduše, i HSS, ali je on toliko opterećen unutarnjim sukobima, razdorima, gotovo svakodnevnom likvidacijom vodećih ljudi, pa i čitavih organizacija, da je pitanje bi li uopće prešao prag da su sada izbori za Sabor.
Odlazak udesno
HDZ, koji je u vrijeme dok ga je vodio Tomislav Karamarko skrenuo u ekstremnu desnicu, i dalje obitava na toj strani političkog centra. Razlika je samo u tome što novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ulaže napore da s HDZ-a skine ekstremno desni predznak i pozicionira stranku u desni umjereni konzervativni centar. S druge strane, SDP koji je sa Zoranom Milanovićem skrenuo prema desnoj strani (neki elementi toga su prijedlog da se zračna luka u Zagrebu zove “Franjo Tuđman”, predizborni skup s nacionalnom ikonografijom), sada ima novo vodstvo čija je glavna politička poruka povratak ljevici. Most je nastao kao protestna stranka i dugo se nije želio politički identificirati. No, iz njihovih poteza, a posebno predsjednika Mosta Bože Petrova, iščitava se smjer. Petrov čak i u funkciji predsjednika Sabora ignorira sve vjerske zajednice u Hrvatskoj osim rimokatoličke, a o rigidnom desnom političkom svjetonazoru svjedoči i njegovo minoriziranje nasrtaja nevladinih udruga na žene koje su odlučile pobaciti. Nova politička snaga koja se koncentrirala u Živom zidu mogla bi se najispravnije opisati kao anarhistička.
Zadnji put
Premda su lokalni izbori specifični jer je građanima pri odluci za koga će glasati na prvome mjestu osoba koja se kandidira, a stranka i njezina nacionalna politika na drugom, oni bi, ovisno o rezultatima i odnosima između stranaka koji će se razviti u kampanji, mogli biti okidač za novo preslagivanje na nacionalnoj političkoj sceni. Ključna su dva procesa. Jedan je odnos između SDP-a i HNS-a kao partnera na lijevome centru te odnosa između HDZ-a i Mosta na desnici.
Koalicija SDP-a i HNS-a, koja je zajednički vladala u premijerskom mandatu Zorana Milanovića, već dugo puca po šavovima. Izašli su zajedno na redovne parlamentarne izbore 2015. godine, ali su pritom i jedni i drugi govorili da je to zadnji put. SDP-ovci su bili uvjereni da je pozicija HNS-a precijenjena, da su na njihov račun osvojili saborske mandate, dok su HNS-ovci smatrali da ih se podcjenjuje te da bi jednaki ili bolji rezultat ostvarili sami. U vrijeme redovnih izbora za saborske zastupnike HNS je čak pokrenuo mehanizme okupljanja stranaka centra. Željeli su se pozicionirati kao središnja snaga centra oko koje bi se koncentrirale i druge manje stranke toga profila, poput HSS-a, HSU-a, Josipovićeve Naprijed Hrvatska (tad se još vjerovalo da će Josipović kao bivši predsjednik biti uspješniji u politici). Stvari su, međutim, otišle u sasvim drugom smjeru. Pojavio se Most koji je svima pomrsio račune i nakon izbora poveo glavnu riječ. U dijelu HNS-a je postojala želja za postizbornim dogovorom s HDZ-om, no politika Tomislava Karamarka bila je toliko rigidna i otišla udesno da je procijenjeno kako bi bilo kakav dogovor s njim značio političko samoubojstvo.
Budući da je Vlada Tihomira Oreškovića jedva izdržala šest mjeseci na vlasti, do prijevremenih parlamentarnih izbora nije bilo vremena za definiranje novih odnosa pa je HNS opet izašao na izbore u koaliciji sa SDP-om. No, stare trzavice samo su se dodatno produbile pa se koalicija pokopala čim su se zbrojili rezultati izbora. Raspoloženje za eventualni dogovor o formiranju vlasti s HDZ-om još je dodatno naraslo, no Plenkoviću se Most nametao kao prvi potencijalni partner, tim više što su osvojili više zastupnika od HNS-a i u miraz su donosili brojčano stabilniju većinu.
Dodirne točke
Čak i sada, iako to nitko neće javno priznati, značajan dio HNS-ovaca gleda u HDZ kao mogućeg partnera. - HDZ-ov program ima dodirnih točaka s HNS-ovim i oko dobrog dijela ekonomskih tema bismo se mogli složiti. Koalicija s HDZ-om bila bi moguća ako u njoj ne bi bio Most koji je za nas ekstremna desna stranka te pod uvjetom da Plenković riješi problem ekstremne desnice koja mu je ostala u HDZ-u - kaže jedan od istaknutih članova liberala.
Na primjedbu kako je HNS trenutačno najžešći kritičar Vlade te pitanje znači li to da je eventualna suradnja s HDZ-om ipak otpisana, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak odgovara da je njegova stranka u ovome mandatu Vlade vrlo vjerojatno opozicija, trajala Vlada do kraja mandata ili dvije godine.
- Teško je reći da nikada nećemo s HDZ-om. Nikad ne reci nikad. Može se svašta dogoditi, može Andrej Plenković očistiti Culeje i takve, a može se teoretski dogoditi da Gordan Maras preuzme SDP - kaže Vrdoljak i otkriva ciljeve prema kojima ide njegova stranka.
- Želja nam je vratiti dio biračkog tijela koji nam prirodno pripada. Cilj je ponovno pridobiti dio birača centra koji su otišli SDP-u jer su smatrali da su oni jedini u stanju oduprijeti se HDZ-u, ali i one birače kojima su prihvatljivi pristojni HDZ-ovci, ali ne mogu trpjeti desničarenje. To je plan i mi polako prema tome idemo - kaže Vrdoljak.
Za njegovu su stranku lokalni izbori vrlo važni, a HNS se jedini za njih intenzivno priprema još od formiranja Sabora. Namjera im je u svim važnijim sredinama istaknuti svoje kandidate i pokazati da su stranka koja ima ljude za provođenje politike građanskog centra. Tako, neovisno na reakcije iz SDP-a, nije im ni na kraj pameti povući svoju kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba, Anku Mrak Taritaš. Ona će na izborima konkurirati Milanu Bandiću neovisno o tome kako će na njima proći te hoće li dobiti podršku SDP-a ili neće.
A raspoloženje u SDP-u je takvo da je vrlo izvjesno kako neće. Posebno u zagrebačkoj organizaciji te stranke gdje bi najradije da na izbore za gradonačelnika Zagreba izađe njihov dojučerašnji, a sada stranački šef Davor Bernardić. Ako se ne bi on kandidirao, zagrebačkim SDP-ovcima bi čak Sandra Švaljek bila prihvatljiva kao nezavisna kandidatkinja, a Mrak Taritaš ni u kojoj varijanti. U prvom redu im smeta što je članica HNS-a i misle da bi za njih bilo ponižavajuće da podrže kandidatkinju stranke koja u Zagrebu ima daleko niži rejting nego SDP. - Ključan razlog je što ne vidimo da bi se njezinim dolaskom na čelo grada napravio bitan zaokret u odnosu na sadašnju politiku koju vodi Milan Bandić - kaže jedan od zagrebačkih SDP-ovaca.
U SDP-u pomalo likuju i nakon informacije da je Pero Lučin odustao od mogućnosti da bude HNS-ov kandidat za gradonačelnika Rijeke. - Sada više nemaju materijal za ucjenu - kaže jedan od sugovornika iz SDP-a, napominjući da su ih s Lučinom pokušali uhvatiti u obruč. Ponuda je, prepričavaju u SDP-u, u grubim crtama glasila: podržite li vi nama Anku Mrak Taritaš u Zagrebu, mi vas nećemo bušiti u Rijeci i povući ćemo Lučina.
U HNS-u odgovaraju kako je to usko gledanje. - Naša ideja je otvaranje vrata, uvođenje novih ljudi u politiku. SDP pogrešno misli da mi nemamo izbora. Imamo. Uvijek postoji izbor, samo je pitanje imamo li dovoljno kvalitetne ljude. Politika mora biti otvorena i ne treba biti klaustrofobičan - kaže jedan od vodećih HNS-ovaca.
Na primjedbu kako se čini da sve ide prema definitivnom razlazu SDP-a i HNS-a odgovara da je teško reći što će biti na idućim parlamentarnim izborima, ali priznaje da sve ide prema tome.
Čista slika
- Želim da se politička slika u Hrvatskoj razvije tako da se točno zna tko su socijaldemokrati, tko su liberalni demokrati, tko su konzervativci i da se zna tko su ekstremno konzervativno-desničarske politike. Da se vidi kako je to Most te da se vidi tko je anarhistička ljevica. Ako ta slika postane čista, onda će se vidjeti da postoji četiri, pet opcija i ljudi će se lakše opredijeliti. No, svaka od njih treba biti jasno artikulirana - odgovor je koji smo na istu primjedbu dobili od Vrdoljaka, koji podsjeća da je HNS u generacijsku tranziciju krenuo dvije godine prije izbora. - Nismo razgovarali samo o kadrovima, nego i o sadržaju politike i donijeli smo neke odluke, a jedna od njih je da se HNS svakako mora uhvatiti liberalno građanskog centra, da svakako trebamo naći načina skinuti sa sebe teret mlađeg brata SDP-a koji smo dobili kroz mandat Vlade, a nikada prije nismo zajedno nastupali na izborima. Ciljevi su bili definiranje platforme liberalno građanskog centra, pozicionirati se tako da se odmaknemo od SDP-a, ali da pritom ne odemo u desnicu jer nam to ne pada na pamet. Nakon toga je bilo i definiranje tko su ljudi koji mogu preuzeti koji dio odgovornosti u državi, u Saboru i lokalnim zajednicama - kaže Vrdoljak.
Zahvaljujući tome, nastavlja, HNS danas ima potpuno jasnu sliku, jasnu artikulaciju politike i fokusa koji su na obrazovanju, industriji, gospodarstvu. - Mi se ne petljamo u sve, nego se fokusiramo na stvari bitne za razvoj zemlje i tu imamo jasne politike - zaključuje predsjednik HNS-a.
Strategija za lokalne izbore je formiranje koalicija svugdje gdje se smatra da su potrebne i gdje one već i tradicionalno egzistiraju kao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Osijeku to znači da će HNS zajedno s SDP-om i još nekim strankama podržati Ivicu Vrkića za gradonačelnika, ali je vrlo vjerojatno da će za gradsku skupštinu svaka stranka izaći sa svojom listom. Premda je Lučin odustao od utrke za gradonačelnika Rijeke, HNS nije od toga da i tu sudjeluju i izbornoj utrci. Kažu da imaju drugog kandidata, ali još ne žele otkriti koga. Najveći problem im je Split gdje još nisu definirali strategiju izlaska na izbore, dok će u Dubrovniku, ako Ustavni sud sruši lex Vlahušić, dosadašnji gradonačelnik ponovno biti njihov kandidat.