NOVO 12:20 - Ivan Lovrinović upozorio je da se Hrvatska već tri godine nalazi u deflaciji:
- To je jednako opasna bolest kao i inflacija. Tu se radi o općem padu cijena, padu prodaje i posljedično padu BDP-a. Pa i guverner Europske centralne banke Mario Draghi je upozorio da moramo prekinuti taj ciklus deflacije! - rekao je Lovrinović i optužio:
- Vi niste središnja banka, vi ste najobičnija mjenjačnica. Mi imamo izborni legitimitet i nama morate podnositi račune, a ne svojim frendovima iz ECB-a - rekao je Lovrinović.
-------------------------------
11:54 - Ivan Pernar iz Živog Zida smatra da Zakon o HNB-u treba hitno izmijeniti:
- Gospodine Vujčić, vi morate provoditi politiku koju nameće EU, a oni za uzvrat nama vežu ruke tako da vas ne možemo smijeniti. Smatram da se HNB mora vratiti u službu države.
-------------------------------
11:12 - Boris Lalovac, bivši ministar financija iz SDP-a optužio je banke da su svoje loše poslove s nekretninama, to jest gubitke koje su tamo nakupili, prevalili na hrvatske građane koji nosi najveći teret njihovih rizika.
Po njemu se u rješavanje problema tu mora uključiti i monetarna vlast jer ćemo inače dugo godina dobivati izvješća o kojima ne možemo ni raspravljati, ni o njima glasati.
-------------------------------
Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je u petak u Saboru kako se, suprotno tvrdnjama koje su proteklih dana mogle čuti u Hrvatskom saboru, središnja hrvatska banka ni na koji način ne zatvara pred državnom revizijom, a opovrgnuo je i prozivku u sabornici da se zaposlenicima HNB-a plaćaju saune i masaže te se poslužuju škampi i jastozi.
Vujčić je to rekao podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvaranja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2015., a odgovarajući tako na prozivke koje su se ovog tjedna mogle čuti u raspravi o izmjenama zakona o HNB-u.
- Uz puno uvažavanje svih kritičkih istupa zastupnika u protekla dva dana moram reći da mi je žao jer su izrečene neistine koje pogađaju sve djelatnike HNB-a. HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge, ne isplaćujemo božićnice i regrese. Isti tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommelijere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali i to nisu uopće zaposlenici HNB-a čime su ostvarene usluge između 20 i 40 posto u odnosu na to da sami te djelatnike zapošljavamo - rekao je guverner Vujčić.
Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju.
- HNB je vrlo transparentan tamo gdje može i smije biti s obzirom na monetarni i tečajni režim i nužnost očuvanja financijske stabilnost, no nužnost očuvanja tečajnog režima i financijske stabilnosti ponekad su brana komunikacijskoj otvorenost koju HNB želi isto toliko koliko pojedini kritičari. U okviru tako određenog manevarskog prostora u pogledu transparentnosti, HNB je bila i ostaje otvorena za komunikaciju s javnošću - rekao je.
Suprotno tvrdnjama koje su se zadnjih dana čule, kaže Vujčić, HNB se ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda.
- HNB o svom poslovanju izrađuje svake godine financijska izvješća koja su podložna reviziji u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i domaćim propisima o reviziji.
Hrvatska središnja banka se, tvrdi, među zemljama EU izdvaja kao banka sa ispodprosječnim troškovima poslovanja i natprosječnom dobiti.
- Ako se troškovi poslovanja HNB-a koji su 0,09 posto BDP-a usporede s troškovima središnjih banaka zemalja s relativno sličnim brojem stanovnika onda se HNB smjestila među štedljivije i ekonomičnije središnje banke - rekao je.
Vujčić je rekao i kako bi "angažman državne revizije mogao doprinijeti dodatnoj transparentnosti u poslovanju HNB-a pogotovo kada bi metodom usporednih vrijednosnih kriterija koja se koristi za ocjenu učinkovitosti procijenjivala ima li Hrvatska efikasnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu ured za Državu reviziju ima i mogućnost ocijeniti i sve ostale instituicje koje revidira pa može ukazati na njihovu učinkovitost".
Prema izvješću, u drugom polugodištu 2015. nastavljen je rast gospodarske aktivnosti i to s izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu, prvenstveno radi povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga rezultat su iznimno dobrih ostvarenja u turizmu dok se rast osobne potrošnje u najvećoj mjeri povezuje s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava.
Naglašeno je kako je na razini cijelog drugog polugodišta 2015. godine gospodarska aktivnost bila za 2,4 posto viša nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je na razini cijele godine zabilježen rast od 1,6 posto. Broj zaposlenih nastavio je rasti tijekom trećeg i četvrtog tromjesečja 2015., čemu su pridonijele uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora te je prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za 1 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7 posto, čime je prekinut višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2015. se snizila, s 0 posto u lipnju 2015. na –0,6 posto u prosincu na što je prvenstveno utjecalo prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina.
Nakon što je guverner završio izlaganje počela je rasprava u Sabornici u kojoj su se napadi na HNB samo redali:
- HNB štiti špekulante. Jer da nije tako ne biste dopustili kredite u švicarskim francima zbog čega je 70 tisuća obitelji palo na prosjački štap. Sada ništa ne činite kako biste spriječili porast kamatnih stopa do čega će neminovno doći - rekao je Branimir Bunjac (Živi zid) na što mu je guverner Vujčić odgovorio:
- Ja sam vjerojatno zadnja osoba kojoj možete govoriti da nisam bio svjestan razlika kredita u švicarskim francima jer sam upravo ovdje o tome govorio. Nitko me tada nije podržao, pisalo se da ljudima želim uskratiti kredite i da radim od buhe slona. Sabor jedini može zabraniti te kredite pa govorite krivoj osobi - odgovorio je guverner Vujčić, piše N1.
Nakon Bunjca je Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) upitao Vujčića zašto HNB dopušta lihvarske kamate i zašto su sve banke u rukama stranih vlasnika. Guverner mu je jednostavno odgovorio da je Vlada RH odlučila prodati domaće banke kad je on još bio na fakultetu i to zato jer nisu dobro poslovale, piše N1.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kaže za N1 kako je izvještaj stereotipan i suhoparan i da ga svatko može skinuti s internetskih stranica HNB-a:
- Nismo čuli nijedan odgovor o tome zašto su kamatne stope ovako visoke, zašto je 330.000 građana povisilo dug. Ovdje je riječ o manipulaciji - rekao je Lovrinović.