Vlada je u srijedu na sjednici donijela paket izmjena pet mirovinskih zakona koji će, prema riječima Marka Pavića, ministra rada, omogućiti povećanje mirovina i dugoročnu financijsku održivost sustava, a sve mjere za državni su proračun do 2040. godine povoljnije za ukupno 11,3 milijarde kuna u odnosu na situaciju kad se te mjere ne bi donijele.
Međutim, novinari nisu dobili analitičku podlogu tog makroekonomskog izračuna niti simulacije vezane za iznose prosječnih mirovina koje će se isplaćivati po novom sustavu iz prvog i drugog stupa. Najvažnije promjene odnose se na to da će se ubrzati propisana dob umirovljenja od 67 godina na način da će se u potpunosti početi primjenjivati od 2033., s tim da se ona odnosi na one građane koji nisu nužno osigurali puni radni staž.
Dodaci na penziju
Nadalje, donesena je odluka da će korisnici kombiniranih mirovina (iz prvog i drugog stupa) dobivati 20,25 posto dodatka na prvi stup, dok će korisnici mirovina samo iz prvog stupa dobivati dodatak od 27 posto, kao i dosad. Pritom treba kazati kako će svi osiguranici primati dodatak od 27 posto na staž ostvaren do 2001., a za staž ostvaren od 2001. će osiguranici koji su samo u prvom stupu primati i dalje dodatak od 27 posto. Oni građani koji budu primali kombiniranu mirovinu dobivat će za staž od 2001. dodatak od 20,25 posto na prvi stup.
Podsjetimo, prema prvom prijedlogu Ministarstva rada korisnici kombinirane mirovine ne bi imali pravo ni na kakav dodatak na prvi stup, osim ako bi pristali odreći se sredstava iz drugog mirovinskog stupa. No nakon nezadovoljstva javnosti Ministarstvo je u javnom savjetovanju uvrstilo prijedlog koalicijskih partnera HDZ-a prema kojem bi osiguranici koji primaju kombiniranu mirovinu primali dodatak na prvi stup u iznosu od 20,25 posto. S tim da će i dalje građani moći birati žele li mirovinu primati kao kombiniranu mirovinu ili kao da su štedjeli samo u prvom stupu. Ministar Pavić je tim povodom rekao kako će na taj način najveći broj građana imati veće mirovine, a da će posebno biti zaštićeni oni s malim primanjima.
Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, i Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo, smatraju pak da se ovom izmjenom radi o kompromisu koji narušava ciljeve mirovinske reforme i uvođenje drugog stupa.
- Može se pretpostaviti da će još nekoliko godina veći dio građana birati prelazak u prvi stup, a da će se nakon toga sve više građana odlučivati na ostanak u kombiniranom sustavu, ali je problem što se ovim modelom uvodi nekoliko nedosljednosti i nesigurnosti u mirovinski sustav. Na primjer, zato što ne postoji isti model indeksiranosti mirovina za prvi i drugi stup, osiguranicima će biti vrlo teško izračunati, kada budu išli u mirovinu, isplati li im se više ostati u prvom ili drugom stupu. Jer, neki od njih mogu u tom trenutku imati veću mirovinu iz prvog i drugog stupa, ali ne mogu izračunati kako će se kretati indeksacija prvog i drugog stupa u budućnosti, pa postoji mogućnost da bi im naknadno možda mogla biti veća mirovina samo iz prvog stupa - ustvrdio je Željko Potočnjak.
Danijel Nestić tvrdi kako je davanjem dodatka od 20,25 posto i za prvi stup kombiniranih mirovina donekle “saniran” mogući krah sustava u odnosu na to da nikakvog dodatka ne bi bilo, ali da zato što drugom stupu nije dan puni dodatak od 27 posto čitav mirovinski sustav gubi smisao.
- Tako se neće postići glavni cilj, a to je povećanje odnosa mirovine u odnosu na prosječnu plaću koju je osiguranik dobivao tijekom radnog staža. Dapače, taj će odnos nastaviti padati. I to je ono što je najlošije u ovoj reformi, uz niz drugih loših posljedica koje će iz toga proizaći - rekao nam je Nestić.
Produljenje staža
Od ostalih važnijih promjena treba izdvojiti povećanje penalizacije prijevremenih mirovina s 0,15 posto na 0,34 posto po mjesecu (što znači četiri posto po godini, odnosno 20 posto za pet godina). Istovremeno se potiče dulji ostanak na tržištu rada kroz predloženu stimulaciju (bonifikaciju) od četiri posto po godini (iznad zakonske dobi umirovljenja, pod uvjetom da osiguranici imaju 35 godina staža). Penalizacija je, ističu u Ministarstvu, nužna zbog produljenja prosječnog radnog staža koji je u Hrvatskoj oko 30 godina, dok je prosjek Europske unije 35 godina, odnosno 38 godina u Njemačkoj. Uvodi se i mogućnost za rad umirovljenika do četiri sata dnevno, uz dobivanje pune mirovine. Nadalje, predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine do kraja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 4 mjeseca godišnje, te je od 1. siječnja 2033. godine potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.
Najniže mirovine
Redefiniraju se i uvjeti za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, pa se od 1. siječnja 2027. uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika podiže se na 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Uz to, povećat će se najniža mirovina za 3,13 posto od 1. srpnja 2019., a povećava se osnovica za novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja za 15 posto u odnosu na svotu osnovice za novčanu naknadu od 1. srpnja 2018. Jednako tako se predlaže smanjenje dosadašnjeg broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem (beneficirani staž), odnosno smanjenje stupnja povećanja staža osiguranja na određenom broju radnih mjesta na kojima ostaje benefikacija.
Također se predlaže utvrđivanje novih zanimanja voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Staž osiguranja s povećanim trajanjem ukida se na 43 radna mjesta u odnosu na važeći zakon, a ostaje na 52 radna mjesta podijeljena u 17 odjeljaka.
Prema procjeni Ministarstva, za provedbu izmjena zakona o dodatku na mirovinu za prvi stup potrebno je osigurati dodatnih dva milijuna kuna u 2019. godini i devet milijuna kuna u 2020., a istovremeno se očekuje smanjenje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 214,000.000 kuna u 2019. godini i 227,000.000 kuna u 2020. s obzirom na to da se očekuje smanjenje broja osiguranika koji bi odabrali mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa te se sredstva na njihovim računima u mirovinskim fondovima u trenutku odlaska u mirovinu ne bi transferirala u državni proračun, već u mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovinu.
Sindikati pozivaju na prosvjed protiv reforme: 'Ako se Vlada ne opameti, idemo na referendum'
Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u srijedu pred Banskim dvorima, vezano uz prijedlog mirovinske reforme, povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje, te su pozvali građane na prosvjed koji organiziraju u subotu u podne na Europskom trgu.
Vlada je svojim prijedlogom mirovinske reforme pokazala da ispunjava ono što od nje traže Europska komisija i Svjetska banka, a hrvatski građani su joj očito manje važni, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
- Pozivamo građane u subotu na prosvjed, a ako se ni nakon toga ne opamete, krenut ćemo u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma - najavio je Sever i dodao kako već pripremaju referendumsko pitanje. Prema njegovim riječima, prikupljanje potpisa moglo bi početi kroz mjesec dana.
Podsjetio je da se u Hrvatskoj prosječno kraće živi nego u EU, radi se u težim uvjetima, vrijeme zdravog življenja nakon umirovljenja je na polovici prosjeka EU, a osim toga radnici u Hrvatskoj ne idu u prijevremenu mirovinu jer im se ide, nego ih se rješavaju poslodavci.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel pozvao je sve hrvatske radnike, studente, sadašnje i buduće umirovljenike, da u subotu u podne dođu na prosvjed na Europski trg, zbog budućnosti njih i njihove djece i da pošalju poruku Vladi da ne čini grijeh nad budućim generacijama. Na pitanje jesu li sindikati spremni nastaviti pregovore s Pavićem, Novosel je odvratio kako neće pregovarati do onog trenutka dok Pavić ne bude spreman argumentirano razgovarati, a ne manipulacijom.
- Pregovora sigurno neće biti nakon prosvjeda i za vrijeme prikupljanja potpisa za referendum, jer pregovora o nepravdi nema - poručio je Novosel.
Najvažnije promjene: U starosnu od 2033. sa 67 godina
- 11,3 mlrd. kuna država će bolje proći do 2040. godine u odnosu na to da se mjere ne provedu (novinari nisu dobili konkretne izračune za fiskalni učinak)
- 2033. u starosnu će se mirovinu ići sa 67 godina bez obzira na radni staž
- 27 posto iznosi dodatak za 1. stup za mirovine iz 1. stupa, a 20,25 posto za 1. stup za kombinirane mirovine
- 0,34 posto po mjesecu iznosi nova penalizacija prijevremenih mirovina (do sada 0,15 posto), odnosno 4% po godini, tj. 20% za pet godina
- 2033. bit će potrebno navršiti dob od 62 godine i 35 godina staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu
- 2027. uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika podiže se na 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju
- 3,13 posto iznosi povećanje najniže mirovine od 1. srpnja 2019.
- 43 radna mjesta ostaju bez beneficiranog radnog staža