EUROPSKO PRAVO

Sud pravde odlučivat će o državama EU koje su puštale Hernadija

Hungarian Prime Minister Viktor Orban (2nd R) and Zsolt Hernadi (2nd L), chief executive and chairman of oil and gas group MOL, arrive at a ceremony for the construction of a new butadiene plant of MOL's petrochemicals unit TVK in Tiszaujvaros, 172 km (107 miles) east of Budapest, October 15, 1013. At the ceremony, Orban expressed strong political backing for MOL and its management. The Hungarian government is the single biggest shareholder of MOL with a stake of 24.6 percent. REUTERS/Bernadett Szabo (HUNGARY - Tags: BUSINESS ENERGY) - RTX14BUG
REUTERS

Od Europskog suda pravde traži mišljenje o Europskom uhidbenom nalogu koji je raspisala Hrvatska, a ignorirale su ga Mađarska, Njemačka, Austrija...

Pitanje potrage za prvim čovjekom mađarskog MOL-a Zsoltom Tamasom Hernadijem, odnosno nepostupanja po Europskom uhidbenom nalogu (EUN) koji je za njim raspisala Hrvatska, trebalo bi se početkom sljedeće godine naći pred Europskim sudom pravde u Luksemburgu.

Naime, unatoč tome što je Hrvatska za Hernadijem raspisala tjeralicu i EUN vezano za postupak koji se protiv njega vodi zbog optužbe za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera, Hernadi se slobodno mogao kretati po nekim članicama Europske unije. Primjerice, lani je boravio u Austriji, a i Njemačka je donijela odluku da neće postupati po EUN-u. Osim toga Interpol je početkom studenoga brisao međunarodnu tjeralicu za njim, tako da Hernadi može slobodno putovati i u zemlje izvan EU bez straha da će biti uhićen i eventualno izručen Hrvatskoj.

Potaknut takvim postupanjem Interpola i određenih država članica EU, Županijski sud u Zagrebu, kao sud na kojem se vodi postupak protiv Hernadija, odlučio je uputiti podnesak Europskom sudu u Luksemburgu radi rješavanja tzv. prethodnog pitanja oko (ne)postupanja po EUN-u.

Skupljanje dokumentacije

Vijeće za EUN Županijskog suda, potvrdio nam je član tog vijeća sudac Ivan Turudić, počelo je prikupljati potrebnu dokumentaciju vezanu uz ovaj slučaj, koju će zajedno s detaljnim opisom predmeta i propisa u kontekstu europskog prava, u narednim tjednima uputiti najvišem sudskom tijelu EU.

Županijski sud smatra da su postupci Mađarske, pa i nekih drugih članica EU, protivni europskom pravu te će stoga, navodi sudac Turudić, zastati s postupkom u Hrvatskoj i zatražit će od Europskog suda da u prethodnom postupku da odgovore na dva pitanja.

Prvo je pitanje je li u slučaju Hernadi povrijeđeno načelo “ne bis in idem”, odnosno načelo zabrane dvostrukog procesuiranja u istoj stvari.

Drugo pitanje je mogu li razlozi nacionalne sigurnosti države članice biti razlog za nepostupanje po EUN-u.

Naime, mađarska pravosudna tijela su od početka istrage u aferi Ina - MOL, u kojoj je Hernadi okrivljen da je sa Sanaderom dogovorio isplatu 10 milijuna eura mita za prepuštanje prevladavajućih upravljačkih prava nad Inom 2009., odbijala zamolnice iz RH mahom se pozivajući na zaštitu nacionalnih interesa. To se događalo čak i onda kada je Hrvatska tražila da se Hernadiju uruči dokumentacija ili pozivi za ispitivanje.

Mađarsko tumačenje

Osim toga, mađarske su vlasti tumačile da su njihova pravosudna tijela već odlučivala u toj stvari i otklonile bilo kakvu odgovornost s Hernadija. Međutim, Hrvatska je ukazivala na to da niti jedan mađarski sud nikada nije odlučivao o Hernadijevoj krivnji vezano za konkretnu optužbu za davanje mita. Prema podacima kojima raspolaže hrvatsko pravosuđe, mađarsko tužiteljstvo vodilo je istragu protiv nepoznatog počinitelja, u kojoj Hernadi nije bio osumnjičen, nego je imao svojstvo svjedoka. Tužiteljstvo je u tom slučaju odbacilo prijavu protiv “NN-a”.

Po kaznenoj prijavi predstavnice malih dioničara MOL-a Hernadiju se uistinu sudilo, ali za prijevaru tih dioničara, s time da ni u tom slučaju nije oslobođen, nego je viši sud u Budimpešti odbacio optužbu iz formalnih razloga, smatrajući da podnositeljica prijave nije mogla imati svojstvo tužitelja u tom predmetu. Jedino je nadležni sud u Budimpešti koncem 2013. odbio predati Hernadija Hrvatskoj po EUN-u, uz obrazloženje da je mađarsko državno odvjetništvo ranije istraživalo ovaj slučaj i nije pronašlo elemente kaznenog djela.

Dvije godine kasnije Njemačka iznosi stav da neće postupati po EUN-u za Hernadijem jer postoji sumnja da bi došlo do kršenja načela ne bis in idem, čime je Hernadiju omogućeno da slobodno dođe na jedan gospodarski skup u Berlinu. Potaknuti ovom njemačkom “inicijativom”, istu odluku donijeli su i u Austriji, pa je Hernadi lani nesmetano gostovao na jednoj konferenciji u Beču.

Suspendirana tjeralica

Hernadi je paralelno preko svojih odvjetnika u dva navrata uspio ishoditi da nadležna Interpolova komisija CCF suspendira međunarodnu tjeralicu za njim. I kada je to tijelo Interpola ove jeseni drugi put zaključilo da je tjeralica izdana sukladno svim propisima te da treba ostati na snazi, u slučaj se umiješala i službena Mađarska koja je uputila protestnu notu Interpolu. Izvršni odbor Interpola potom donosi, prvi put u povijesti, odluku suprotnu stavu nadležnog CCF-a te briše tjeralicu za Hernadijem.

U pogledu brisanja tjeralice Interpola Hrvatska više ne može učiniti ništa. No, nadležni nacionalni sud odlučio je iskoristiti mogućnost razjašnjenja situacije oko primjene EUN-a na sudu u Luksemburgu.

Pritom je značajno da će odgovori Europskog suda na spomenuta pitanja hrvatskog suda biti obvezujući za sve. Naime, tumačenje prava EU, koje daje Europski sud pravde, obavezno je za sve države članice EU, odnosno nacionalne sudove.

Dakle, ako Hrvatska dobije “pozitivan” odgovor iz Luksemburga, države članice EU neće više moći olako ignorirati EUN za Hernadijem. S druge strane, ako sud u Luksemburgu zauzme stav da se radi o već presuđenoj stvari, hrvatski EUN bi pao u vodu, a neizravno bi bilo dovedeno u pitanje i samo daljnje procesuiranje Hernadija na sudu u Zagrebu. Međutim, zagrebačko Vijeće za EUN, navodi sudac Turudić, ne boji se takvog odgovora.

Inače, ovo je prvi put da jedan hrvatski kazneni sud postavlja prethodno pitanje Europskom sudu u Luksembrugu. Dosad je to u po jednom slučaju učinjeno u prekršajnim i građanskim postupcima.

ELIPSO

Izdvajamo