POVIJEST SABORSKIH ISTRAGA

SJEĆATE SE PRVE TODORIĆEVE VELIKE AFERE? Bilo je to prije više od 20 godina, Sabor je i tada osnovao istražno povjerenstvo, vodio ga je Šeks...

Davor Pongračić / CROPIX

 

Saborsko istražno povjerenstvo još je prije 20 godina, davne 1996., ustanovilo da država na štetu javnog interesa pogoduje Agrokoru. No, vlasniku toga koncerna nije se dogodilo ništa. Istražili smo povijest rada dosadašnjih saborskih istražnih povjerenstava. Kad se osnuje novo istražno povjerenstvo za Agrokor, bit će to 11. tijelo te vrste.

Prvo istražno povjerenstvo Sabor je osnovao u listopadu 1996. nakon što je te godine donesen zakon koji regulira njihov rad.

Jalovi učinci

U državama s duljom tradicijom parlamentarne demokracije te su istrage snažan mehanizam s ozbiljnim posljedicama, pokreću se kad postoji sumnja u zloupotrebu političke moći, a cilj im je utvrditi političku odgovornost. Utvrđivanje kaznene odgovornosti prepušta se tijelima kaznenog progona. Parlamentarne istrage u Saboru najavljivane su na velika zvona, a pred povjerenstvima je “prodefiliralo” na desetke svjedoka, uključujući i premijere (bivše, nikad aktualne). Međutim, učinci saborskih istraga prilično su jalovi.

Rad saborskih istražnih povjerenstava u praksi se nerijetko pretvarao u međustranačka prepucavanja, oporbeni članovi napuštali su ta tijela ili bi se vladajući i oporba oštro podijelili oko zaključaka. Cilj prvog saborskog istražnog povjerenstva osnovanog u listopadu 1996. bio je otkriti jesu li odgovorne osobe u vlasti, prvenstveno u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe, bile u sprezi s vlasnicima privatnih tvrtki koje su otkupljivale pšenicu iz robnih zaliha, zatim je preprodavale na svjetskom tržištu i tako “masno” zarađivale.

Prva Todorićeva afera

Te 1996. Hrvatska je, naime, morala interventno uvesti brašno, i to po visokoj cijeni, jer je Državno ravnateljstvo za robne zalihe odobrilo izvoz pšenice namijenjene domaćim potrebama. Tijekom petomjesečne istrage Povjerenstvo na čijem je čelu bio Vladimir Šeks, saslušalo je i 20 svjedoka iz javnog i privatnog sektora, a među njima i vlasnika Agrokora, Ivicu Todorića. Zaključeno je da su vodeći ljudi Državnog ravnateljstva lažno napuhavali zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali privatnim tvrtkama. Privatne tvrtke, među kojima je prednjačio Agrokor, tu su pšenicu skupo preprodavale na inozemnom tržištu.

Odbačene prijave

Pri tome su višestruko prekoračivale ugovorene rokove skladištenja, čekajući da cijene pšenice na vanjskom tržištu skoče, a čitav trošak skladištenja, utovara, prijevoza i špedicije te pšenice plaćala je država. Uz to je Todorić kasnio s plaćanjem otkupljene pšenice, pa se država morala dodatno zadužiti da bi kreditirala sjetvu. Utvrđeno je i da je Agrokor samo tijekom 1995. i 1996. izvezao 130.999 tona pšenice otkupljene iz robnih zaliha i prodao je na svjetskim tržištima za 19,8 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Povjerenstvo je podnijelo kaznene prijave protiv 50 osoba, što iz državnog, što iz privatnog sektora, koje su sudjelovale u tome poslu, ali Ivica Todorić i model njegova poslovanja ostali su neokrznuti.

Do smjene vlasti 2000. osnovana su još dva istražna povjerenstva. U prosincu 1998. na inicijativu čelnika tada najjače oporbene stranke HSLS-a, Dražena Budiše, osnovano je povjerenstvo s ciljem da utvrdi tko je naručio i pisao famozni plan “Lisica”. Riječ je o nepotpisanom dokumentu od 11 stranica za koji su u HSLS-u vjerovali da je HDZ-ov tajni plan, nastao u obavještajnom podzemlju, s ciljem razbijanja HSLS-a.

No, Povjerenstvo na čijem je čelu također bio Vladimir Šeks, “okrenulo je pilu naopako” te usvojilo zaključke da je spomenuti plan dokaz kako HSLS od 1994. pokušava izazvati parlamentarnu krizu i kaos u državi. Oporbeni članovi već su na početku protestno napustili Povjerenstvo, osim HSLS-ovca Zlatka Kramarića. U ožujku 1999., uoči parlamentarnih izbora, osnovano je istražno povjerenstvo o okolnostima pod kojima je u proljeće 1990. bivša JNA oduzela oružje hrvatskoj Teritorijalnoj obrani. Zastupnici lijevoliberalnih stranaka odbili su sudjelovati u radu ocjenjujući da su razlozi njegova osnutka predizborni i politikantski. Povjerenstvo, sastavljeno od zastupnika HDZ-a i satelitskih strančica, zaključilo je da je za oduzimanje oružja TO-u suodgovoran vrh bivšeg Saveza komunista Hrvatske.

U ožujku 2000., dva mjeseca nakon smjene HDZ-as vlasti, osnovano je povjerenstvo o okolnostima pod kojima je 1998. Večernji list prodan Caritas Limited Fundu, otkriti stvarne vlasnike i raščistiti sumnju na pranje novca. Nakon šest mjeseci zaključeno je da su u toj prodaji prekršeni brojni pravni propisi, kao i da su s njome povezani visoki državni dužnosnici (prvenstveno tadašnji Tuđmanov savjetnik Ivić Pašalić). Nalazi istrage, međutim, nisu imali nikakve stvarne učinke.

Val istraga

Sljedeće tri parlamentarne istrage vođene u mandatu Sanaderove Vlade, ona kojom se željelo utvrditi je li Račanova Vlada pogodovala vlasniku brodogradilišta “Viktor Lenac” Damiru Vrhovniku (2005.), zatim ona u kojoj se utvrđivalo jesu li Radimir Čačić i Zlatko Tomčić iskoristili pozicije u mandatu Račanove Vlade kako bi pogodovali vlastitim tvrtkama (2006.), kao i ona u kojoj se utvrđivalo je li bivši ministar obrane Berislav Rončević oštetio proračun u nabavi 39 vojnih kamiona (2009.), okončane su podjelom unutar povjerenstava između vladajućih i oporbenih članova. Jednako je završila i istraga u mandatu Vlade Jadranke Kosor oko prepuštanja upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u (2010.).

Deveto istražno povjerenstvo koje je na inicijativu SDP-a osnovano 2013. s ciljem rasvjetljavanja okolnosti ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj nikada nije zaživjelo jer su zastupnici HDZ-a odbili sudjelovati u njemu. Povjerenstvo o propasti Imunološkog zavoda osnovano u ožujku ove godine još nije okončalo rad.

Istrage od afere kamioni do Imunološkog

1996. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje žita iz robnih rezervi Agrokoru i ostalim privatnim tvrtkama radi daljnje prodaje u inozemstvu, predsjednik Vladimir Šeks (HDZ)

1998. Istraga o autorima i motivima nastanka plana “Lisica” za destabilizaciju HSLS-a, predsjednik Vladimir Šeks (HDZ): HSLS optužen za destabilizaciju države

1999. Povjerenstvo za utvrđivanje krivnje za predaju oružja Teritorijalne obrane JNA u proljeće 1990., predsjednik Bosiljko Mišetić

2000. Povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista Caritas found Limitedu, predsjednik Joško Kontić (HSLS)

2005. Istražno povjerenstvo o okolnostima pod kojima je Račanova vlada dala državna jamstva Damiru Vrhovniku za brodogradilište “Viktor Lenac”, predsjednik Anto Đapić (HSP)

2006. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje jesu li Radimir Čačić i Zlatko Tomčić u mandatu Račanove vlade iskoristili državne funkcije da bi pogodovali svojim tvrtkama, predsjednik Nenad Stazić (SDP)

2009. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje je li ministar obrane Berislav Rončević oštetio proračun nabavom 39 vojnih kamiona, predsjednik Nenad Stazić (SDP)

2010. Istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti pod kojima je mađarski MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, predsjednica Dragica Zgrebec (SDP)

2013. Osnovano istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti ubojstva Stjepana Đurekovića, nikada nije počelo s radom

2017. Povjerenstvo o propasti Imunološkog zavoda, predsjednik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

ELIPSO

Izdvajamo