GODIŠNJE IZVJEŠĆE

'STRANE DRŽAVE STOJE IZA 7 HAKERSKIH NAPADA NA HRVATSKE INSTITUCIJE' Detalji izvještaja SOA-e: Evo koliku opasnost Hrvatskoj predstavljaju džihadisti

CROPIX

u krugu: Daniel Markić

 

“Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti”, stoji u najnovijem izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije za razdoblje lipanj 2016. - rujan 2017. godina. Ovo je prvi put da SOA u svom javnom izvješću izrijekom navodi da se ne može isključiti teroristički napad u Hrvatskoj.

U prošlom izvješću bilo je navedeno da se “razina terorističke prijetnje povećala za cijelu Europu, pa tako i za Hrvatsku”.

Međunarodna razmjena

Da je situacija po pitanju terorističke prijetnje mnogo ozbiljnija, govori i podatak da je prošle godine broj informacija iz međunarodne razmjene veći za pet puta u odnosu na 2013. godinu, a SOA je državnom vrhu u 2016. godini poslala 40 posto više informacija nego 2015. godine što je “pokazatelj sve složenijih sigurnosnih prilika u okruženju”.

U najnovijem izvješću se također navodi da je u “državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost terorističkog napada umjerena”. Konkretnije, prošle godine je u našem jugoistočnom susjedstvu u policijsko-sigurnosnim operacijama spriječeno nekoliko planiranih terorističkih napada. Također se navodi da u državama nama jugoistočnog susjedstva, a tu se misli na BiH, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i Albaniju, ima više od 10 tisuća sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava. Kako saznajemo, od ukupnog broja, oko pet tisuća salafita je u BiH. No, nisu svi oni pripadnici tzv. džihadističkog i takfirskog salafizma koji podržavaju terorističke napade, dio njih su sljedbenici tzv. političkog salafizma koji ne zagovara nasilje. U Hrvatskoj je nekoliko desetaka sljedbenika političkog salafizma koji ne pozivaju na nasilje.

Njih tisuću u ISIL-u

Da je opasnost od širenja džihadističkog salafizma u našem susjedstvu vrlo realna govori i podatak da se oko 1000 sljedbenika tog pokreta s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva priključilo ISIL-u. Oko 20 posto ih je poginulo, njih oko 35 posto vratilo se u svoje države, a povratak ostalih se očekuje. SOA-in podatak o ISIL-ovm povratnicima, čini se, koristila je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedavnoj izjavi o opasnosti od islamizma u BiH. Ta je izjava izazvala žestoke reakcije u susjednoj državi. U odgovoru iz ureda bošnjačkog političara i čelnika SDA Bakira Izetbegovića tvrdi se da je na sirijsko-iračkom ratištu boravilo 240 državljana BiH. U BiH su se, tvrdi, vratila 44 borca, od čega ih je 23 pravomoćno osuđeno.

Na području pod kontrolom ISIL-a i dalje boravi samo jedna osoba s isključivo hrvatskim državljanstvom. Riječ je o Dori Bilić. Ostalih šest osoba uz hrvatsko ima i neko drugo državljanstvo i nikad nisu trajno živjeli u Hrvatskoj. Od njih šest jedna osoba se vratila u zapadnu Europu. U izvješću SOA-e navodi se i kako njihovi djelatnici i dalje rade na utvrđivanju svih okolnosti otmice Tomislava Salopeka koju je počinila egipatska podružnica ISIL-a.

Nova prijetnja

U Hrvatskoj je pak u proteklom razdoblju detektirano najmanje 7 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela. Između ostalog na Ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova. Iza tih napada, kako saznajemo, stoje ruske i kineske državne institucije.

Njihova namjera je prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim političkim, gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih asocijacija u kojima je Hrvatska članica. Podaci o procesima unutar NATO-a i Europske unije te hrvatski stavovi u tim asocijacijama te hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu glavna su tema interesa stranih obavještajnih službi. U izvješću se tvrdi da te službe djeluju plasiranjem lažnih vijesti kako bi narušili međunarodni ugled Hrvatske. Bez navođenja imena, opisuje se slučaj svjedoka Čede Čolovića čijim uhićenjem Srbija nastoji spriječiti istraživanje ratnih zločina te zastrašiti druge moguće svjedoke.

Kao najveći problemi unutar Hrvatske navode se korupcija, pokušaj pranja novca od strane kriminalnih skupina, šverc oružja korištenjem lažne izvozne dokumentacije i doprema droge u zapadnu Europu preko jednog od krakova balkanske rute.

Ekstremizam se pak ne smatra značajnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti jer ni lijevi ni desni ekstremisti “nemaju širu potporu u javnosti”. No, zamijećeno je da ekstremni pojedinci i dalje iskorištavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih skupina za izazivanje nereda. Dalje se navodi i da pojedini hrvatski državljani kao navijači srpskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima. Također je u malom dijelu mlađe populacije srpske nacionalnosti zamijećeno simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije, osobito na društvenim mrežama. To se za sada ne smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, ali narušava sigurnosnu situaciju na lokalnoj razini.

Rekordan broj sigurnosnih provjera: Istrage 73.511 stranaca

U 2016. godini djelatnici SOA-e obavili su 6716 sigurnosnih provjera, što je do sada najveći broj obavljenih provjera u jednoj godini. Najveći broj tih provjera, 6131, napravljen je radi stjecanja certifikata za pristup klasificiranim podacima prema zahtjevima UNVS-a I VSOA-e. Preostale provjere napravljene su na osnovi zahtjeva Vlade, ministarstava, DORH-a... Od ukupnog broja provjerenih osoba njih 107 nije prošlo sigurnosnu provjeru. Prošle je godine izrađeno i 696 sigurnosnih prosudbi vezanih uz kretanje i boravak štićenih osoba. Osim toga, prošle je godine provjereno i 73.511 stranih državljana koje su rješavale pitanje vize, dozvole boravka, državljanstva, međunarodne zaštite.

BROJKE ZA 2016.

Gotovo sve brojke u izvješću ukazuju na povećanu aktivnost SOA-e u odnosu na 2015.

- 450 analitičkih izvještaja upućeno državnom vrhu (130 više nego 2015.)

- 13.500 raznih sigurnosno-obavještajnih podataka upućeno državnim institucijama

- 10.000 pripadnika salafitskog pokreta živi u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu

- 5000 salafita živi u Bosni i Hercegovini

- 1 isključivo hrvatska državljanka živi na području pod kontrolom ISIL-a u Siriji

- 5  puta povećao se broj sigurnosno-obavještajnih informacija koje je SOA dobila međunarodnom suradnjom

- 7 kibernetičkih napada na komunikacijske sustave državnih tijela RH koji su bili državno sponzorirani

- 6716 osoba sigurnosno je provjereno

- 107 osoba palo je na sigurnosnoj provjeri

 

ELIPSO

Izdvajamo