Unatoč tome što je Hrvatski sabor usvojio Izmjene i dopune Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je predložio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, kako su nas službenim dopisom pismeno informirali, ipak neće odustati od svog prijedloga posve novog, cjelovitog prijedloga Zakona o arhivima.
- Usvajanje cjelovitog zakona očekujemo u rujnu - odlučni su u Ministarstvu Nine Obuljen Koržinek.
Novost u Mostovim izmjenama zakona jest u tome što se njime otvaraju arhivi nastali prije 22. 12. 1990. godine, a koji su nastali povijesnim djelovanjem institucija, tijela i različitih delegacija iz vremena dok je zasjedao Centralni komitet. Slična se stvar navodi u prijedlogu novog, cjelovitog zakona koje je sastavilo Ministarstvo, samo tamo, eto, datum nije 22., nego 31. 12. 1990.
Most se, međutim, potrudio da u regulativi taksativno nabroji adrese koje su stvaratelji arhivske građe na koju zakon cilja, a nastala je do 1990.
Organizacije
Pa se tako tu spominju savezna tijela i organizacije bivše SFRJ na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske: Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, drugovi koji su članovi Predsjedništva SFRJ, a tamo su došli iz Socijalističke Republike Hrvatske, delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske, Savjeti Republike, Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, republički sekretarijati i komitet, republički savjeti, Peta vojna oblast Jugoslavenske narodne armije, Vojnopomorska oblast Jugoslavenske narodne armije, Vojni sud, Ustavni sud, Službe društvenog knjigovodstva Socijalističke Republike Hrvatske, međunarodna i međurepublička tijela u kojima je sudjelovala Socijalistička Republika Hrvatska, Savezni devizni inspektorat, bivše društveno-političke organizacije (ovdje se očito cilja na Savez socijalističke omladine, Savez socijalističkog radnog naroda i slično) i tako dalje, nabrajaju se kancelarije.
Savezna tijela
U Mostovu zakonskom rješenju, u kojem se Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija spominju koliko valjda ni u jednom zakonu od doba Mike Špiljka i Milke Planinc, navodi se ukupno 31 “targetirana” adresa iz vremena bivšeg režima. Upućeni u arhivska pitanja, međutim, tvrde da građa saveznih tijela bivše države i građa JNA, koju Most traži, najvećim dijelom, dakako, uopće nije fizički u Hrvatskoj.
Što o tome misle u Ministarstvu kulture?
- Što se tiče dostupnosti gradiva, Mostovim izmjenama i dopunama zakona učinjen je korak u otklanjanju nekih zapreka. No, u zakonu je i dalje stari, opći rok nedostupnosti od trideset godina od nastanka dokumenta (koji se ne odnosi na gore navedeni 22. 12. 1990. i CK SKH). Taj rok treba brisati, jer nema razloga da različiti dokumenti budu nedostupni samo zato što nije proteklo 30 godina od njihova nastanka. Potrebno je i preciznije urediti postupanje s kategorijama osobnih podataka - kažu u Ministarstvu kulture, koji su u svom zakonskom prijedlogu, među ostalim, predvidjeli da netko tko je bio žrtva bivšeg režima, ili je iz obitelji žrtve, može tražiti izuzeće osobnih podataka od javne dostupnosti.
U Runjaninovoj pojašnjavaju kako je glavna razlika između prijedloga novog, cjelovitog zakona, koji je pripremilo Ministarstvo kulture, i nedavno usvojenih izmjena i dopuna zakona u tome što njihov prijedlog cjelovitog novog zakona uređuje sva pitanja važna za arhivsku djelatnost, dok su izmjene i dopune koncentrirane samo na dostupnost dokumenata.
- Ministarstvo želi svojim zakonom na najmanju moguću mjeru smanjiti vjerojatnost da gradivo u arhive dolazi necjelovito ili nepopisano. Novim će se zakonom uvesti obveza tijela javne vlasti da arhivima dostave popise svoje dokumentacije i da se tako odmah identificiraju nedostaci, ako ih ima, a ne tek tridesetak godina kasnije, prilikom predaje gradiva arhivu, kada ih u pravilu više nije moguće otkloniti - kažu u Ministarstvu. Mostove izmjene zakona predviđaju da netko dobije na uvid građu i prije propisanih rokova o dostupnosti, i to zbog “znanstvenih i drugih razloga”. “Drugi razlozi”, moguće, otvaraju prostor i za manipulacije.
Nedostaci
- Korištenje gradiva prije isteka rokova bila je ograničena na znanstvene razloge. Sada se uvažavaju i “drugi razlozi”. Uvijek postoji mogućnost da korisnik koji je došao do nečijih osobnih podataka njima manipulira. Arhivi bi u tom smislu trebali upoznati korisnike s njihovom odgovornošću za posljedice manipuliranja podacima - predlaže Ministarstvo kulture.
Nikola Grmoja: To je korak prema zatvaranju arhiva
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja komentirao je HDZ-ove izmjena prijedloga zakona o arhivskoj građi. “Izmjene arhivskoga zakona je donio Sabor, i to bez ijednog glasa protiv (94 za, 7 suzdržanih), te se očekuje da će arhivi kao i Ministarstvo kulture provoditi zakone koji se donose u Saboru. Što se tiče cjelovitog zakona, Most načelno pozdravlja njegovo donošenje, ali uz očekivanje da se netom usvojeni standard dostupnosti gradiva iz vremena bivše Jugoslavije ničim ne naruši ili umanji. Nažalost, nacrt zakona koji je predstavilo Ministarstvo kulture bio bi upravo korak prema zatvaranju arhiva”, smatra Grmoja. (G. Penić)